See More Jesus
🌐 Language
'Olelo Hawai'iAfaan Oromoobahasa IndonesiaBelarusianBrezhonegCebuanoChamorroChichewachiShonaChongthuCiyawoDanskDeutschEestiEnglishEspañolEsperantoeʋegbeFrançaisHausaHrvatskiIgboIlocanoItalianoKikuyuKiswahiliKiyombiKreyòl AyisyenLatinaLatviešulietuviųLingálaLugandaMagyarMahasuiMāoriNederlandsNorskPohnpeianPolskiPortuguêsQach’abelRomaniRomânăSanskritSetswanaShqipsrpski jezikSuomiSvenskaTagalogTiếng ViệtTonganTwiTürkçeUyghur tiliYorùbáÍslenskaČeštinaБългарскиРусскийУкраїнськаעבריתاردوالعربيةفارسیكوردی سۆرانیअहिराणी‎नेपालीभद्रवाही‎मराठीमानक हिन्दी‎हरियाणवी‎অসমীয়াবাংলাਪੰਜਾਬੀગુજરાતીଓଡ଼ିଆ‎தமிழ்తెలుగుಕನ್ನಡമലയാളംไทยဗမာἙλληνική中文日本語한국어+ All languages
SEE MORE JESUS · wanttoseemore.com

Ko Hai ʻa Sisu? — Ko ha Ako Tohitapu KJV mo e Ngaahi Fika ʻo Strong

KO HAI ʻA SISU · KO HA FONONGA ʻI HE TOHI TAPU, MEI HE SENESI KI HE FAKAHĀ
Tokāteline Fakatui'a Fakatohitapu — Kosipeli 'o Sīsū Kalaisi

LEA FAKAHU‘OFA

Ko e taʻu ʻe fitungeau ki muʻa ʻi he fanauʻi ʻa Sisu, naʻe tohi ʻe ha palōfita ʻa e hingoa ʻe ui ʻaki ʻa e tamasiʻi ni. ʻOku ʻikai ko ha hingoa te ke faʻa ʻai ki ha tangata. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke tui ki ha meʻa ke lau ʻaki ʻa e ako ko ʻeni. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ko hoʻo loto lelei ke sio. Kuo ongoʻi ʻe he tokolahi taha ʻoku moʻui ʻa e hingoa ko Sisu. Ka ʻoku tokosiʻi ange kuo nau lau ʻa e meʻa ʻoku fakahā ʻe he Tohitapu tonu fekauʻaki mo ia pea fakamamafa ʻaki ia kiate kinautolu tonu. Ko ha meʻa pē ʻoku ke tui ki ai he ʻaho ni, pea mo ha meʻa pē naʻe akoʻi kiate koe, ʻoku ʻikai ha fakakehekehe kiate kimautolu. ʻOku mau fiefia ʻoku ke ʻi heni ke fakalahi ai hoʻo mahino ki he tuʻunga muʻa ʻo Sisu. Kuo pulusi kakato ʻa e veesi kotoa pē, koeʻuhi ke ke sio ki he kupuʻi lea kotoa ʻo ʻikai ha konga pē ʻo ia. ʻI he potu ʻoku fakahā tonu ai ʻe he Tohitapu ha meʻa, ʻoku pehē mai ʻa e ako ko ʻeni. ʻI he potu ʻoku fakaʻosi mei ai ha fakaʻosiʻanga ʻi hono fakahoa ʻo e ngaahi veesi, ʻoku pehē mai foki ʻa e ako ko ʻeni. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi heni ʻoku fakafalala pē ki he lea ʻa ha taha. Ko ʻeni ke ke lau ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he palōfita.

ANCHOR FAKATAHATAHA'ANGA

ʻIsaia 9:6Modern Bible↗Share↗ He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻae tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻae foha: pea ʻe ʻi hono uma ʻae pule: pea ʻe ui hono huafa ko Fakaofo, ko ʻAkonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻoe Melino.
KUO FANAUʻI HA TAMA + KUO FOAKI MAI HA FOHA → ʻE UI HONO HINGOA KO E ʻOTUA MĀFIMAFI.
Ko e ta'u 'e 700 ki mu'a pea ke fā'ele'i 'a Sisū, na'e tohi 'e ha palōfita ko e pēpē ni 'e ui ko e 'Otua Māfimafi. Na'e tokoto 'a e pēpē ko Sisū 'i ha 'ū meakai fanga manu. Lau fakataimi 'a e veesi. 'Oku fakamatala 'e he ongo veesi ni 'a e pōpoaki kotoa 'o e ako ni.

1. A. KO E ʻOTUA NAʻE FOLOFOLA "TAU..." — KO HA ʻOTUA PE TAHA, KA ʻOKU LAHI ʻAE TAHA ʻOKU LEA

1. Senesi 1:26Modern Bible↗Share↗ ¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tau ngaohi ʻae tangata ʻi hotau tatau, mo e tau anga: pea kenau pule ki he ika ʻoe tahi, mo e manupuna ʻoe ʻatā, mo e fanga manu, mo māmani kotoa pē, mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he kelekele.” (27) Ko ia naʻe ngaohi ʻae tangata ʻe he ʻOtua ʻi hono tatau, naʻa ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻoe ʻOtua; naʻa ne ngaohi ʻakinaua ko e tangata mo e fefine.
Ke tau ngaohi ʻae tangata ʻi hotau tatau, mo e tau anga → Ko ia naʻe ngaohi ʻae tangata ʻe he ʻOtua ʻi hono tatau.
(Ko e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Lau fakataha ʻa Sēnesi 1:26 mo Sēnesi 1:27. ʻOua naʻa fakamalū ʻae kehekehe ʻi he vahavaha ʻo e ongo veesi. ʻOku pehē ʻi Sēnesi 1:26 "kitautolu" mo "ʻotautolu." ʻOku pehē ʻi Sēnesi 1:27 "hono tatau ʻoʻona" mo "naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua," ʻoku fakatouʻosi taha pē. ʻOku fakahā ʻe he Tohi Tapu ʻae ongo veesi fakatouʻosi ʻo tuʻu fakataha taʻe fakatonutonu. ʻOku fakahā pē ʻe he Tohi Tapu ʻae ongo meʻa ni fakatouʻosi.)
2. Senesi 3:22Modern Bible↗Share↗ ¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua, “Vakai, kuo hoko ʻae tangata ke hangē ko ha taha ʻiate kitautolu, ke ne ʻilo ʻae lelei mo e kovi: pea ko eni, telia naʻa mafao atu ʻe ia hono nima, pea ne toli foki mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻo kai, pea moʻui ʻo taʻengata:”
KUO HOKO ʻAE TANGATA KE TATAU MO KITAUTOLU, KE ʻILO ʻAE LELEI MO E KOVI.
3. Senesi 11:7Modern Bible↗Share↗ Vakai, ke tau ʻalu hifo, pea veuveuki ʻenau lea, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau feʻiloaki lea.”
TAU Ō HIFO, PEA FAKAVILINGIA ‘ENAU LEA.
4. ʻIsaia 6:8Modern Bible↗Share↗ Pea ne u fanongo foki ki he leʻo ʻo Sihova, naʻe pehē, “Ko hai te u fekau, pea ko hai ʻe ʻalu maʻamautolu?” Pea ne u toki pehē, “Ko au eni; ke ke fekau au.”
KO HAI TE U FEKAU, PEA KO HAI TE NE ‘ALU MA‘ATAUTOLU?
(Ko e ngaahi fakakaukau totonu ʻoku ou maʻu: Sio fakalelei ki he Aisea 6:8. ʻOku ʻi he veesi pē ko ia ʻe taha ʻa e ongo founga ʻi he kupuʻi lea pē ko ia: "Ko hai te u fekau atu" mo e "ko hai ʻe ʻalu maʻamautolu." ʻOku ngāueʻaki ʻe he leʻo tatau ʻa e founga tautahataha mo e founga tokolahi fakataha. ʻOku ʻikai ko ha hala ʻi hono tohi eni, pea ʻoku ʻikai ko hono ngāueʻaki ʻe he ʻOtua ha lea tokolahi ke fakamatalaʻi ai ia tokotaha pē. ʻOku toe hoko ʻa e tuʻunga fakatātā tatau ni ʻo tuʻo lahi, ʻi he ngaahi tohi kehekehe lahi ʻo e Tohitapu, ʻi ha ngaahi senituli lahi.)
5. Teutalonome 6:4Modern Bible↗Share↗ Fanongo, ʻE ʻIsileli: Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova tafataha pe ia
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H259 echad — taha
Fanongo, ʻE ʻIsileli: Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova tafataha pe ia.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku pule ʻa Teutalonome 6:4 ki he ako kotoa ni. ʻOku ʻi ai ha ʻOtua ʻe taha, pea ko e taha pē: ʻikai ko e ua, ʻikai ko e tolu, ʻikai ko e lahi. Ko ha veesi ʻe taha ʻi he ako ni ʻoku ne fakahaaʻi ha ʻOtua hono ua ʻoku lau hala ia, pea ko Teutalonome 6:4 ko e sivi ia ki ai. Fakatokangaʻi ʻa e fo'i lea Hepelū ʻoku ngāueʻaki ʻe he veesi ni ki he "taha." Ko e fo'i lea ko e echad. Ko e fo'i lea tatau pē ia ʻoku ngāueʻaki ʻi he taimi ʻoku ui ai ʻa e efiafi mo e pongipongi ko e ʻaho TAHA, neongo ʻoku ʻi ai e konga ʻe ua ʻo ha ʻaho, pea mo e taimi ʻoku ui ai ha tangata mo hono uaifi ko e kakano TAHA, neongo ko e kakai ʻe toko ua kinaua. Naʻe fili ʻe he Tohi Tapu ha fo'i lea ki he "taha" ʻoku ne faʻa fakalava ke ʻi ai ha tokotaha ʻe lahi ange ʻi hono loto. Pea ʻoku fakamatalaʻi ʻi Senesi 1:26 ʻa e folofola ʻa e ʻOtua "tau ngaohi.")
6. ʻIsaia 45:5Modern Bible↗Share↗ ¶ Ko au ko Sihova, pea ʻoku ʻikai mo ha taha, ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo au: naʻaku fakakofuʻi koe, ka ʻoku teʻeki te ke ʻilo au:
¶ Ko au ko Sihova + pea ʻoku ʻikai mo ha taha + ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo au.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakahā ʻe he Aisea 45:5 ʻa hono tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻoni ko ʻeni, pea ʻe ʻikai fakaʻehiʻehi ʻe he ako ko ʻeni ki ai. ʻOku fakahā mahino ʻe he ʻOtua ʻoku ʻikai ha ʻOtua kehe mei ate ia. Ko ia kotoa pē ʻe ʻilo ʻi hono toe ʻo e ngaahi peesi ni ʻe ʻikai lava ke tānaki ai ha ʻOtua hono ua. Ko ia ʻe moʻoni ke nau ʻilo ʻoku fakaofo mo lelei lahi ange ia ʻi ha ʻOtua hono ua: ko e ʻOtua pē taha ʻoku ne fakahā ia ki he kakai.)

2. B. KO IA ʻOKU UI KO E ʻĀNELI ʻO E ʻEIKI — ʻAIA ʻOKU TOE UI KO E ʻOTUA

Ko e lea faka-Hepelū 'oku liliu ko e "'āngelo" ko e malak (H4397). 'Oku 'uhinga 'a e malak ko ha taha kuo fekau'i. 'Oku fakahingoa 'e he malak 'a e fatongia 'o e tokotaha kuo fekau'i, ka 'ikai ko hono anga fakanatula 'o e tokotaha ko ia. Fakatokanga'i 'a e me'a 'oku fai 'e he Tohi Tapu ki he tokotaha fekau'i pau ko eni 'i he ngaahi talanoa 'oku hū atu ki lalo.

3. B1. HAKALA ʻI HE FEʻUNGA MAʻU FONUA — NE NE FAKAHINGOAʻI IA

Senesi 16:7Modern Bible↗Share↗ Pea ʻilo ia ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova ʻo ofi ki ha vai ʻi he toafa, ʻae vai ʻoku ʻi he hala ki Sua. (8) Pea ne pehē, “Hekaʻā, ko e kaunanga ʻa Selai, Kuo ke haʻu mei fē? Pea te ke ʻalu ki fē?” Pea pehēange ʻe ia, “ʻOku ou hola mei he ʻao ʻo ʻeku fineʻeiki ko Selai.” (9) Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia. “Toe ʻalu ki ho fineʻeiki, mo ke fakavaivaiʻi koe kiate ia.” (10) Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, “Te u fakatupu ho hako ke tokolahi ʻaupito, pea ʻe ʻikai faʻa lau hono tokolahi.”
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H4397 malak — angelo / talafekau
NAʻE FOLOFOLA ʻAE ʻĀNELI ʻO E ʻEIKI, TE U FAKATOKOLAHIʻI ʻAUPITO HO HAKO.
Senesi 16:13Modern Bible↗Share↗ Pea naʻa ne ui ʻae huafa ʻo Sihova naʻe folofola kiate ia, “Ko e ʻOtua koe ʻoku ke ʻafioʻi au: he naʻa ne pehē, ‘He ʻikai foki kuo u siofia ia ʻaia ʻoku ʻafio kiate au?’”
Pea naʻa ne ui ʻae huafa ʻo Sihova naʻe folofola kiate ia, “Ko e ʻOtua koe ʻoku ke ʻafioʻi au.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku totonu ke tuʻu fakataha ʻae tokotaha lau ʻi ha ongo meʻa ʻi Senesi 16. ʻUluaki, ko e tokotaha ʻoku ui ko e "ʻāngelo ʻo Sihova" ʻoku ne pehē "Te u fakalahi ho hako." ʻOku ʻikai te ne pehē "ʻe fakalahi ʻe Sihova ho hako." ʻOku ne lea ʻo hangē ko e tokotaha ʻoku ne fai ʻae fakalahi. Ko hono ua, ko e konga tohi ʻoe Tohi Tapu tonu, kae ʻikai ko e fakakaukau ʻa Hakaka, ʻoku ne ui ʻae ʻāngelo ni ʻo Sihova ko "e Sihova naʻa ne lea kiate ia." ʻOku ui ʻe Hakaka ʻae tokotaha tatau ni ko "Koe ko e ʻOtua." ʻOku loto tatau mo Hakaka ʻae tokotaha fakamatala ʻoe tohi ʻa Senesi.)

4. B2. KO E NIMA 'I 'OLUNGA 'IA AISAKE — 'OKU NE FUAKAVA 'IATE IA PE

Senesi 22:11Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe ui ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia mei he langi, ʻo pehē, “ʻEpalahame, ʻEpalahame;” pea pehē ʻe ia, “Ko au eni;” (12) Pea pehē ʻe ia, “ʻOua naʻa ala ho nima ki he tama, pe fai ha meʻa kiate ia; he ʻoku ou ʻilo eni, ʻoku ke manavahē ki he ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke taʻofi ho foha, ko ho foha pe taha meiate au.”
koeʻuhi naʻe ʻikai te ke taʻofi ho foha, ko ho foha pe taha meiate au.
Senesi 22:15Modern Bible↗Share↗ ¶ Pea naʻe ui ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia ʻEpalahame mei he langi ko hono tuʻo ua (16) ‌ʻo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, kuo u fuakava ʻiate au, koeʻuhi kuo ke fai ʻae meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke taʻofi meiate au ho foha, ʻa ho foha pe taha; (17) Koeʻuhi ʻi he tāpuaki, te u tāpuakiʻi koe, pea ʻi he fakatokolahi, te u fakatokolahi ho hako ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, mo e ʻoneʻone ʻoku ʻi he matātahi; pea ʻe maʻu ʻe ho hako ʻae matapā ʻo honau ngaahi fili. (18) Pea ʻe monūʻia ʻi ho hako ʻae puleʻanga kotoa pē ʻo māmani; ko e meʻa ʻi hoʻo tuitala ki hoku leʻo.”
KUO U FUAKAVA ‘IATE AU PĒ, ‘OKU FOLOFOLA ‘A SIHOVA → ‘E MONŪ‘IA AI ‘A E NGAAHI PULE‘ANGA KOTOA PĒ ‘O MĀMANI ‘I HO HAKO.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fakakaukau ki he ngaahi kupuʻi lea ʻe ua ʻi he Senesi 22:11-18. Ko e ʻuluaki kupuʻi lea ko e "Kuo ʻikai te ke taʻofi ho foha meiate AU." Naʻe ʻoatu ʻe ʻEpalahame hono foha ki he ʻOtua. Ko e tokotaha lea ʻi he kupuʻi lea ni ʻoku ne pehē naʻe ʻikai taʻofi ʻa e foha meiate ia ʻoku lea. Ko hono ua ʻo e kupuʻi lea ko e "Kuo u fuakava ʻiate au pē, ʻoku folofola ʻe Sihova." ʻI he ngaahi kuonga muʻa, naʻe fuakava ʻa e tokotaha ʻiate ha taha ʻoku lahi ange ʻiate ia. Ko ha talafekau kuo fakatupu ʻa ia ʻoku ne fai pē hono fatongia ke fai ʻae fekau, ʻoku ʻikai te ne fuakava ʻiate ia pē. ʻOku ʻikai fakamoʻoni ʻe ha talafekau kuo fakatupu ha fuakava ʻaki ʻa e huafa fuakava ʻo e ʻOtua. ʻOku ʻomi ʻe he Hepelu 6:13 ʻa e ʻuhinga. ʻOku pehē ʻe he Hepelu 6:13 naʻe fuakava ʻa e ʻOtua ʻiate ia pē. ʻOku fakahā ʻe he Hepelu 6:13 ʻa e ʻuhinga: "koeʻuhi naʻe ʻikai ha taha lahi ange te ne fuakava ai.")

5. B3. NAʻE FEHIKITAKI ʻA SIEKOPE MO HA TANGATA — PEA NE FAKAHINGOAʻI ʻAE POTU KO "FOFONGA ʻO E ʻOTUA"

Senesi 32:24Modern Bible↗Share↗ ¶ Ka naʻe nofo tokotaha pe ʻa Sēkope; pea naʻe ai ʻae tangata naʻa na fefaʻuhi mo ia ʻo aʻu ki he mafoa ʻae ata. (25) Pea ʻi heʻene mamata ʻoku ʻikai te ne mālohi kiate ia, naʻa ne alasi ʻae tefito tupu ʻo Sēkope: pea naʻe homo ʻae tenga ʻo Sēkope, ʻi he ʻena fefaʻuhi mo ia. (26) Pea naʻa ne pehē, “Tuku au ke u ʻalu, he kuo maʻa ʻae ʻaho;” pea ne pehē, “E ʻikai te u tukuange koe ʻo kapau ʻe ʻikai te ke tāpuaki au.”
NA'E FAI FUSU 'E HA TANGATA MO IA → 'E 'IKAI TE U TUKU KOE KE 'ALU, KAE 'OUA KE KE TAPUAKI'I AU.
Senesi 32:28Modern Bible↗Share↗ Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai toe ui ho hingoa ko Sēkope, ka ko ʻIsileli: he ʻoku hangē ko ha ʻeiki ʻa hoʻo fai mālohi ki he ʻOtua, mo e tangata, pea kuo ke lavaʻi.” (29) Pea fehuʻi ʻe Sēkope kiate ia, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke tala mai ho hingoa. Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā ʻoku ke fehuʻi ai ki hoku hingoa?” Pea naʻa ne tāpuaki ia ʻi ai. (30) Pea ne ui ʻe Sēkope ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Penieli. He kuo u mamata ki he ʻOtua, ko e mata ki he mata, ka ʻoku ou kei moʻui.
KO HA ʻEIKI KUO KE MAAFIMAFI AI MO E ʻOTUA → KUO U MAMATA KI HE ʻOTUA ʻO FOFONGA KI FOFONGA, PEA KUO FAKAMOʻUI ʻEKU MOʻUI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ui ʻe he potufolofola ʻi Senesi 32 ʻa e tangata ni ko ha tangata. ʻOku pehē ʻe he tangata ni ʻoku ne fehuʻia mo Sēkope ʻoku maʻu ʻe Sēkope ʻa e mālohi MO E ʻOTUA. ʻOku ui ʻe Sēkope ʻa e kelekele ko "e fofonga ʻo e ʻOtua." ʻOku pehē ʻe Sēkope naʻe fakahaofi ʻene moʻui. ʻOku kole ʻe Sēkope ki he tangata ni ha hingoa. ʻOku ʻikai maʻu ʻe Sēkope ha hingoa, ka ko ha fehuʻi pe ʻoku toe ʻoatu kiate ia. Manatuʻi ʻa e fehuʻi ni ʻoku teʻeki ai ke tali fekauʻaki mo e hingoa. ʻOku toe hoko mai ʻa e fehuʻi tatau ni, ʻi ha tohi kehe ʻi he Tohitapu, ʻi he ngaahi taʻu ʻe laui teau ki mui.)

6. B4. KO E FU'U 'AKAU NA'E VELA — KO E 'AANELI 'A IA KO 'AU KO IA 'OKU OU 'I AI

ʻEkisotosi 3:2Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe hā mai ʻae ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia ʻi he ulo afi ʻi he lotolotonga ʻoe ʻuluʻakau: pea sio ia, pea vakai, naʻe ulo ʻae ʻuluʻakau ʻi he afi, ka naʻe ʻikai ʻosi ai ʻae ʻuluʻakau. (3) Pea pehē ʻe Mōsese, “Ko eni, te u afe atu ʻo mamata ki he meʻa lahi ni, pe ko e hā ʻoku ʻikai vela ai ʻae ʻuluʻakau.” (4) Pea naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ki heʻene afe ke mamata, pea folofola ʻae ʻOtua kiate ia mei he lotolotonga ʻoe ʻuluʻakau, ʻo pehē, “Mōsese, Mōsese.” Pea pehē ʻe ia, “Ko au eni.” (5) Pea pehē ʻe ia, ‘ʻOua naʻa ke ofi mai ki heni; toʻo ho topuvaʻe mei ho vaʻe, he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e kelekele tapu.” (6) Pea naʻa ne pehē foki, “Ko au ko e ʻOtua ʻo hoʻo tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope.” Pea naʻe fufū ʻe Mōsese hono mata; he naʻe manavahē ia ke sio atu ki he ʻOtua.
NA‘E HĀ MAI ‘A E ‘ĀNGELO ‘A SIHOVA ‘I HE ULO AFI → NA‘E UI ‘E HE ‘OTUA KIATE IA MEI HE LOTO VAO TALATALA.
ʻEkisotosi 3:14Modern Bible↗Share↗ Pea pehē ʻe he ʻOtua kia Mōsese, “KO AU, KO E KO AU: pea pehē ʻe ia, Te ke lea pehē ki he fānau ʻa ʻIsileli, ‘Kuo fekau au ʻe he KO AU kiate kimoutolu.’”
KO AU KO IA 'OKU OU 'I AI → KUO FEKAU MAI AU 'E HE 'KO AU' KIATE KIMOUTOLU.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku pehē ʻi he Ekesōtosi 3:2 ko e ʻāngelo ʻo Sihova. ʻI he ongo veesi ki mui ai, ʻoku pehē ʻi he Ekesōtosi 3:4 ko Sihova, mo e ʻOtua. Ko e ʻakau tatau, ko e afi tatau, mo e leʻo tatau ʻoku hā ʻi he ongo potu fakatouʻosi. ʻOku ʻikai ʻaupito lau ʻe he Tohitapu ko ha fefeka ʻa e meʻa ni. Ko e leʻo pē tatau ʻoku toki foaki ai ʻa e huafa ʻe fua ʻo taʻengata ʻe ʻIsileli: KO AU KO IA ʻOKU OU ʻI AI.)

7. MATA KEHE, SĪPINGA TATAU — ko e ʻakau naʻe vela mo Sīsū ʻi he ngaahi loto fale lotu

Sione 8:56Modern Bible↗Share↗ Naʻe mātuʻaki fiefia ʻa hoʻomou tamai ko ʻEpalahame ke mamata ki hoku ʻaho: pea naʻe mamata ia, pea fiefia. (57) Pea lea ʻae kakai Siu kiate ia, “ʻOku teʻeki ai nimangofulu taʻu ho motuʻa, pea kuo ke mamata kia ʻEpalahame?” (58) Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ki muʻa ʻia ʻEpalahame, ‘ʻOku ou ʻi ai au.’” (59) Pea naʻa nau toʻo hake ʻae ngaahi maka, ke nau lisingi ʻaki ia; ka naʻe fufū ʻe Sisu ia, pea ʻalu ia ʻi honau lotolotonga mei he falelotu lahi, pea hao ai.
Ki muʻa ʻia ʻEpalahame, ‘ʻOku ou ʻi ai au → Pea naʻa nau toʻo hake ʻae ngaahi maka.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Fokotu'u fakataha 'a e ongo sīni ni pea tuku ke ako'i kitautolu 'e he faikehekehe. 'I he ta'anga, ko e le'o mei he afi 'oku pehē ko au ē. 'Oku fufū 'e Mōsese hono mata 'i he ta'anga. 'I he temipale, ko e tangata 'oku tu'u 'i mu'a 'i he kakai 'oku pehē ko au ē. 'Oku toho 'e he kakai 'a e ngaahi maka. Na'e 'ikai fakakaukau ta'e 'ilo 'a e kakai ki he me'a na'e lea'aki 'e Sīsū. Na'e mahino 'aupito ki he kakai 'a e lea 'a Sīsū. Na'e fakamaau 'e he kakai 'oku taau mo e tolongaki 'a e lea 'a Sīsū. Toe fakatokanga'i foki na'e 'ikai lea 'a Sīsū 'o pehē "ki mu'a 'i he 'i ai 'a 'Ēpalahame, ko au na'a ku 'i ai." Na'e pehē 'e Sīsū ko au ē.)

8. B5. MĀNOA MO HONO UAIFI — KO E HINGOA ʻOKU FAKAOFO

Fakamaau 13:3Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe fakahāhā ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ki he fefine, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko eni, vakai, ʻoku ke paʻa, ʻoku ʻikai te ke fānau: ka te ke feitama, pea fanauʻi ʻae tama.
Pea naʻe fakahāhā ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ki he fefine → ka te ke feitama, pea fanauʻi ʻae tama.
Fakamaau 13:17Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe pehē ʻe Manoa ki he ʻāngelo ʻa Sihova, “Ko hai ho hingoa, koeʻuhi ʻoka hoko hono fakamoʻoni ʻo hoʻo ngaahi lea ke mau fakaongolelei koe?” (18) Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke fehuʻi ai ki hoku hingoa, kae ʻosi ʻoku fufū ia?”
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H6383 piliy — fakalilolilo / fakaofo
Ko e hā ʻoku ke fehuʻi ai ki hoku hingoa, kae ʻosi ʻoku fufū ia?
Fakamaau 13:20Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻalu hake ki langi ʻae ulo afi mei he funga feilaulauʻanga, naʻe hāʻele hake ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ʻi he ulo afi mei he funga feilaulauʻanga. Pea naʻe mamata ki ai ʻa Manoa mo hono uaifi, pea naʻa na tō ki hona mata ki he kelekele. (21) Ka naʻe ʻikai toe fakahāhā ʻae ʻāngelo ʻa Sihova kia Manoa pē ki hono uaifi. Pea naʻe toki ʻilo ai ʻe Manoa ko e ʻāngelo ia ʻa Sihova. (22) Pea naʻe pehē ʻe Manoa ki hono uaifi, “Ko e moʻoni te ta mate, koeʻuhi kuo ta mamata ki he ʻOtua.”
NAʻE HAʻU HAKE ʻAE ʻĀNELĒ ʻO E ʻEIKI ʻI HE ULO ʻO E FEILAAULAU → KO E MOʻONI TE TAU MATE, KOEʻUHI KUO TAU MAMATA KI HE ʻOTUA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ʻasi mai ʻa e meʻa ʻe tolu ʻi he Fakamaau 13. ʻOku kole ʻe Manoa ke ʻilo ʻa e hingoa, tatau tonu mo Sēkope ʻi he Sēnesi 32. Kuo toe taʻofi ʻa e hingoa mei he Manoa, pea ʻi he taimi ni ʻoku ʻomi ha ʻuhinga kuo fakahā. Ko e lea faka-Hepelū naʻe ʻomi maʻa e ʻuhinga ko ia ko e piliy (H6383). ʻOku liliu ʻe he KJV ʻa e piliy ko e "fakalilolilo." ʻOku ʻuhinga ʻa e piliy ko e fakaofo tāfeao ke ʻilo. ʻOku hoko mai ʻa e piliy mei he aka pē tatau mo e pele (H6382), ʻa e lea kuo liliu ko e "Fakaofo" ʻi he ʻIsaia 9:6, ʻa e feituʻu ʻoku fakahingoa ai ʻa e tama kuo fanauʻi maʻa kitautolu. Ko e ʻangelo tatau pē ni ʻo e ʻEiki ʻoku toki ʻalu hake ʻi he ulo afi ʻo e ʻesikaia. Ko e fakaʻosinga totonu ʻa Manoa ʻoku ʻikai ko e "kuo mau mamata ki ha ʻangelo." Ko e fakaʻosinga ʻa Manoa ko e "kuo mau mamata ki he ʻOtua.")

9. B6. 'AE 'EIKI TAU 'I TU'A SĒLIKO — NA'E LOTU, PEA VETE 'AE TOPUVA'E

Siosiua 5:13Modern Bible↗Share↗ ¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, “ʻI he tuʻu ʻa Siosiua ʻo ofi ki Seliko, pea hanga hake ʻe ia hono mata ʻo sio atu, pea vakai, naʻe tuʻu mai ha tangata ʻo hangatonu mai kiate ia mo e heletā kuo unuhi ʻi hono nima: pea naʻe ʻalu atu ʻa Siosiua kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia, ʻOku ke kau mo kimautolu, pe ki homau ngaahi fili?” (14) Pea pehē mai ʻe ia, “ʻIkai, ka kuo u haʻu ni au, ko e ʻEiki ʻoe tau ʻa Sihova.” Pea naʻe fakafoʻohifo ʻe Siosiua ʻa hono mata ki he kelekele, ʻo ne hū, pea ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae folofola ʻa hoku ʻeiki ki heʻene tamaioʻeiki?” (15) Pea pehē ʻe he ʻEiki tau ʻoe tau ʻa Sihova kia Siosiua, “Vete ho topuvaʻe mei ho vaʻe; he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai, ko e potu māʻoniʻoni. Pea naʻe fai ia ʻe Siosiua.”
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H8269 sar — ʻeiki pule
NAʻE TŌ HIFO ʻA SIOSIUA KI HE KELEKELE ʻI HONO MATA, ʻO NE HŪ → VETE HO TOPUVAʻE MEI HO VAʻE; HE KO E POTU ʻOKU KE TUʻU AI ʻOKU TAPU IA.

10. MEʻA KEHE, KA KO E FAKATĀTĀ TATAU — naʻe tala ki he tangata ʻe toko ua ke na vete honau topuvaʻe

ʻEkisotosi 3:5Modern Bible↗Share↗ Pea pehē ʻe ia, ‘ʻOua naʻa ke ofi mai ki heni; toʻo ho topuvaʻe mei ho vaʻe, he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e kelekele tapu.”
toʻo ho topuvaʻe mei ho vaʻe, he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e kelekele tapu.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fakatokangaʻi ʻa e fekau tatau, ʻi he ngaahi lea meimei tatau, naʻe fai ki ha ongo tangata kehekehe, ʻi he ngaahi kuonga ʻe laui taʻu mavahevahe. ʻI he ovaovangatā, ʻoku haʻu ʻa e fekau mei he leʻo ʻoku ui ʻe he tohi tapu ko e ʻEiki mo e ʻOtua. ʻI tuʻa Seliko, ʻoku haʻu ʻa e fekau mei ha tangata naʻe tuʻu ai mo ha heletā ʻi hono nima. ʻOku tō ʻa Siosiua ki hono mata ʻo lotu ki he tangata ni. ʻOku ʻikai fakafisi ʻe he tangata ni ki he lotu. Fakafehoanaki ia mo e meʻa ʻoku fai ʻe ha ʻāngelo moʻoni kuo fakatupu ʻi he taimi ʻoku feinga ai ha tangata ke lotu ki he ʻāngelo. ʻOku pehē ʻe he ʻāngelo, "Ko au ko ho fellow-servant" (Fakahā 19:10), pea "lotu ki he ʻOtua" (Fakahā 22:9). Naʻe feinga ʻa Sione ke lotu ki ha ʻāngelo ʻo tuʻo ua, pea naʻe fakafisi ʻe he ʻāngelo ʻi he taimi fakatouʻosi. Naʻe ʻikai ha taha naʻe fakafisi ki he lotu ʻa Siosiua ʻi tuʻa Seliko.)

11. B7. KO ENI ʻOKU LEA ʻAE FUAKAVA FOʻOU KI HA MEʻA ʻOKU MAHINO ʻAUPITO

Sione 1:18Modern Bible↗Share↗ ‌ʻOku ʻikai ha tokotaha kuo ne mamata ki he ʻOtua ʻi ha kuonga; ko e ʻAlo pē taha naʻe fakatupu, ʻaia ʻoku ʻi he fatafata ʻoe Tamai, kuo ne fakahā ia.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G1834 exegeomai — fakahā · ⚑ G3439 monogenes — fanauʻi tofu pē
ʻOKU TEʻEKI AI KE MAMATA HA TAHA KI HE ʻOTUA → KA KO E ʻALO PĒ TAHA NAʻE FAKATUPU KUO NE FAKAHĀ IA.
Sione 5:37Modern Bible↗Share↗ Pea ko e Tamai, ʻaia naʻa ne fekau au, kuo ne fakamoʻoni kiate au. Naʻe ʻikai te mou fanongo ʻi ha kuonga ki hono leʻo, pe mamata ki hono anga.
Naʻe ʻikai te mou fanongo ʻi ha kuonga ki hono leʻo, pe mamata ki hono anga.
1 Timote 6:16Modern Bible↗Share↗ ‌ʻAia ʻoku ʻi ai tokotaha pe ʻae taʻefaʻamate, ʻoku nofoʻia ʻe ia ʻae maama taʻefaʻafotuaki; ʻaia kuo teʻeki mamata ki ai ha tangata, pea ʻikai siʻi te ne faʻa mamata ki ai: ke ʻiate ia ʻae fakaʻapaʻapa mo e mālohi ʻo taʻengata. ʻEmeni.
ʻoku nofoʻia ʻe ia ʻae maama taʻefaʻafotuaki → ʻaia kuo teʻeki mamata ki ai ha tangata, pea ʻikai siʻi te ne faʻa mamata ki ai.
Ko eni, fokotu'u fakataha 'a e ongo konga 'o e Tohi Tapu 'o lau fakataha 'a e ongo konga.
'Oku pehē 'e he Fuakava Motu'a, tu'o lahi, na'e SIO 'a e kakai ki he tokotaha ni, lea mo ia, kai 'i hono 'ao, fe'auhi mo ia, pea nau kei mo'ui.
ʻOku pehē fakahangatonu ʻe he Fuakava Foʻou, ʻo tuʻo tolu, naʻe ʻikai ʻaupito ke mamata ha taha ki he ʻOtua ko e Tamai, pea ʻoku ʻikai lava ʻe ha taha ke mamata ki he ʻOtua ko e Tamai.
Ko e ongo fakamatala fakatou'osi 'oku mo'oni. Ko ia, ko e tokotaha na'e sio ki ai 'a e kakai 'i he Tohi Tapu Motu'a mo e Tamai na'e 'ikai lava ke sio ki ai 'a e kakai, 'oku 'ikai ko e tokotaha tatau. 'Oku fakahaa'i 'e Sione ko hai 'a e tokotaha na'e sio ki ai. 'Oku ne pehe ko e tokotaha na'e sio ki ai ko e 'Alo pē taha na'e fanau'i mai, ko e 'Alo 'oku 'i he fatafata 'o e Tamai, pea ko e 'Alo ko eni kuo ne taki mai 'a e 'Otua ko e Tamai kituka 'i ha feitu'u 'e lava ke sio ai ki he 'Otua ko e Tamai.
[NGAAHI VESI KUO FAKATAHA — ʻOKU ʻIKAI FAKAHĀ ʻE HA VESI ʻE TAHA PĒ ʻA ENI]
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fai fakatokanga mo faitotonu ʻi heni, koeʻuhi ko e feituʻu tofu pē eni ʻe kamata ai ha taha ke fakalahi ki he Tohitapu. Ko e meʻa ʻoku fakahā TOTONU: ʻoku ui ʻe he konga tohi ʻo e Fuakava Motuʻa ʻa e tokotaha naʻe fekauʻi ni ko e ʻEiki mo e ʻOtua, pea ʻoku lea pehē pē ʻa e kakai naʻe fetaulaki mo e tokotaha naʻe fekauʻi ni. Ko e konga ko ia ʻoku ʻikai ko ha fakamaʻu. Ko e konga ko ia ko e meʻa pē ʻoku pehē ʻi he ngaahi fokotuʻu lea. Ko e meʻa ʻoku AʻU KI AI ʻI HE FAKAHOKO ʻO E NGAAHI FAʻU LEA: ko e tokotaha hā mai tofu ko ʻeni ko e Foha. ʻOku ʻikai ke pehē ʻe ha veesi pē taha "ko e ʻāngelo ʻa e ʻEiki ʻi he Senesi 16 ko Sīsū ia." Ko e fakamaʻu ko ʻeni ʻoku aʻu ki ai ʻi hono fakahoko ʻa e Sione 1:18, Sione 5:37, mo e 1 Timote 6:16 ki he ngaahi talanoa ʻo e Fuakava Motuʻa, pea fehuʻi pe ko hai naʻe sio ki ai. Ko ia ia ʻoku ʻi ai ʻa e fakaʻilonga, pea ʻoku toe nofo ai pē ʻa e fakaʻilonga.)

12. B8. PEA 'OKU HĀ MAI FOKI 'A E TALAFEKAU-'A-SIHOVA 'I HE KONGA FAKA'OSI 'O E FUAKAVA MOTU'A

Malakai 3:1Modern Bible↗Share↗ “Vakai te u fekau ʻa hoku fakamelomelo, pea te ne teuteu ʻae hala ʻi hoku ʻao: pea ko Sihova ʻaia ʻoku mou kumi ki ai, ʻe hāʻele fakafokifā mai ki hono fale tapu, ʻio, ʻae talafekau ʻoe fuakava, ʻaia ʻoku mou fiefia ai: vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻE haʻu ia.
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H4397 malak — angelo / talafekau
TE U FEKAUʻI ʻEKU TALAFEKAU + TE NE TEUTEUʻI ʻAE HALA ʻI HOKU ʻAO → ʻE HOKO FAKAFOKIFĀ MAI ʻAE ʻEIKI KI HONO FALE TAPU, ʻIO KO E TALAFEKAU ʻO E FUAKAVA.

13. SIO KEHEKEHE, KA KO E ME'A TATAU — 'A E TALAFEKAU NA'E TALA'OFA'I, MO E TALAFEKAU NA'E FAKAHAA'I

Maʻake 1:2Modern Bible↗Share↗ ‌ʻO hangē ko ia ʻoku tohi ʻi he kau palōfita, “Vakai, ʻoku ou fekau atu hoku fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi ho ʻao, ʻaia te ne teuteu ho hala kiate koe. (3) Ko e leʻo ʻoe tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafa, ‘Mou teuteu ʻae hala ʻoe ʻEiki, fakatonutonu hono ngaahi ʻaluʻanga.’” (4) Naʻe papitaiso ʻe Sione ʻi he toafa, mo ne malangaʻaki ʻae papitaiso ʻoe fakatomala ki he fakamolemole ʻoe angahala.
Vakai, ʻoku ou fekau atu hoku fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi ho ʻao → Mou teuteu ʻae hala ʻoe ʻEiki.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku hingoaʻi ʻe he Malaki 3:1 ha kau tokotaha ʻe toko ua kuo fekau ʻi he veesi pē taha. ʻOku ʻalu ʻa e tokotaha fekau ʻe taha ki muʻa ke fakamaʻa ʻa e hala. Ko e tokotaha fekau ʻe taha ʻoku ui ko "e ʻEiki" mo "e talafekau ʻo e fuakava." Ko e tokotaha fekau hono ua ni ko ia ʻoku haʻu ki he temipale totonu ʻo e ʻEiki. ʻOku fakaava ʻe Maake ʻa e Kōsipeli ʻa Maake ʻaki hono lave ki he laine tofu pē ko ia mei he Malaki 3:1. ʻOku hingoaʻi ʻe Maake ʻa e tangata fakamaʻa-hala ko Sione, ʻi he toafa. ʻOku tuku ʻe he meʻa ni ʻa e tokotaha fekau hono ua ke taʻe hingoaʻi ʻe Maake ʻi he taimi ko ia. ʻOku tāpuni ʻa e Fuakava Motuʻa ʻi he tatali ki ha talafekau ʻa ia ko e ʻEiki ia. ʻOku fakaava ʻa e Fuakava Foʻou ʻaki ʻa e talafekau tatau ko ia ʻoku hāʻele mai.)

14. KO E FEFIE NAʻE TUKU KI HE FOHA TAHA PE — ʻEPALAHAME MO ʻAISAKE ʻI HE MOʻUNGA

1. Senesi 22:2Modern Bible↗Share↗ Pea ne pehē, “Ko eni ke ke ʻave ho foha, ho foha pe taha ko ʻAisake, ʻaia ʻoku ke ʻofa ki ai, pea ke ʻalu ki he fonua ko Molia: ʻo feilaulau ʻaki ia ʻi ai, ko e feilaulau tutu, ʻi he moʻunga ʻe taha ʻaia te u fakahā kiate koe.”
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H3173 yachiyd — foha tofu pē
ʻAVE NI HO FOHA, KO HO FOHA PĒ TAHA KO ʻAISAKE, ʻAIA ʻOKU KE ʻOFA KI AI → ʻATU IA I AI KO HA FEILAULAU TUTU.
2. Senesi 22:6Modern Bible↗Share↗ Pea toʻo mai ʻe ʻEpalahame ʻae fefie ki he feilaulau tutu, ke fua ia ʻe hono foha ko ʻAisake; pea ne toʻo ʻae afi ʻi hono nima mo e hele; pea naʻa na ō fakataha.
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H6086 ets — ʻakau
Pea toʻo mai ʻe ʻEpalahame ʻae fefie ki he feilaulau tutu, ke fua ia ʻe hono foha ko ʻAisake → pea naʻa na ō fakataha.
(‘Eku ngaahi fakakaukau fakafo‘ituitui: ‘I he Senesi 22:6, ‘oku ‘ikai fua ‘e he tamai ‘a e fefie. Ko ‘Aisake ‘oku ne fua ‘a e fefie ‘i he‘ene ‘alu hake ki he mo‘unga. Ko ‘Ēpalahame te ne fakatokoto‘i ‘a ‘Aisake ‘i ‘olunga ‘i he fefie ko ia. Ko e fo‘i lea Hepelū ki he fefie ko ia ko e ets (H6086). Ko ia ko e fo‘i lea anga-maheni ki ha fu‘u ‘akau mo‘ui, pea ki he fu‘u ‘akau kuo tā foki. Ko e fo‘i lea tatau ‘oku ui‘aki ‘a e ‘akau ‘o e mo‘ui, mo e ‘akau ‘i he lotolotonga ‘o e ngoue.)
3. Senesi 22:7Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe leaange ʻa ʻAisake ki heʻene tamai ko ʻEpalahame, ʻo pehē, “Ko ʻeku tamai; pea ne pehē, “Hoku foha, ko au eni.” Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ko eni ʻae afi, mo e fefie; ka ko e fē ʻae lami ki he feilaulau?” (8) Pea pehēange ʻe ʻEpalahame, “Hoku foha, ʻe tokonaki ʻe he ʻOtua maʻana ha lami ki he feilaulau tutu; pea ne na ō fakataha.”
KOFAʻĀ E LAMI KI HE FEILAULAU TUTU? → ʻE TOKONAKI ʻE HE ʻOTUA HAʻANE LAMI.
4. Senesi 22:13Modern Bible↗Share↗ Pea hanga hake ʻa ʻEpalahame hono mata ʻo ne sio, pea vakai naʻe ʻi hono tuʻa ha sipitangata, kuo ʻefihia ʻi hono nifo ʻi he vao; pea naʻe ʻalu ʻa ʻEpalahame ʻo ne toʻo ʻae sipitangata, ʻo ne feilaulau ʻaki ia, ko e feilaulau tutu, ko e fetongi ʻo hono foha.
KO HA SIPI-TANGATA NA'E MO'UA HONO NGAAHI NIFO 'I HA VAO TA'ATA'A → NA'A NE 'OATU KI HE FEILAULAU VELA KO HONO FETONGI 'O HONO FOHA.
Senesi 22:14Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe ui ʻe ʻEpalahame ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Sihova-Saila; hangē ko ia ʻoku lea ʻaki ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻo pehē, “ʻI he moʻunga ʻe ʻafio ʻa Sihova ki ai.”
ʻo pehē, “ʻI he moʻunga ʻe ʻafio ʻa Sihova ki ai.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: Fakakaukau ange ki he fehuʻi ʻa e foha ʻi he Senesi 22:7: kofaʻā ʻa e lami? ʻOku tali ʻe ʻEipalahame ʻa e fehuʻi. ʻOku aʻu atu ʻa e tali ʻa ʻEipalahame ki he mamaʻo ʻo lahi hake ʻi heʻene ʻiloʻi. ʻOku pehē ʻe ʻEipalahame, "ʻE tokonaki ʻe he ʻOtua haʻane lami maʻa ia ki ha feilaulau tutu." ʻOku lava ke fua ʻa e kupuʻi lea ko ia ʻa e ʻuhinga ʻe ua. Ko e ʻuhinga ʻe taha ko ia ʻe maʻu ʻe he ʻOtua ha lami ke ne ngāueʻaki. Ko e ʻuhinga ʻe taha ko ia ʻe tokonaki ʻe he ʻOtua ia tonu ko e lami. Ko e meʻa naʻe tokonaki moʻoni ʻe he ʻOtua ʻi he ʻaho ko ia ko ha SIPI-TANGATA, kae ʻikai ko ha lami. Ko e sipi-tangata ko ha sipi tangata kuo lahi ʻaupito. Naʻe pekia ʻa e sipi-tangata ko ia ʻi he tuʻunga ʻo e foha, kuo puke ʻi hono nifo. ʻOku tali ʻa e fehuʻi ʻa ʻAisake ʻi he moʻunga ʻi ha ʻuhinga ʻe taha. ʻOku toe tuku foki ʻa e fehuʻi ʻa ʻAisake ke taʻetali ʻi ha ʻuhinga kehe. ʻOku kei totongi ʻa ha lami. ʻOku fakahingoa ʻe ʻEipalahame ʻa e feituʻu ʻaki ha talaʻofa ʻi he taimi kaha'u: "ʻe ʻiloʻi ia ʻi he moʻunga ʻo Sihova.")

15. SIO KEHE, MEʻA TATAU — KO E FOHA NAʻE FUA ʻAE FEFIE, MO E ʻALO NAʻE FUA ʻAE KOLOSI

Senesi 22:6Modern Bible↗Share↗ Pea toʻo mai ʻe ʻEpalahame ʻae fefie ki he feilaulau tutu, ke fua ia ʻe hono foha ko ʻAisake; pea ne toʻo ʻae afi ʻi hono nima mo e hele; pea naʻa na ō fakataha.
NAʻE HILIFAKI ʻE ʻEPALAHAME ʻAE FEFIE KI HONO FOHA KO ʻAISAKE → PEA NAʻA NA Ō FAKATAHA ʻAKINAUA.
Sione 19:17Modern Bible↗Share↗ Pea fua ʻe ia hono ʻakau, ʻo ʻalu atu ki he potu ʻoku ui “ko e potu ʻoe ʻulupoko,” ʻaia ʻoku ui ʻi he lea fakaHepelū ko “Kolokota:”
Pea fua ʻe ia hono ʻakau, ʻo ʻalu atu ki he potu ʻoku ui “ko e potu ʻoe ʻulupoko.
Sione 19:18Modern Bible↗Share↗ ‌ʻO nau tutuki ai ia ki he ʻakau, mo e toko ua kehe mo ia, ʻi hono potu fakatouʻosi pe, kae ʻi hona vahaʻa ʻa Sisu.
NA'A NAU TUTUKI IA KI HE KOLOSI 'I AI + SISU 'I HE LOTOLOTO.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko ha tamai, ko hano foha pe taha ʻoku ʻofa ki ai ʻa e tamai, ko ha moʻunga, ko e fefie kuo hilifaki ki he tuʻa ʻo e foha tonu, pea naʻe ʻalu hake ʻa e foha ʻi lalo ʻi he fefie ko ia. Naʻe hoko ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻo tuʻo ua ʻi he Tohi Tapu. ʻI he taimi ʻuluaki, ʻi he Senesi 22, naʻe taʻofi ʻe he ʻOtua ʻa e hele. Naʻe tuku ʻe he ʻOtua ha sipi tangata ke fetongi ʻi he tuʻunga ʻo e foha. ʻI hono ua, ʻi he kolosi, naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe ha taha ʻa e mate. ʻI he taimi ni, ko e Foha ia naʻe fetongi. Fakatokangaʻi mai ha faʻahinga kehekehe ʻe taha ʻi he vahaʻa ʻo e ongo fakatātā. Naʻe fehuʻi ʻa ʻAisake, "ʻoku ʻi fē ʻa e lami?" Naʻe ʻikai ha talia ki he fehuʻi ʻa ʻAisake ʻi he ʻaho ko ia. Naʻe hoko mai ʻa e talia ki mui, ʻi he Vaitafe Sioatani, meia Sione. Naʻe tuhu ʻa Sione ki ha tangata naʻe hāʻele mai kiate ia.)
1. Sione 1:29Modern Bible↗Share↗ Pea ko e ʻaho naʻa na feholoi, naʻe mamata ʻa Sione kia Sisu ʻoku ʻalu ange kiate ia, pea ne pehē, “Vakai ki he Lami ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ne ʻave ʻae angahala ʻa māmani.
pea ne pehē, “Vakai ki he Lami ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ne ʻave ʻae angahala ʻa māmani.
2. Senesi 22:2Modern Bible↗Share↗ Pea ne pehē, “Ko eni ke ke ʻave ho foha, ho foha pe taha ko ʻAisake, ʻaia ʻoku ke ʻofa ki ai, pea ke ʻalu ki he fonua ko Molia: ʻo feilaulau ʻaki ia ʻi ai, ko e feilaulau tutu, ʻi he moʻunga ʻe taha ʻaia te u fakahā kiate koe.”
Sione 3:16Modern Bible↗Share↗ ¶ He naʻe ʻofa pehē ʻae ʻOtua ki māmani, naʻa ne foaki hono ʻAlo pe taha naʻe fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻae moʻui taʻengata.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G3439 monogenes — fanauʻi tofu pē
KO HO FOHA TAHA PE, ʻAIA ʻOKU KE ʻOFA AI → NAʻA NE FOAKI HONO ʻALO TAHA NAʻE FAʻELE.
3. Hepelū 11:17Modern Bible↗Share↗ Ko e tui naʻe feilaulau ʻaki ai ʻe ʻEpalahame ʻa ʻAisake, ʻi hono ʻahiʻahiʻi: ʻio, ko ia ne ne maʻu ʻae ngaahi talaʻofa, naʻa ne feilaulau ʻaki hono foha pe taha naʻe fakatupu (18) ‌ʻAia naʻe pehē ki ai, “Ko ʻAisake ʻe mei ai ho hako:” (19) ‌ʻO ne ʻilo, ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua hono fokotuʻu mei he mate; pea naʻa ne maʻu ia mei ai foki ʻi he fakatātā.
NAʻA NE ʻOATU ʻENE FOHA TAHA NAʻE FAʻELE → ʻI HENE FAKAKAUKAU KO E ʻOTUA ʻOKU MĀLOHI KE FOKOTUʻU HAKE IA, NEONGO MEI HE PEKIA.
(Ko hoku fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku ngāue'aki 'e he tokotaha na'e tohi 'a e tohi 'a Hepelu 'a e fo'i lea faka-Kalisi tatau ki 'Aisake 'a ia 'oku ngāue'aki 'e Sione ki Sisu. Ko e fo'i lea ko ia ko e "'alo tofu pē," monogenes (G3439). 'Oku tala mai 'e he tokotaha na'e tohi 'a e tohi 'a Hepelu 'a e me'a na'e fakakaukau ki ai 'a 'Ēpalahame 'i he'ene 'alu hake ki he mo'unga. Na'e fakakaukau 'a 'Ēpalahame 'e lava 'e he 'Otua ke fokotu'u hake 'a e tama mei he pekia. Na'e tala 'e 'Ēpalahame ki he kau talavou 'i he tefito 'o e mo'unga, "Te u ō mo e tama ki ai 'o hū, pea toe ha'u kiate kimoutolu." Na'e 'amanaki 'a 'Ēpalahame ke toe hifo mo 'Aisake mei he mo'unga. Na'e ma'u 'e 'Ēpalahame 'a 'Aisake, 'oku pehē 'e he tokotaha na'e tohi 'a e tohi 'a Hepelu, "'i ha fakatātā." Ko hono 'uhinga 'a e fakatātā ko eni ko ha faka'ata pe ko ha faka'ilonga. 'I he 'aho tolu hili 'a e fekau, na'e toe mo'ui mai ha foha na'e pekia 'a e fakakaukau ki ai.)

16. FEKAUʻAKI MO E FEITUʻU — ko ha fakamatala fakaʻaʻau, ka ʻoku ʻikai ko ha fakamatala ʻoku fai tonu ʻe he ngaahi veesi

2 Meʻa Hokohoko 3:1Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe toki kamata ʻe Solomone ke langa ʻae fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ʻi he Moʻunga ko Molia, ʻaia naʻe hā ai ʻa Sihova ki heʻene tamai ko Tevita, ʻi he potu naʻe teuteu ʻe Tevita ʻi he fale hahaʻanga uite ʻo Olinani ko e tangata Sepusi.
Pea naʻe toki kamata ʻe Solomone ke langa ʻae fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ʻi he Moʻunga ko Molia.
[NGAAHI VESI KUO FAKATAHA — ʻOKU ʻIKAI FAKAHĀ ʻE HA VESI ʻE TAHA PĒ ʻA ENI]
('Oku 'eku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku fakahingoa 'e Senesi 22:2 'a e feitu'u na'e fekau'i ai 'e he 'Otua 'a 'Ēpalahame ko e fonua 'o Molaia. 'Oku fakahingoa 'e 2 Kalonikali 3:1 'a e feitu'u na'e langa ai 'e Solomone 'a e fale tapu ko e mo'unga 'o Molaia, 'i Selusalema. Ko ia, 'oku ma'u 'e he mo'unga 'o e feinga fai feilaulau kata'i 'o 'Aisake mo e mo'unga 'o e ngaahi feilaulau kotoa pē 'i he fale tapu 'i he taimi ki mui 'a e hingoa tatau. Ko Selusalema foki ko e kolo tatau na'e tuki ai 'e he kau tau 'a Sīsū 'i tu'a 'i he holisi 'o e kolo. Fakahā pē 'a e me'a 'oku lea'aki 'e he ngaahi veesi. 'Oku 'ikai lea'aki 'e he ngaahi veesi na'e maka tatau 'a Kolokota mo Molaia. 'Oku lea'aki 'e he ngaahi veesi 'a e hingoa tatau, mo e laine tatau 'o e ngaahi mo'unga, mo e kolo tatau. Ko e ngaahi lea 'a 'Ēpalahame tonu ko e "'e hā ia 'i he mo'unga 'o Sihova." Na'e lea'aki 'e 'Ēpalahame 'a e ngaahi lea ko ia 'i he taimi kaha'u.)

17. KO E TAMAIOTONGA MAMAHI — KO E VAHE 'OKU FAKAMATALA'I AI 'A E KOLOSI KI MU'A PEA TE'EKI KE 'I AI HA NGAAHI KOLOSI

1. ʻIsaia 52:13Modern Bible↗Share↗ Vakai, ʻe fai fakapotopoto ʻa ʻeku tamaioʻeiki, ʻe hakeakiʻi ia pea fakaongolelei, pea te ne māʻolunga ʻaupito. (14) ‌ʻO hangē naʻe ofo ʻae tokolahi kiate ia, he liliu ʻo kovi hono fofonga ʻo lahi hake ʻi he tangata kotoa pē, mo hono sino ʻo lahi hake ʻi he ngaahi foha ʻoe tangata. (15) Ko ia te ne taufuʻi ʻae ngaahi puleʻanga lahi; ʻe tāpuni ʻe he ngaahi tuʻi honau fofonga kiate ia: he ko ia naʻe ʻikai fakahā kiate kinautolu te nau mamata ki ai; pea ko ia naʻe ʻikai te nau fanongo ki ai te nau tokangaʻi.
he liliu ʻo kovi hono fofonga ʻo lahi hake ʻi he tangata kotoa pē → Ko ia te ne taufuʻi ʻae ngaahi puleʻanga lahi.
2. ʻIsaia 53:1Modern Bible↗Share↗ Ko hai kuo ne tui ki he ʻemau ongoongo? Pea kuo fakahā kia hai ʻae nima ʻo Sihova? (2) He te ne tupu hake ʻi hono ʻao ʻo hangē ko e ʻakau matengofua, pea hangē ko e aka mei he kelekele mōmoa: ʻoku ʻikai ha sino lelei pe ha toulekeleka ʻiate ia, pea ka tau ka mamata kiate ia, ʻoku ʻikai ha fakaʻofoʻofa ke tau manako ai kiate ia.
Ko hai kuo ne tui ki he ʻemau ongoongo? → ʻoku ʻikai ha fakaʻofoʻofa ke tau manako ai kiate ia.
3. ʻIsaia 53:3Modern Bible↗Share↗ ‌ʻOku fehiʻanekina ia pea liʻaki ʻe he tangata; ko e tangata ʻoe ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto mamahi: pea hangē naʻa tau fufū hotau mata meiate ia; kuo manuki ia, pea naʻe ʻikai te tau tokanga kiate ia.
ko e tangata ʻoe ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto mamahi → kuo manuki ia, pea naʻe ʻikai te tau tokanga kiate ia.
4. ʻIsaia 53:4Modern Bible↗Share↗ Ko e moʻoni kuo ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivai, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahi: ka naʻa tau mahalo kuo tautea mo taaʻi ia mei he ʻOtua, pea mamahiʻia. (5) Ka naʻe lavea ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala, naʻe fakavolu ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi hia: naʻe ʻiate ia ʻae tautea koeʻuhi ke tau fiemālie; pea ʻi hono ngaahi tā ʻoku tau moʻui ai.
NAKA LAVEA IA KOE'UHI KO ‘EMAUTOLU NGAAHI ANGAHALA + NAAKU MOMOKO IA KOE'UHI KO ‘EMAUTOLU NGAAHI HIA → ‘I HONO NGAAHI KILI TAUTEA KUO FAKAMOUI AI KIMAUTOLU.
5. ʻIsaia 53:6Modern Bible↗Share↗ Kuo tau hē kotoa pē ʻo hangē ko e fanga sipi; kuo tau afe taki taha kotoa pē ki hono hala; pea kuo hilifaki kiate ia ʻe Sihova ʻae hia ʻatautolu kotoa pē.
Kuo tau hē kotoa pē ʻo hangē ko e fanga sipi → pea kuo hilifaki kiate ia ʻe Sihova ʻae hia ʻatautolu kotoa pē.
6. ʻIsaia 53:7Modern Bible↗Share↗ Naʻe fakamālohia, pea naʻe mamahi ia, ka naʻe ʻikai te ne mafaʻa hono fofonga: ʻoku tataki ia ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi, pea hangē ko e sipi ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, pea naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga.
ʻoku tataki ia ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi → pea naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga.
7. ʻIsaia 53:8Modern Bible↗Share↗ Naʻe ʻave ia mei he fale fakapōpula, pea mei he fakamaau: pea ko hai te ne fakahā hono tupuʻanga? He naʻe tuʻusi ia mei he fonua ʻoe moʻui: naʻe teʻia ia koeʻuhi ko e angahala ʻa hoku kakai.
NA‘E TA‘OFI IA MEI HE FONUA ‘O E MO‘UI → KOE‘UHI KO E ANGAHALA ‘A HOKU KAKAI NA‘E TAA‘I AI IA.
8. ʻIsaia 53:9Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe tuʻutuʻuni hono tanuʻanga mo e kakai angahala, pea fakataha mo e maʻumeʻa ʻi heʻene pekia; koeʻuhi naʻe ʻikai te ne fai kovi, pea naʻe ʻikai ha kākā ʻi hono fofonga.
Pea naʻe tuʻutuʻuni hono tanuʻanga mo e kakai angahala + pea fakataha mo e maʻumeʻa ʻi heʻene pekia → koeʻuhi naʻe ʻikai te ne fai kovi.
9. ʻIsaia 53:10Modern Bible↗Share↗ Ka naʻe finangalo ʻa Sihova ke fakavolu ia; kuo ne tuku kiate ia ʻae mamahi: ʻoka ke ka ngaohi hono laumālie ko e feilaulau koeʻuhi ko e hia, te ne mamata ki hono hako, te ne fakatolotolonga hono ngaahi ʻaho, pea ko e finangalo ʻo Sihova ʻe monūʻia ia ʻi hono nima.
ʻoka ke ka ngaohi hono laumālie ko e feilaulau koeʻuhi ko e hia → te ne mamata ki hono hako, te ne fakatolotolonga hono ngaahi ʻaho.
10. ʻIsaia 53:11Modern Bible↗Share↗ He te ne vakai ki he fua ʻoe mamahi lahi ʻo hono laumālie, pea fiemālie ai ia: ʻi he ʻilo kiate ia ʻe fakatonuhia ʻe heʻeku tamaioʻeiki māʻoniʻoni ʻae tokolahi; he te ne fua ʻenau ngaahi hia. (12) Ko ia te u vaheʻi kiate ia ha ʻinasi fakataha mo e kakai ongoongo, pea te ne vahevahe ʻae koloa fakataha mo e kakai mālohi; koeʻuhi naʻa ne lilingi hono laumālie ki he mate: pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahala; pea naʻa ne fua ʻae hia ʻoe toko lahi, pea ne hūfekina ʻae kakai angahala.
koeʻuhi naʻa ne lilingi hono laumālie ki he mate + pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahala → pea naʻa ne fua ʻae hia ʻoe toko lahi, pea ne hūfekina ʻae kakai angahala.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Lau ʻa Isaia 53:9 pea toe lau ʻa Isaia 53:10, ʻo fakatatau ki hono anga. ʻOku pehē ʻi he ʻuluaki potufolofola naʻe PEKIA ʻae tamaioʻeiki pea tanu ia ʻi he fonualoto ʻo ha tangata koloaʻia. ʻOku pehē ʻi hono uaʻi potufolofola, hili hono ngaohi ʻo hono laumālie ko ha feilaulau ʻi he angahala, ʻe MAMATA ʻae tamaioʻeiki ki hono hako pea FAKALOLOAʻIA hono ngaahi ʻaho. ʻOku ʻikai lava ke moʻoni fakatouʻosi ʻae ongo fakamatala ko ia ki ha tangata ʻoku kei pekia ai pē. Kuo tohi ʻae toetuʻu ʻi he vahe ko ʻeni ʻo Isaia, taʻu 'e fitungeau ki mu'a ʻi he tō mai ʻae toetuʻu.)

18. SIO KEHE, MEʻA TATAU — KO E PEESI ʻO E PALŌFITA, MO HA TANGATA ʻI HA SALIOTE NAʻE LAU LEʻO LAHI AI

Kau ʻAposetolo 8:32Modern Bible↗Share↗ Ko e potu ʻeni ʻi he tohi naʻa ne lau, “Naʻe tataki ia ʻo hangē ko e sipi ke tāmateʻi; pea hangē ko e lami ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, pehē naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga: (33) ‌ʻI heʻene moʻulaloa naʻe fakamālohiʻi ia: pea ko hai te ne fakahā hono tupuʻanga? He naʻe ʻave ʻene moʻui ʻi māmani.” (34) Pea leaange ʻae ʻiunoke kia Filipe, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ko e lea eni ʻae palōfita kia hai? Kiate ia, pe ki ha tangata kehe?” (35) Pea mafaʻa ʻae ngutu ʻo Filipe ʻo ne kamata ʻi he tohi ko ia, ʻo malangaʻaki ʻa Sisu kiate ia.
KO HAI NA‘E LEA‘AKI ‘E HE PALŌFITA ‘A E ME‘A NI? → NA‘E KAMATA ‘A FILIPE MEI HE KONGA TOHI TAPU KO IA, ‘O MALANGA‘I KIATE IA ‘A SISU.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko ha fehuʻi fakamātoato eni, naʻe leaʻaki fakaleʻo lahi ʻe ha tangata naʻe teʻeki ai ke ne fanongo ki hono tali. Ko e fehuʻi ko eni: ko hai ʻoku lea ʻaki ʻe he palōfita? Ko e tali ʻoku ʻikai ko e fakakaukau fakafoʻituitui pē ʻa Filipe. Naʻe kamata ʻa Filipe ʻi he veesi tofu pē ko ia ʻi he ʻIsaia 53. Naʻe malanga ʻa Filipe kia Sisu mei he veesi ko ia. Ko e lau ʻa e kau ʻaposetolo tonu ki he ʻIsaia 53 kuo tohi hifo ia maʻatautolu. ʻOku ʻikai fiema’u ʻe ha taha ke fakakaukauʻi noa pē ʻa e lau ʻa e kau ʻaposetolo ki he ʻIsaia 53.)

19. E. 'EMANUELA — KO E 'OTUA 'OKU 'IATE KITAUTOLU, 'AE TAMASI'I KUO FANAU'I PEA 'AE FOHA KUO FOAKI

1. ʻIsaia 7:14Modern Bible↗Share↗ Ko ia ko Sihova pe te ne ʻatu kiate koe ʻae fakaʻilonga; Vakai, ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela.
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H6005 Immanuwel — Emanuela · ⚑ H5959 almah — tāupoʻou
Ko ia ko Sihova pe te ne ʻatu kiate koe ʻae fakaʻilonga → ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela.
2. ʻIsaia 9:6Modern Bible↗Share↗ He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻae tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻae foha: pea ʻe ʻi hono uma ʻae pule: pea ʻe ui hono huafa ko Fakaofo, ko ʻAkonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻoe Melino. (7) ‌ʻI he tupu ʻo ʻene pule mo e melino ʻe ʻikai hano ngataʻanga, ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, pea ʻi hono puleʻanga, ke fakatonutonu ia, pea ke fokotuʻumaʻu ia ʻi he fakamaau pea mo e angatonu mei he ʻaho ni ʻo taʻengata. Ko e ʻofa ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau te ne fai ʻae meʻa ni.
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H6382 pele — fakaofo
KUO FANAU HA TAMA + KUO FOAKI HA FOHA → 'E UI HONO HUAFA KO E 'OTUA MĀFIMÁFI, KO E TAMAI TA'ENGATA → KO HONO PULE'ANGA 'OKU LAHI HAKE PEA 'IKAI HA NGATA'ANGA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Vakai ki hono fakahoko ʻo e ongo veape ʻe ua ʻi he Aisea 9:6. Ko e ongo veape ko ia ʻoku ʻikai tatau. ʻOku ʻikai tuʻo taha ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ongo veape ko ia. ʻOku FANAUʻI ha tamasiʻi. ʻOku FOAKI ha foha. Ko hono fāʻeleʻi ʻoku fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe hoko mai ai ʻa e tamasiʻi ki māmani. Ko hono foaki ʻoku fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ki ha Foha kuo ʻosi ʻi ai. Ko ʻeni ke fakakaukau ki he ngaahi hingoa kuo foaki ki he tamasiʻi ni. ʻOku ʻikai pehē ʻe he Aisea 9:6 ʻe hangē ʻa e tamasiʻi ki he ʻOtua Māfimafi. ʻOku pehē ʻe he Aisea 9:6 "ʻe ui hono hingoa Ko e ʻOtua Māfimafi." Ko e ʻuluaki hingoa ʻi he lisi, Fakaofo, ko e pele (H6382). ʻOku vahevahe ʻa e pele mo e tefito tatau mo e tali naʻe maʻu ʻe Manoa ʻi he Fakamaau 13, ʻi heʻene kole ha hingoa ka naʻe ʻikai lava ʻo maʻu ia. ʻI he Aisea 9:6, kuo foaki ʻa e hingoa.)
3. ʻIsaia 9:2Modern Bible↗Share↗ Ko e kakai naʻe ʻaʻeva ʻi he poʻuli kuo mamata ki he maama lahi: ko kinautolu naʻe nofo ʻi he fonua ʻoe ʻata ʻoe mate, kuo ulo kiate kinautolu ʻae maama.
Ko e kakai naʻe ʻaʻeva ʻi he poʻuli kuo mamata ki he maama lahi.
4. Maika 5:2Modern Bible↗Share↗ Ka ko koe Petelihema Efalata, neongo ʻoku ke siʻi hifo ʻi he ngaahi toko afe ʻo Siuta, ka ʻe haʻu ia meiate koe kiate au, ʻaia ʻe pule ʻi ʻIsileli, ʻaia kuo talu mei muʻa ʻene hāʻele atu, mei he kamataʻanga.”
PEA ʻE HAʻU MEIATE KOE ʻAE TOKOTAHA KE PULE ʻI ʻISILELI → ʻAIA KUO TUKUAKI ʻENE ʻALU MEI MUʻA, MEI HE TAʻENGATA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku ma'u 'e he fo'i kupu'i lea 'e taha 'i he Maika 5:2 'a e ongo tafa'aki kotoa 'o e ako ko eni kotoa. Ko e pule ni 'oku HŪ MAI mei ha kolo iiki. Ko e hū mai mei ha kolo iiki ko ha kamata'anga ia, 'i ha feitu'u 'e lava ke 'eve'eva atu ki ai ha taha. Ko e ngaahi HŪ ATU 'a e pule ni 'oku mei muimu'a 'o e taimi, mei he ta'engata. Ko e ngaahi hū atu mei he ta'engata 'oku 'ikai ha kamata'anga 'aupito ia. 'Oku fakahaa'i 'e Maika 'a e ongo mo'oni ni 'i he fo'i kupu'i lea pē 'e taha. 'Oku 'ikai ke fakamolū 'e Maika ha taha 'o e ongo mo'oni ni.)

20. F. 'A E HAKO 'O E FEFINE MO E TA'AHINE MA'A — 'A E TALA'OFA 'ULUAKI MO HONO FAKAHOKO

1. Senesi 3:15Modern Bible↗Share↗ pea te u tuku ʻae taufehiʻa ʻiate koe mo e fefine, pea ki ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke fakavolu ʻe koe ʻa hono muivaʻe.”
ʻI HE VAHAʻA ʻO HO HAKO MO HONO HAKO → ʻE FESIʻI ʻE IA HO ʻULU, PEA TE KE FESIʻI HONO MUIVAʻE.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakatāutaha: Naʻe folofola ʻa e ʻOtua ʻia Senesi 3:15 ki he ngata ʻi he ngoue, ʻi he taimi naʻe hū atu ʻa e angahala ki he māmani. Ko Senesi 3:15 ko e ʻuluaki talaʻofa ia ʻo ha fakamoʻui ʻi he Tohitapu kotoa. Fakatokangaʻi ko ai ʻa e tokelau ʻoku fakahingoa ʻi he veesi ni. ʻI he toe konga kotoa ʻo e Folofola, ʻoku fakahā ʻa e hoko hifo ʻo e fāmili ʻi he kau tangata. Ko e ngaahi fakatātā ko ia ko e tokelau ʻo ʻEpalahame mo e tokelau ʻo Tevita. ʻI heni, taha pē, ʻi he kamataʻanga tofu pē, ʻoku fakahingoa ʻa e hoko hifo ko e tokelau ʻo e FEFINE. Fakatokangaʻi foki ʻa e ongo lavea ʻe ua ʻi he veesi ni, ʻa ia ʻoku ʻikai tatau honau lahi. ʻE lavea ʻa e muiʻivaʻe ʻo e tokelau ʻo e fefine. ʻE moloki ʻa e ʻulu ʻo e ngata.)
2. Kaletia 4:4Modern Bible↗Share↗ Ka ʻi he hokosia mai hono kakato ʻoe kuonga, naʻe tuku atu ai ʻe he ʻOtua hono ʻAlo, ke fanauʻi ʻe he fefine, pea fanauʻi ia ʻo moʻulaloa ʻi he fono (5) Ke huhuʻi ʻakinautolu naʻe moʻulaloa ki he fono, koeʻuhi ke tau maʻu ai ʻae ohi ʻoe ngaahi foha.
NA'E FEKAU MAI 'E HE 'OTUA HONO 'ALO, NA'E FANAU'I 'I HA FEFINE → KE HUHU'I 'A KINAUTOLU NA'E NOFO 'I HE MALUMALU 'O E LAO.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku pehē ʻe Kalētia 4:4 naʻe FEKAU ʻe he ʻOtua ʻa hono ʻAlo. ʻOku toe pehē ʻe Kalētia 4:4 naʻe FANAUʻI ʻae ʻAlo ʻE HA FEFINE. ʻOku fuofua lea ʻa e fekau ʻi he kupuʻi lea. ʻOku hoko atu ke lea ʻa e fanauʻi ʻi he kupuʻi lea. ʻOku mahuʻinga ʻa e founga fakahoko ko ia. ʻOku ʻikai fekau ha taha mei ha feituʻu ka ʻoku ʻikai ke kei ʻi ai ia ʻi muʻa ʻi he feituʻu ko ia.)

21. KO HA SIO KEHE, KA KO E SĪVĀ TATAU — ko e fakaʻilonga naʻe talaʻofa, mo e fakaʻilonga naʻe fakahoko

ʻIsaia 7:14Modern Bible↗Share↗ Ko ia ko Sihova pe te ne ʻatu kiate koe ʻae fakaʻilonga; Vakai, ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela.
ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela.
Mātiu 1:18Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe pehē ʻae ʻaloʻi ʻo Sisu Kalaisi: Kuo fakanofo ʻene faʻē ko Mele kia Siosefa, pea teʻeki ai te na feʻiloaki, kae ʻiloange, kuo feitama ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni. (19) Pea ko Siosefa ko hono husepāniti, ko e tangata angatonu, pea naʻe ʻikai ʻi hono loto ke talaki fakahā ia, ka naʻa ne tokanga ke tukuange fakafufū pe ia. (20) Kae lolotonga ʻene fifili ki he ngaahi meʻa ni, ʻiloange, kuo hā mai kiate ia ha ʻāngelo ʻae ʻEiki ʻi he misi, ʻo ne pehē, “Siosefa, foha ʻo Tevita, ʻoua te ke manavahē ke maʻu ʻa Mele ko ho uaifi: he ko ia kuo fakatupu ʻiate ia ʻoku mei he Laumālie Māʻoniʻoni. (21) Pea te ne fāʻeleʻi ʻae tama, pea te ke ui hono huafa, ko SISU: ko ia ia te ne fakamoʻui hono kakai mei heʻenau ngaahi angahala.” (22) Pea naʻe fai ʻeni kotoa pē koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻEiki ʻi he palōfita, ʻo pehē (23) “Vakai, ʻe feitama ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa, ko ʻImanuela:” ko hono ʻuhinga “Ko e ʻOtua ʻiate kitautolu.”
TE KE UI HONO HUAFA KO SISU: HE TE NE FAKAMO'UI 'ENE KAKAI MEI HONOU NGAAHI ANGAHALA → TE NAU UI HONO HUAFA KO 'IMANUELA, 'A IA KA FAKALEA KO E 'OTUA 'OKU 'IATE KITAUTOLU.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Ko e faikehekehe 'i he vaha'a 'o e ongo fakamatala ko e ako'i ia. 'Oku pehē 'i he Aisea 7:14 'e ui 'e IA 'a e hingoa 'o e tama ko 'Imanuela. 'Oku pehē 'i he Mātiu 1:23 te nau ui 'a e hingoa 'o e tama ko 'Emanuela. 'I he fakamatala 'a Aisea, ko e fa'ē pē taha 'oku ne fakahingoa 'ene tama. 'I he fakamatala 'a Mātiu, ko e kakai kotoa pē 'oku nau fakahingoa 'a Sīsū. 'Oku fai foki 'e Mātiu ha me'a 'oku 'ikai fiema'u ke fakakaukau'i 'e ha tokotaha lau. 'Oku tu'u 'a Mātiu 'o fakatonulea 'a e hingoa ki he tokotaha lau, 'i loto 'i he konga tohi 'o e Kōsipeli 'a Mātiu tonu. 'Oku 'ikai lava ha tokotaha lau 'i ha kuonga pē taha ke ne to noa'ia 'i he 'uhinga 'o e hingoa ko 'Emanuela. 'Oku 'uhinga 'a 'Emanuela ko e 'Otua 'oku 'iate kitautolu. 'Oku 'ikai pehē foki 'e Mātiu na'e fakamanatu pē 'e he fā'ele'i 'o Sīsū 'a e kikite 'a Aisea kia Mātiu. 'Oku pehē 'e Mātiu na'e FAI 'a e me'a ni kotoa koe'uhi ke FAKAHOKO 'a e kikite 'a Aisea.)
1. Luke 1:31Modern Bible↗Share↗ Pea vakai, te ke tuituʻia ʻi ho manāva, pea fāʻeleʻi ʻae tama, pea ke ui hono huafa ko Sisu. (32) Pea ʻe lahi ia, pea ʻe ui ia ko e ʻAlo ʻoe Fungani Māʻolunga; ʻe ange kiate ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻae nofoʻa ʻo ʻene tamai ko Tevita: (33) Pea ʻe pule ia ki he fale ʻo Sēkope ʻo taʻengata; pea ʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻene pule.” (34) Pea pehē ʻe Mele ki he ʻāngelo, “ʻE fēfē ai ʻae meʻa ni, heʻeku ʻikai te u ʻiloa ha tangata?” (35) Pea lea ʻae ʻāngelo, ʻo pehēange kiate ia, “ʻE hoko mai ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate koe, pea ʻe fakamalū koe ʻe he mālohi ʻoe Fungani Māʻolunga; pea ko ia foki ʻe ui ai ʻae hako māʻoniʻoni te ke fāʻeleʻi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.
heʻeku ʻikai te u ʻiloa ha tangata?” Pea lea ʻae ʻāngelo? → pea ko ia foki ʻe ui ai ʻae hako māʻoniʻoni te ke fāʻeleʻi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e fehuʻi ʻa Mele ʻi he Luke 1:34 ko ha fehuʻi fakapotopoto, pea ʻoku kei ʻeke pe ia ʻe he kakai. Ko e tali naʻe fai kiate ia ʻoku ʻikai ko ha fakamatala fekeʻikeʻi. Ko e fanongonongo ia ʻo e meʻa ʻoku toʻo tuʻo mai ʻe he ʻOtua ke fai. Fakatokangaʻi ʻa e taloni naʻe fakahingoa ʻi he Luke 1:32: "ʻa e taloni ʻo ʻene tamai ko Tevita." Ko e taloni tatau ia naʻe pehē ʻe he Isaia 9:7 ʻe nofoʻia ʻe he tamasiʻi, pea ko e fale tuʻi tatau ia naʻe tohi ʻaki ʻa e Sāme 110.)

22. G. KO E FOLOFOLA NA'E HOKO KO E KAKANO — PEA KO E FOUNGA 'OKU 'ILO MO'ONI AI 'E HA TAHA 'A IA

1. Sione 1:1Modern Bible↗Share↗ Naʻe ʻi he kamataʻanga ʻae Folofola, pea naʻe ʻi he ʻOtua ʻae Folofola, pea ko e ʻOtua ʻae Folofola (2) Ko ia ia naʻe ʻi he kamataʻanga mo e ʻOtua. (3) Naʻe ngaohi ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē; pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ngaohi kae ʻiate ia pe. (4) Naʻe ʻiate ia ʻae moʻui; pea ko e moʻui ko e maama ia ʻoe tangata.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G3056 logos — Folofola
NAʻE ʻI AI ʻAE FOLOFOLA ʻI HE KAMATAʻANGA + NAʻE ʻI HE ʻOTUA ʻAE FOLOFOLA + KO E ʻOTUA ʻAE FOLOFOLA → KUO NGAOHI ʻAE MEʻA KOTOA PĒ ʻIATE IA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakahā ʻe Sione 1:1 ʻa e ngaahi fakamatala ʻe tolu ʻi he laine ʻe taha. ʻOku fiemaʻu ʻa e taki taha ʻo e ngaahi fakamatala ʻe tolu. Ko e fakamatala ʻuluaki, "naʻe ʻi ai ʻa e Folofola ʻi he kamataʻanga." Ko e Folofola, ko ha hingoa fakaʻilonga ki he ʻAlo ʻo e ʻOtua ki muʻa ʻi heʻene toʻo ʻa e sino ʻo ha tangata, naʻe ʻikai ha ne kamataʻanga. Ko e fakamatala hono ua, "naʻe ʻi ai mo e ʻOtua ʻa e Folofola." ʻOku ʻikai ko ha toe hingoa ʻe taha ʻa e Folofola ki he ʻOtua ko e Tamai, koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai mo ia pē ha taha. Ko e fakamatala hono tolu, "ko e ʻOtua ʻa e Folofola." ʻOku ʻikai ko ha meʻa mahuʻinga siʻi ʻa e Folofola ʻoku tuʻu ofi ki he ʻOtua. Ko hono toʻo ʻo ha taha ʻi he ngaahi fakamatala ʻe tolu ʻoku fakatupu ai ha kaveinga kehe mei he kaveinga naʻe tohi ʻe Sione.)
2. Sione 1:14Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano, pea nofo ia ʻiate kitautolu, (pea naʻa mau mamata ki hono nāunau, ko e nāunau ʻoe tokotaha naʻe tupu mei he Tamai,) ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G4637 skenoo — nofo
Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano + pea nofo ia ʻiate kitautolu → pea naʻa mau mamata ki hono nāunau, ko e nāunau ʻoe tokotaha naʻe tupu mei he Tamai.

23. MATA KEHE, SĪPINGA TATAU — ko e fale fehikitaki ʻi he toafa, mo e fale fehikitaki ʻoe sino

ʻEkisotosi 25:8Modern Bible↗Share↗ Pea tuku ke nau ngaohi kiate au ʻae Potu Toputapu; koeʻuhi ke u nofo ʻiate kinautolu.
Pea tuku ke nau ngaohi kiate au ʻae Potu Toputapu → koeʻuhi ke u nofo ʻiate kinautolu.
Sione 1:14Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano, pea nofo ia ʻiate kitautolu, (pea naʻa mau mamata ki hono nāunau, ko e nāunau ʻoe tokotaha naʻe tupu mei he Tamai,) ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.
Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano + pea nofo ia ʻiate kitautolu.
Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Ko e fo'i lea faka-Kalisi 'oku ngaue'aki 'e Sione ki he "nofo" 'i he Sione 1:14 ko e skenoo (G4637). 'Oku 'uhinga 'a e skenoo ko hono fokotu'u ha fale fehikitaki pea nofo ai. 'I he ngaahi taimi motu'a, na'e fekau'i 'e he 'Otua ki he kakai 'Isileli ke nau langa ha fale fehikitaki koe'uhi ke nofo ai 'a e 'Otua 'iate kinautolu, pea na'a nau langa ia mei he ngaahi kili, 'akau, mo e koula (Ekisoto 25:8). 'I he Sione 1:14, 'oku toe hā mai ai 'a e fakatātā tatau, ka ko e fale fehikitaki ko e sino 'o e tangata. Ko e fale fehikitaki 'i he toafa ko ha fakatātā mu'aki ia 'o e mo'oni 'oku fakamatala'i 'e Sione, 'o tuhu atu ki he sino 'o Sisu Kalaisi. 'Oku fakahā 'e he Fuakava Fo'ou 'a e fale fehikitaki ko ia ko ha 'ata, ko ha fakatātā 'oku tuhu ki he Sisu Kalaisi, ka 'i he hili pe hono fakahā 'a e me'a na'e tuhu ki ai 'a e 'ata. 'Oku fakahā mahino 'e Sione 'a e me'a ni 'i he Sione 1:14.
1. Kolose 1:15Modern Bible↗Share↗ ‌ʻAia ko hono tatau ʻoe ʻOtua taʻehāmai, ko e ʻuluaki fānau ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē: (16) He naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia ʻoku ʻi he langi, pea mo ia ʻoku ʻi māmani, ʻae meʻa hā mai mo e taʻehāmai, pe ko e ngaahi nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pe ko e ngaahi ʻeikiʻanga, pe ko e ngaahi pule, pe ko e ngaahi mālohi: naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, pea naʻe maʻana ia: (17) Pea ʻoku ki muʻa ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku tuʻumaʻu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.
He naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē + Pea ʻoku ki muʻa ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē → pea ʻoku tuʻumaʻu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.
2. Kolose 2:9Modern Bible↗Share↗ He ʻoku nofo fakamoʻomoʻoni kiate ia hono mātuʻaki fonu ʻoe ʻOtua. (10) Pea ʻoku fakafonu ʻakimoutolu ʻiate ia, ʻaia ko e ʻulu ʻoe pule kotoa pē mo e mālohi:
He ʻoku nofo fakamoʻomoʻoni kiate ia hono mātuʻaki fonu ʻoe ʻOtua → Pea ʻoku fakafonu ʻakimoutolu ʻiate ia.

24. G5. KO E ANGA 'O HO'O 'ILO'I IA — NA'A NE TALA KIATE KITAUTOLU 'A E FEITU'U KE SIO KI AI

Sione 5:39Modern Bible↗Share↗ ¶ ʻOku mou kumi lahi ʻi he ngaahi tohitapu koeʻuhi ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻae moʻui taʻengata: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate au. (40) Ka ʻoku ʻikai te mou loto ke haʻu kiate au, koeʻuhi ke mou moʻui.
KUMI KI HE NGAAHI TOHITAPU → KO KINAUTOLU IA ʻOKU FAKAMOʻONIʻI ʻO KAU KIATE AU.
(Ko e ngaahi fakakaukau totonu pē eni ʻaʻaku: Naʻe folofola ʻa Sisu ʻaki ʻa e meʻa ni ʻi he Sione 5:39-40 ki he kau tangata naʻe nau ʻiloʻi ʻa e Ngaahi Tohitapu ʻo lelei ange ʻi ha taha ʻoku moʻui ʻi he taimi ko ia. Naʻa nau lava ʻo lea totonu ʻaki ia. Naʻe tala ʻe Sisu kiate kinautolu ko e kātoa ʻo e Tohitapu kuo nau ako fakalotoʻi naʻe fakahaaʻi kiate ia, pea neongo ia, naʻa nau kei ʻikai fie haʻu kiate ia ke maʻu ʻa e moʻui. Ko hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi lea ʻo e Tohitapu ʻoku ʻikai tatau ia mo hono ʻiloʻi ʻo e tokotaha ʻoku talanoa ki ai ʻa e ngaahi lea. ʻOku ʻikai ha toe potu kehe ke sio ki ai ki he moʻui. Naʻe ʻikai pehē ʻe Sisu ke ke kumi ki ho ngaahi ongo. Naʻa ne pehē ke ke kumi ki he ngaahi Tohitapu.)
1. Luke 24:25Modern Bible↗Share↗ Pea toki pehē ʻe ia kiate kinaua, “ʻAe kau vale, mo loto tuai ke tui ki he meʻa kotoa pē naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfita: (26) He ʻikai naʻe totonu kia Kalaisi ke kātaki ʻae ngaahi meʻa ni, pea hū ai ki hono nāunau?” (27) Pea kamata ia meia Mōsese, ʻo hoko ki he kau palōfita kotoa pē, ʻa ʻene fakamatala kiate kinaua mei he tohi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau kiate ia.
KAMATA MEI HE MOSESE MO E KAU PALŌFITA KOTOA → NAʻA NE FAKAMATALAʻI ʻI HE NGAAHI TOHITAPU KOTOA ʻAE NGAAHI MEʻA KIA IA.
2. Luke 24:32Modern Bible↗Share↗ Pea naʻa na fepehēʻaki, “ʻIkai naʻe vela hota loto ʻiate kitaua, ʻi heʻene talanoa mai ʻi he hala kiate kitaua, mo ʻene fakahā ʻae tohi kiate kitaua?”
ʻIKAI NAʻE VELA HOTAU LOTO ʻIATE KITAUTOLU, ʻI HEʻENE FAKAMATALAʻI KIATE KITAUTOLU ʻAE NGAAHI TOHI TAPU?
3. Luke 24:44Modern Bible↗Share↗ Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko eni ʻae ngaahi lea naʻaku lea ʻaki kiate kimoutolu ʻi heʻeku kei ʻiate kimoutolu, koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia kuo tohi kiate au, ʻi he fono ʻa Mōsese, mo e kau palōfita, mo e ngaahi Saame.” (45) Pea toki toʻo ʻe ia ʻa honau loto, koeʻuhi ke nau ʻilo ʻae ngaahi tohi
KUO PAU KE FAKAKAKATO 'A E NGAAHI ME'A KOTOA PE, 'A IA NA'E TOHI 'I HE LAO 'A MŌSESE, MO E KAU PALŌFITA, MO E NGAAHI SĀME, 'O KAU KIATE AU → PEA NA'A NE TOKI FAKAAVA HONAU 'ATAMAI.
(Ko e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ʻomi ʻe he Luke 24:44-45 ʻae tali ki he fehuʻi ʻoku fehuʻi ʻaki ʻe he ako kotoa ni. Ko e tali ni ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sīsū, hili hono tuʻu hake ʻa Sīsū mei he faʻitoka. Naʻe fakahingoa ʻe Sīsū ʻae vahe ʻe tolu ʻo e Fuakava Motuʻa: ʻae lao ʻa Mōsese, mo e kau palōfita, mo e ngaahi Saame. ʻOku hoko ʻae ngaahi vahe ʻe tolu ni ʻo fakataha ko e Fuakava Motuʻa kotoa. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku ʻi ai ʻi he Fuakava Motuʻa kotoa ʻae ngaahi meʻa fekauʻaki mo ia. Naʻe ʻikai pehē ʻe Sīsū ko e vahe siʻi pē ʻo e Fuakava Motuʻa ʻoku ʻi ai ʻae ngaahi meʻa fekauʻaki mo ia. Naʻe fai leva ʻe Sīsū ʻae ongo meʻa kehekehe ki he kau ākonga. Naʻe fakaava ʻe Sīsū ʻae NGAAHI TOHI TAPU ki he kau ākonga. Naʻe fakaava ʻe Sīsū ʻae ʻILO FAKAMAHINO ʻo e kau ākonga. ʻOku fiemaʻu ʻe he tokotaha ʻae ongo meʻa ni fakatouʻosi. ʻE lava ke puke ʻe ha tokotaha ʻae Tohi Tapu kotoa ʻi hono nima ka ʻoku kei fiemaʻu ke fakaava ʻe Sīsū hono mata ke sio ki Sīsū ʻi he Tohi Tapu. Lau ʻae Tohi Tapu. Kole ki Sīsū ke ne fakaava ʻae Tohi Tapu kiate koe. Hokohoko atu ʻa hono lau ʻo e Tohi Tapu.)
4. 1 Sione 1:1Modern Bible↗Share↗ Ko ia naʻe ʻi ai talu mei he kamataʻanga, ʻaia naʻa mau ongoʻi, pea mamata ki ai ʻaki homau mata, pea mau vakai pau ki ai, pea ala ki ai homau nima, ki he Folofola ʻoe moʻui; (2) (He naʻe fakahā ʻae moʻui, pea naʻa mau mamata, pea fakamoʻoni, mo fakahā kiate kimoutolu ʻae moʻui taʻengata ko ia, ʻaia naʻe ʻi he Tamai, pea fakahā mai kiate kimautolu;) (3) Pea ko ia ia kuo mau mamata mo ongoʻi ʻoku mau fakahā kiate kimoutolu, koeʻuhi ke tau feohi foki mo kimoutolu: pea ko e moʻoni ko ʻemau feohi ʻoku ʻi he Tamai, pea mo hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi.
NAʻE FANONGO + SIO ʻAKI HOMAU MATA + SIO KI AI + NAʻE ALA KI AI HOMAU NIMA → KO E MOʻUI TAʻENGATA KO IA, ʻA IA NAʻE ʻI HE TAMAI, ʻO FAKAHĀ MAI KIATE KITAUTOLU.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku lisi ʻe Sione ʻa e ngaahi ongo ʻi he founga taumuʻa ʻi he 1 Sione 1:1: fanongo, mamata, vakai lelei, mo ala ʻaki homau nima. ʻOku ʻikai ke fakamatalaʻi ʻe Sione ha ongoʻi pe ko ha fakakaukau. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sione ha tokotaha naʻa nau kai fakataha mo ia. ʻI he kupuʻi lea tatau, ʻoku ui ʻe Sione ʻa e tokotaha ko ia ko e "moʻui taʻengata ko ia, ʻa ia naʻe ʻiate ia ʻae Tamai." Ko e tokotaha naʻe ala ki ai ʻa e kau ʻaposetolo ʻaki honau nima, ko e tokotaha tatau pe ia naʻe ʻiate ia ʻae Tamai ʻi muʻa ke ʻoua naʻe kamata ʻa e kamataʻanga. Ko ia ia ʻa e taukapo kotoa ʻo e 1 Sione 1:1-3. ʻOku fakahā ʻe Sione ʻoku ne fakamoʻoni ki he taukapo ko ʻeni, ʻo ʻikai ko ha tokotaha ʻoku ne fakakaukau pe ki he taukapo ko ʻeni.)

25. H. KO E ʻUHINGA NAʻE PEHĒ AI ʻA E MATE — KO E HALA FAKAFOKI KI HE ʻOTUA

26. H1. KO E PALOPALEMA, KUO FAKAHĀ FAKAHANGATONU

ʻIsaia 59:2Modern Bible↗Share↗ Ka ko hoʻomou ngaahi hia kuo fakamavae ʻakimoutolu mo homou ʻOtua, pea ʻi hoʻomou angahala kuo ne fakafufū hono fofonga meiate kimoutolu, koeʻuhi ʻe ʻikai te ne fanongo
Ka ko hoʻomou ngaahi hia kuo fakamavae ʻakimoutolu mo homou ʻOtua.
Loma 3:23Modern Bible↗Share↗ He kuo fai angahala kotoa pē, pea tomui ʻi he fakamālō mei he ʻOtua.
He kuo fai angahala kotoa pē, pea tomui ʻi he fakamālō mei he ʻOtua.

27. H2. KO E HĀ ‘OKU FIE MA‘U AI ‘A E TOTO, KA ‘IKAI HA ME‘A FAINGOFUA AGE

Hepelū 9:22Modern Bible↗Share↗ Pea kuo mei ʻosi ʻae meʻa kotoa pē ʻi hono fakamaʻa ʻaki ʻae toto ʻo fakatatau ki he fono; pea ka ʻikai lilingi ʻae toto ʻoku ʻikai ha fakamolemole.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G859 aphesis — Fakamolemole
pea ka ʻikai lilingi ʻae toto ʻoku ʻikai ha fakamolemole.
Levitiko 17:11Modern Bible↗Share↗ He ko e moʻui ʻae kakano ko e toto pea kuo u tuku ia kiate kimoutolu ki homou feilaulauʻanga ke fai ʻae fakalelei maʻa homou laumālie; he ko e toto ʻoku ne fai ʻae fakalelei maʻae laumālie.
KO E MOʻUI ʻO E KAKANO ʻOKU ʻI HE TOTO → KO E TOTO ʻOKU NE FAI ʻA E FAKALELEʻI MAʻA E LAUMĀLIE.
Hepelū 10:4Modern Bible↗Share↗ He ʻoku ʻikai ʻaupito mafai ke ʻave ʻae angahala ʻe he toto ʻoe fanga pulu mo e fanga kosi.
He ʻoku ʻikai ʻaupito mafai ke ʻave ʻae angahala ʻe he toto ʻoe fanga pulu mo e fanga kosi.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fakataha ʻae potufolofola ʻe tolu ni pea ʻe fakamatala ʻe ia hono kotoa ʻo e founga feilaulau motuʻa. ʻOku ʻi he toto ʻae moʻui. ʻOku totongi ʻe he angahalá ʻaki ha moʻui. ʻI he ngaahi kuonga muʻa, naʻe ʻomi ʻe he ngaahi feilaulau manu ʻae fakalelei (ko ha ʻufiʻufi fakataimi ki he angahalá ʻa ia naʻe toe fakafoki ʻae tuʻunga ʻoe tangata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua) ʻi he ʻaho taki taha, ʻo aʻu ki he ngaahi teau taʻu lahi. ʻOku pehē mahino ʻe he Hepelu naʻe ʻikai lava ʻaupito ʻe he ngaahi feilaulau manu ke toʻo ʻae angahalá. Ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ʻoe ngaahi feilaulau kotoa ko iá? Naʻa nau tauhi ʻae mo'ua ʻoe angahalá ke hā mahino ʻoku teʻeki ai totongi. Ko ha fakamanatu lōloa, liliu-liliu, mo faʻa hoko he ʻaho kotoa naʻe ʻiai ha moʻui ʻoku totonu ke totongi, pea naʻa nau tauhi ʻae fakamanatu ko iá ʻo aʻu ki he pekia pē taha ʻe lava ke totongi kakato ʻae mo'ua ʻoe angahalá.)

28. H3. NGATA'ANGA 'O HONO HŪ HIFO

Filipai 2:5Modern Bible↗Share↗ Ke ʻiate kimoutolu ʻae loto ni, ʻaia foki naʻe ʻia Kalaisi Sisu: (6) Ko ia, ʻi heʻene ʻi he tatau mo e ʻOtua, naʻe ʻikai pehē ʻe ia ko ha faʻaoa ke na taha mo e ʻOtua: (7) Ka naʻa ne fakamasivesivaʻi ʻe ia ia ʻo ne toʻo kiate ia ʻae tatau mo e tamaioʻeiki, pea fanauʻi ia ʻi he tatau ʻoe tangata: (8) Pea kuo ʻilo ia ʻi he tatau ʻoe tangata, naʻa ne fakamoʻulaloaʻi ia, pea talangofua ki he mate, ʻio, ʻae mate ʻi he ʻakau.
ʻi heʻene ʻi he tatau mo e ʻOtua → pea fanauʻi ia ʻi he tatau ʻoe tangata → pea talangofua ki he mate, ʻio, ʻae mate ʻi he ʻakau.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fakatokangaʻi ʻa e founga ʻo e ʻalu hifo ʻi he Filipai 2:6-8. Naʻe ʻi he foʻi ʻo e ʻOtua ʻa Sīsū. Naʻe fakaʻaʻau ke masiva ʻa Sīsū ʻi hono ongoongolelei. Naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e foʻi ʻo ha tamaioʻeiki. Naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e tatau mo e tangata. Naʻe fakavaivaiʻi ia ʻa Sīsū. Naʻe talangofua ʻa Sīsū. Naʻe pekia ʻa Sīsū. Naʻe toki tānaki ʻe Paula ha ongo lea ʻe ua naʻe ʻikai fiemaʻu totonu ki he kaveinga: "ʻio, ʻa e pekia ʻo e kolosi." Ko hono lea pē naʻe pekia ʻa Sīsū naʻe ʻikai lava fakafiemālieʻi ʻa Paula. Ko e founga tofu pē ʻo e pekia ʻa Sīsū ko e konga ia ʻo e poini ʻa Paula.)

29. H4. KO E TOTONGI MOʻONI NAʻA NE FAI — NAʻE TALA KI MUʻA, PEA TOE TALA ʻI MUI

ʻIsaia 50:6Modern Bible↗Share↗ Ne u ʻatu hoku tuʻa ki he kau taaʻi, pea mo hoku kouʻahe kiate kinautolu naʻe fusi ʻae kava: naʻe ʻikai te u fufū hoku mata mei he mā mo e ʻaʻanu.
Ne u ʻatu hoku tuʻa ki he kau taaʻi → naʻe ʻikai te u fufū hoku mata mei he mā mo e ʻaʻanu.
Saame 22:16Modern Bible↗Share↗ He kuo kāpui au ʻe he fanga kulī: kuo ʻāʻi au ʻe he fakataha ʻoe ngaahi angakovi: naʻa nau hokaʻi hoku nima mo hoku vaʻe. (17) ‌ʻOku ou faʻa lau hoku hui kotoa pē: ʻoku nau mamata mo siosio pau kiate au. (18) ‌ʻOku nau tufa hoku ngaahi kofu ʻiate kinautolu, mo fai ʻae talotalo ki hoku pulupulu.
naʻa nau hokaʻi hoku nima mo hoku vaʻe → ‌ʻOku nau tufa hoku ngaahi kofu ʻiate kinautolu, mo fai ʻae talotalo ki hoku pulupulu.
Mātiu 27:35Modern Bible↗Share↗ Pea naʻa nau tutuki ia ki he ʻakau, pea nau vahevahe hono ngaahi kofu ʻi he talotalo: koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, “Naʻa nau tufa hoku ngaahi kofu kiate kinautolu, mo nau talotalo ki hoku kofutuʻa.”
NA'A NAU TUTUKI IA KI HE KOLOSI, 'O VAHE'I HONO NGAAHI KOFU, 'O FAI FA'AHINGA → KOE'UHI KE FAKAHOKO AI.
Sione 19:34Modern Bible↗Share↗ Ka ko e tokotaha ʻoe kau tau, naʻa ne hokaʻi hono vakavaka ʻaki ʻae tao, pea naʻe tafe leva mei ai ʻae toto mo e vai.
KO HA TAO NA'E TUI'I AI HONO VAKAVAKA → PEA NA'E 'ALU LEVA MEI AI 'A E TOTO MO E VAI.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Na'e tohi 'e Tevita fekau'aki mo e nima mo e va'e na'e vili 'i he Saame 22. Na'e tohi 'e Tevita fekau'aki mo e kau sōlia na'a nau vahevahe 'a e ngaahi kofu 'i he Saame 22. Na'e tohi 'e Tevita 'a e me'a ni ta'u 'e taha afe ki mu'a pea 'oange ha taha 'i 'Isileli ke sio ki ha tautea 'i he kolosi. Na'e 'ikai ke fakamatala 'a Tevita ki ha me'a na'e hoko kiate ia tonu. Na'e tohi 'e Mātiu 'i he ngaahi senituli ki mui, hili 'a e tautea 'o Sīsū 'i he kolosi. Na'e tohi hifo 'e Mātiu na'e fai tofu pē 'e he kau sōlia 'a e me'a na'e fakamatala'i 'i he Saame 22. 'Oku fakahaa'i 'e Mātiu 'a e 'uhinga na'e fai ai 'e he kau sōlia 'a e me'a ni: "koe'uhi ke fakamo'oni'i." Lau fakataha 'a e ongo fakamatala ni. Na'e tohi 'e Tevita 'ene fakamatala 'o sio ki mu'a, ta'e ha founga ke ne 'ilo'i ai te hoko 'a e tautea 'i he kolosi. Na'e tohi 'e Mātiu 'ene fakamatala 'o sio ki mui ki he tautea 'i he kolosi, ta'e ha founga ke ne fakafisi'i ai na'e hoko 'a e tautea 'i he kolosi.)

30. H5. KO E ʻUHINGA ʻO E PEKIA — KO HA HALA HOKO, KA ʻIKAI KO HA MEʻA FAKAMAMAHI

Loma 5:8Modern Bible↗Share↗ Ka ʻoku fakahā ʻe he ʻOtua ʻene ʻofa kiate kitautolu ʻi he meʻa ni, lolotonga ko e kau angahala ʻakitautolu, ne pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu. (9) Pea ka ko ia, pea ʻe ʻāsili ʻae fakamoʻui ʻokitautolu mei he houhau ʻiate ia, he kuo fakatonuhiaʻi ʻakitautolu ʻi hono taʻataʻa. (10) He kapau ne fakalelei ʻakitautolu ki he ʻOtua ʻi he pekia ʻa hono ʻAlo, ka ko e ngaahi fili ʻakitautolu, pea tā ʻe ʻāsili hotau fakamoʻui ʻi heʻene moʻui, he kuo tau fakalelei.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G2644 katallasso — fakalelei
LOLOTONGA ‘ETAU KEI ANGAHALA, NA‘E PEKIA ‘A KALAISI MA‘ATAUTOLU → NA‘A TAU FAKALELEI‘I KI HE ‘OTUA ‘I HE PEKIA ‘A HONO ‘ALO.
2 Kolinitō 5:18Modern Bible↗Share↗ Pea ʻoku mei he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia naʻa ne fakalelei ʻakimautolu kiate ia ʻia Sisu Kalaisi, pea kuo ne tuku kiate kimautolu ʻae fakamatala ʻoe fakalelei; (19) Koeʻuhi naʻe ʻia Kalaisi ʻae ʻOtua, ʻo ne fakalelei ʻa māmani kiate ia, ʻo ʻikai lau kiate kinautolu ʻenau ngaahi fai hala; pea kuo ne tuku kiate kimautolu ʻae fakaongoongo ʻoe fakalelei. (20) Pea ko eni, ko e kau faifekau ʻakimautolu koeʻuhi ko Kalaisi, ʻo hangē ʻoku fakakolekole ʻae ʻOtua ʻiate kimautolu: ʻoku mau kole ko e fetongi ʻo Kalaisi, mou fakalelei mo e ʻOtua. (21) He naʻa ne ngaohi ia, ʻaia naʻe ʻikai haʻane angahala, koe feilaulau ʻi he angahala koeʻuhi ko kitautolu; kae hoko ai ʻakitautolu ko e māʻoniʻoni ʻae ʻOtua ʻiate ia.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G2643 katallage — fakalelei
NAʻE ʻI HE KALAISI ʻAE ʻOTUA, ʻO NE FAKALELEI ʻAKI ʻA MAMANI KIATE IA → NAʻA NE NGAOHI IA KE HOKO KO E ANGAHALA KOEʻUHI KO KITAUTOLU, ʻAIA NAʻE ʻIKAI TE NE ʻILO HA ANGAHALA.
1 Timote 2:5Modern Bible↗Share↗ He ʻoku taha pe ʻae ʻOtua mo e fakalaloa pe taha ʻi he vahaʻa ʻoe ʻOtua mo e kakai, ko e tangata ko Kalaisi Sisu; (6) ‌ʻAia naʻa ne foaki ʻe ia ia ko e totongi huhuʻi mā ʻae kakai kotoa pē, ʻaia ʻe fakamoʻoni ʻi hono kuonga totonu.
KO E ʻOTUA PE TAHA + KO E TAHA FAKALALAHI PE TAHA ʻI HE VAHAʻA ʻO E ʻOTUA MO E TANGATA, KO E TANGATA KO SISU KALAISI.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Ko ha fakalaloa (ko ha taha 'oku tu'u 'i he vaha'a 'o e ongo kau kuo mavahevahe ke fakafoki mai 'a e ongo kau ke nau toe fakataha) kuo pau ke ne kau kakato ki he ongo kau fakatou'osi, pe 'e 'ikai lava ke ne fakahoko 'a e ngāue ko ha fakalaloa. Vakai ki he lea 'a e 1 Timote 2:5 fekau'aki mo e fakalaloa ko ia: "ko e tangata ko Kalaisi Sisu." Kuo pau ke ne hoko ko ha tangata, pe 'e 'ikai lava ke ne tu'u 'i he potu 'oku tu'u ai 'a e fa'ahinga 'o e tangata pea pekia ha mate fakatangata. Ko eni ke vakai ki he mo'oni na'e lea'aki 'e he 2 Kolinito 5:19 na'e mo'oni 'i loto 'i he mate ko ia: "Na'e 'i he Kalaisi 'a e 'Otua." Pea kuo pau ke ne hoko ko e 'Otua, pe ko 'ene pekia ko ha toe tangata pe 'e taha 'oku pekia, 'o ne 'ikai 'omai ha fakamo'ui (ko e fakahaofi mei he angahala mo e tautea 'o e angahala) ki ha taha. Ko e 'uhinga eni 'oku 'ikai ko ha fehu'i tapa pe ki he kau mataotao 'a e tali ki he fehu'i "Ko hai 'a Sisu?". Ko e ako kotoa 'o e fakamo'ui 'oku falala kotoa ki ai.)

31. H6. KO E NGATA ʻI HE ʻAKAU — KO HA FAKATĀTĀ MOTUʻA NAʻA NE NGĀUEʻAKI KIATE IA

Nomipā 21:8Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, Ke ke ngaohi maʻau ha ngata fakavela, ʻo ʻai ia ki ha ʻakau: pea ʻe pehē, ko ia kuo ʻūsia, ʻoka sio ia ki ai, ʻe moʻui ai ia. (9) Pea naʻe ngaohi ʻe Mōsese ʻae ngata palasa ʻo ne ʻai ia ki he ʻakau, pea naʻe hoko ʻo pehē, kapau kuo ʻūsia ha tangata ʻe ha ngata, pea sio ia ki he ngata palasa, naʻe moʻui ia.
pea ʻe pehē, ko ia kuo ʻūsia, ʻoka sio ia ki ai.

32. HA VAKAI KEHE, KA KO E FO'I FAKATĄTĄ TATAU — ko e ʻakau ʻi he toafa, mo e kolosi ʻi he moʻunga

Sione 3:14Modern Bible↗Share↗ ¶ Pea hangē naʻe hiki hake ʻe Mōsese ʻae ngata ʻi he toafa, ʻe pehē hono hiki ʻae Foha ʻoe tangata ki ʻolunga: (15) Koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻoku tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha ia, kae maʻu ʻae moʻui taʻengata. (16) ¶ He naʻe ʻofa pehē ʻae ʻOtua ki māmani, naʻa ne foaki hono ʻAlo pe taha naʻe fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻae moʻui taʻengata. (17) He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtua hono ʻAlo ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani: ka koeʻuhi ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.
¶ Pea hangē naʻe hiki hake ʻe Mōsese ʻae ngata ʻi he toafa, ʻe pehē hono hiki ʻae Foha ʻoe tangata ki ʻolunga → Koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻoku tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha ia.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e fehokotaki ni ʻi he vahaʻa ʻo Nomipa 21 mo Sione 3 ʻoku ʻikai ko ha fehokotaki naʻe fakatupu ʻe he ako ni. Naʻe fakahā tonu ʻe Sisu ʻa e fehokotaki ni ʻi he lea leva, ʻo kau ki hono tuʻunga fakaʻofoʻofa ʻoʻona. Naʻe ʻikai tala ki he kakai naʻe mate ʻi he toafa ke nau fakatonutonuʻi kinautolu, ke nau loto-toʻa, pe ke nau maʻu ʻaki ha faitoʻo. Naʻe tala kiate kinautolu ke nau SIOʻI ʻa e meʻa naʻe hiki hake ʻe he ʻOtua ʻi he ʻakau. Ko kinautolu naʻe sio naʻa nau moʻui. Ko ʻeni ke tau puke fakataha ʻa e ongo fakaʻilonga ni pea vakai ki hono konga fakaofo. Ko e ngata palasa naʻe hiki hake ʻi he ʻakau naʻe fakatupu ke hangē ko e meʻa tofu pe naʻe tāmateʻi ʻa e kakai naʻe sio ki ai. ʻOku fakahā ʻe Paula ha moʻoni fakaofo tatau fekauʻaki mo e kolosi, ʻo pehē naʻe NGAOHI ʻa Sisu ke hoko ko e angahala koeʻuhi ko kitautolu, neongo naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ha angahala (2 Kolinito 5:21). Naʻe hiki hake ʻa e faitoʻo ʻi he tuʻunga tatau pe mo e malaʻia.)

33. KO E TAMAI TOTONU ʻOKU NE UI ʻAE ʻALO KO E "ʻOTUA" MO E "ʻEIKI"

1. Hepelū 1:1Modern Bible↗Share↗ Ko e ʻOtua, ʻaia naʻe folofola ʻi muʻa ʻi he ngaahi kuonga kehekehe mo e ngaahi anga kehekehe ki he ngaahi tamai ʻi he kau palōfita (2) Kuo ne folofola ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ni kiate kitautolu ʻi hono ʻAlo, ʻaia kuo ne tuʻutuʻuni ke ʻaʻana ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia ne ne ngaohi ai foki ʻae ngaahi maama; (3) Ko e malama ia ʻo hono nāunau, mo e tatau ʻaupito ʻo ʻene ʻafio, pea ʻoku ne poupou hake ʻae meʻa kotoa pē ʻaki ʻene folofola mālohi, pea kuo hili ʻene fai ʻe ia ʻae totongi ʻi heʻetau ngaahi angahala, pea nofo hifo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe Fungani Māʻolunga;
KUO NE LEA MAI KIATE KITAUTOLU ʻI HONO ʻALO + ʻAIA NAʻA NE NGAOHI ʻAKI ʻAE NGAAHI MĀMANI → KO E ULO ʻO HONO NĀUNAU, MO E TATAU MOʻONI ʻO HONO ʻULUNGAANGA.
2. Hepelū 1:5Modern Bible↗Share↗ He naʻe pehē ʻe ia ʻanefē ki ha ʻāngelo fē, “Ko hoku ʻAlo koe, kuo u fakatupu koe ʻi he ʻaho ni?” Pea toe pehē, “Te u hoko au ko e Tamai kiate ia, pea ʻe hoko ia ko e ʻAlo kiate au?” (6) Pea ʻi he ʻomi ʻe ia ʻae ʻuluaki fakatupu ki māmani, naʻe toe pehē ʻe ia, “Ke hū kiate ia ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻae ʻOtua.”
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G4416 prototokos — ʻuluaki fanauʻi
He naʻe pehē ʻe ia ʻanefē ki ha ʻāngelo fē, “Ko hoku ʻAlo koe? → Ke hū kiate ia ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻae ʻOtua.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakatāutaha: ʻOku fai ʻe he vahefuofua ʻuluaki kotoa ʻo e tohi ʻo Hepelū ha fakamatala loloa ʻe taha. Ko e fakamatala ko eni ko hono pehē ʻoku ʻikai ko ha ʻāngelo ʻa e ʻAlo, pea naʻe ʻikai ʻaupito ke hoko ia ko ha ʻāngelo. ʻOku ʻaonga ke fakatokangaʻi ʻa e poini ni ʻi ha ako kuo toki fakamoʻoni lahi ʻe ia ki ha tokotaha ʻoku ui ko e "ʻāngelo ʻo Sihova." ʻOku fakahingoa ʻe he lea faka-Hepelū ko e malak ha fekau. Naʻe fai ʻe he ʻAlo pē ʻo e ʻOtua ʻa e fekau ko ia ʻi he ngaahi taimi ʻi he Fuakava Motuʻa. Ka ʻoku ʻikai tuku ʻe he tokotaha naʻe hiki ʻa e tohi ʻo Hepelū ke fakaʻilonga ʻa e ʻAlo ʻi he lakanga ʻo e kau ʻāngelo naʻe fakatupu. ʻOku fekau ʻa e kau ʻāngelo ke lotu ki he ʻAlo.)
3. Hepelū 1:8Modern Bible↗Share↗ Ka ki he ʻAlo, ʻoku ne pehē, “E ʻOtua, ko ho nofoʻanga ʻoku lauikuonga pea taʻengata: ko e tokotoko ʻo ho puleʻanga ko e tokotoko māʻoniʻoni ia. (9) Kuo ke ʻofa ki he māʻoniʻoni, pea fehiʻa ki he angahala; ko ia ko e ʻOtua, ko ho ʻOtua, kuo ne tākai ʻaki koe ʻae lolo ʻoe fiefia ʻo lahi hake ʻi ho kāinga.” (10) Pea, “Ko koe, ʻe ʻEiki, naʻa ke ʻai ʻi he kamataʻanga ʻae tuʻunga ʻo māmani; pea koe ngaahi langi ko e ngaue ia ʻa ho nima: (11) E ʻauha ia; ka ʻe pehē ai pe ʻa koe; ʻe fakaʻaʻau ia kotoa pē ke motuʻa ʻo hangē ko e kofu; (12) Pea hangē ko e pulupulu te ke takatakai ia, pea ʻe fakakehe ia: ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, pea ʻe ʻikai ngata ʻa ho ngaahi taʻu.”
KA KO ʻENE LEA KI HE ʻALO, KO HO TAʻOFI, ʻE ʻOTUA, ʻOKU TAʻENGATA ʻO TAʻENGATA → KO KOE, ʻE ʻEIKI, NAʻA KE ʻAI ʻAE TUʻUNGA ʻO E MĀMANI ʻI HE KAMATAʻANGA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo‘ituitui: Toe lau ‘a e ongo fo‘i lea ‘e nima ‘uluaki ‘o e Hepelu 1:8: "Ka ki he ‘Alo, ‘oku ne pehē." ‘Oku ‘ikai ko e fakakaukau ia ‘a e tokotaha na‘e tohi ‘a e tohi ‘a Hepelu fekau‘aki mo Sīsū. ‘Oku fakamo‘oni‘i ai ‘a e ‘Otua ko e Tamai ‘oku ne folofola tonu ki he ‘Alo. ‘Oku ui ‘e he Tamai ‘a e ‘Alo, "‘E ‘Otua," pea toki ui leva ‘a e ‘Alo ko e "‘Eiki," pea toki tuku ki he ‘Alo ‘a e ngaahi ngāue ko hono ngaohi ‘o māmani mo e ngaahi langi. Kapau ‘e loto ha taha ke fakafofonga‘i ‘oku ‘ikai ‘aupito ke ui ‘a e ‘Alo ko e ‘Otua ‘i he Folofola, kuo pau ke ne fakafofonga‘i ‘a e veesi ko eni, ‘a ia ‘oku ui ai ‘e he Tamai ‘a e ‘Alo ko e ‘Otua.)

34. SIO KEHE, MEʻA TATAU — KO HA HIVA NAʻE TOHI MAʻA HA TUʻI, PEA NAʻE LAVE KI AI ʻE HE TAMAI KI HONO ʻALO

Saame 45:6Modern Bible↗Share↗ ‌ʻE ʻOtua, ko ho nofoʻanga ʻoku lauikuonga pea taʻengata: ko e tokotoko ʻo ho puleʻanga ko e tokotoko māʻoniʻoni ia. (7) ‌ʻOku ke ʻofa ki he māʻoniʻoni, pea fehiʻa ki he angahala: ko ia ko e ʻOtua ko ho ʻOtua, kuo ne tākai ʻaki koe ʻae lolo ʻoe fiefia ʻo lahi hake ʻi ho kāinga.
‌ʻE ʻOtua, ko ho nofoʻanga ʻoku lauikuonga pea taʻengata → ko ia ko e ʻOtua ko ho ʻOtua, kuo ne tākai ʻaki koe ʻae lolo ʻoe fiefia ʻo lahi hake ʻi ho kāinga.
Saame 102:25Modern Bible↗Share↗ Naʻa ke ʻai ʻi he kamataʻanga ʻae tuʻunga ʻo māmani; pea koe ngaahi langi koe ngaue ia ʻa ho nima. (26) ‌ʻE ʻauha ia, ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, ʻio, ʻe fakaʻaʻau kotoa pē ia ke motuʻa ʻo hangē ko e kofu; pea hangē ko e pulupulu te ke fatufatu ia, pea ʻe fakakehe ia: (27) Ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, pea ʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo ho ngaahi taʻu.
ʻI MUʻA NAʻA KE AI ʻAE TUʻUNGA ʻO MAMANI → KO KOE PĒ IA, ʻE ʻIKAI NGATA HO NGAAHI TAʻU.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e feituʻu eni ʻoku fai ai ha ngāue moʻoni ʻa hono lau fakataha ha ngaahi konga tohi ʻe ua. Ko e Saame 45 ko ha hiva mali ia. Ko e Saame 102 ko e lotu ia ʻa ha tangata ʻoku ʻi he faingataʻaʻia. ʻI he Saame 102, ʻoku fai ʻae ngaahi lea ko ia kia Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻa ia naʻa ne ngaohi ʻa māmani. Naʻe tohi fakatouʻosi ʻa e ongo saame ni ʻi he ngaahi senituli kimuʻa pea toki fanauʻi ʻa Sisu ʻi Petelihema. ʻOku hiki ʻe he Hepelu vahe 1 ʻa e ongo saame fakatouʻosi. ʻOku fakahā ʻe he Hepelu vahe 1 ʻa e ongo saame fakatouʻosi ko e ngaahi lea ia ʻa e ʻOtua ko e Tamai. ʻOku ngāueʻaki ʻe he Hepelu vahe 1 ʻa e ongo saame fakatouʻosi ki he Foha. Fakatokangaʻi ʻae ngaahi faikehekehe siʻisiʻi ʻi hono fakalea ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi saame tefito mo hono hiki ʻi he Hepelu vahe 1. ʻOku ʻikai fakafufū ʻe he Tohitapu ʻa e ngaahi faikehekehe siʻisiʻi ni, pea ʻoku ʻikai fakafufū foki ia ʻe he ako ko eni. Ko e meʻa ʻoku ʻikai liliu ʻi he vahaʻa ʻo e ongo saame mo e Hepelu vahe 1 ko hono fakaʻilonga ʻo e tokotaha ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi lea.)

35. J. NAʻE FOLOFOLA ʻAE ʻEIKI KI HOKU ʻEIKI — KO E VELISI NAʻE FAKAʻOSI ʻAE FAKAKIKIHI

1. Saame 110:1Modern Bible↗Share↗ Naʻe pehē ʻE Sihova ki hoku ʻEiki, “Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.” (2) ‌ʻE fekau ʻe Sihova ʻae tokotoko ʻo ho mālohi mei Saione: “Ke ke pule ʻi he lotolotonga ʻo ho ngaahi fili.”
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H113 adown — ʻEiki · ⚑ H3068 Yehovah — Sihova
NAʻE FOLOFOLA ʻA E ʻEIKI KI HOKU ʻEIKI, NOFO KOE ʻI HOKU NIMA TOʻOMATAʻU → KAE ʻOUA KE U NGAOHI HO NGAAHI FILI KO HO TUʻUNGA VAʻE.
(Ko ‘eku ngaahi fakakaukau fakafo‘ituitui: ‘Oku ‘i ai ‘a e ‘uhinga lahi ‘i he laine ko eni ‘e taha ‘i he Saame 110:1 ‘i he taimi ‘oku ‘uluaki lau ai. ‘I he lea faka-Pilitania, ‘oku hiki fakatou‘osi ‘a e ongo lea ko ia ko e "Lord." Ko e mata‘itohi ‘iloa taha ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e kehekehe ko e ngaahi mata‘itohi lalahi. Ko e ‘uluaki lea ‘oku hiki ‘aki ‘a e ngaahi mata‘itohi lalahi, LORD. Ko hono ua ‘o e lea ‘oku ‘ikai hiki ‘aki ‘a e ngaahi mata‘itohi lalahi. ‘I lalo he lea faka-Pilitania, ko e ongo lea faka-Hepelū kehekehe eni. Ko e ‘uluaki lea faka-Hepelū ko e huafa fuakava ‘o e ‘Otua, ko Yehovah (H3068). Ko e ngaahi mata‘itohi lalahi ‘i he KJV ‘oku ‘uhinga ma‘u pe ki he lea faka-Hepelū ‘oku Yehovah. Ko hono ua ‘o e lea faka-Hepelū ko e adown (H113), ko ha lea ki ha ‘eiki pe pule. Ko e founga ‘o e adown ‘oku ngāue‘aki heni ‘oku lau "hoku ‘Eiki." Ko Tevita, ‘i hono tohi ‘a e Saame ko eni, ‘oku ne lekooti ‘a e ‘Otua ‘oku folofola ki ha taha ‘oku ui ‘e Tevita ko ‘ene ‘Eiki tonu. Ko eni ke fakakaukau ki he fehu‘i faingofua. Ko Tevita ko e tu‘i ia ‘o ‘Isileli. Ko hai ‘ene ‘Eiki? ‘Oku hoko ‘a e tali ke fakamanavahē‘ia ‘i ho‘o manatu‘i na‘e talaki ‘e he ‘Otua ‘e ha‘u ‘a e Kalaisi mei he fāmili tonu ‘o Tevita, ‘i he ngaahi to‘utangata ki mui. ‘Oku ‘ikai anga‘i ke ui ‘e ha tangata ‘ene makapuna tonu ko "hoku ‘Eiki.")

36. J2. NA'A NE FEHU'IA KINAUTOLU 'I HE ME'A KO IA 'E IA TONU, KA NA'E 'IKAI LAVA HA TAHA 'O TALI

Mātiu 22:41Modern Bible↗Share↗ ¶ Pea ʻi he kei fakataha ʻae kau Fālesi, naʻe fehuʻi ʻe Sisu kiate kinautolu (42) ‌ʻO pehē, “Ko e hā homou loto ki he Kalaisi? Ko e foha ia ʻo hai?” Pea nau talaange kiate ia, “ʻO Tevita.” (43) Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku fēfē ai hono ui ia ʻe Tevita ʻi he Laumālie, ‘ʻEiki,’ ʻi heʻene pehē (44) ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki hoku ʻEiki, Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe”’? (45) Pea kapau ʻoku ui ia ʻe Tevita, ‘ʻEiki,’ pea ko hono foha fēfeeʻi ia?” (46) Pea naʻe ʻikai ha lea ʻe faʻa lea ʻaki ʻe ha tangata kiate ia; talu mei he ʻaho ko ia naʻe ʻikai faʻa fehuʻi ʻe ha taha kiate ia.
ʻEiki,’ pea ko hono foha fēfeeʻi ia? → Pea naʻe ʻikai ha lea ʻe faʻa lea ʻaki ʻe ha tangata kiate ia.
(Ko hoku fanongonongo fakafoʻituitui: naʻe ʻikai fakahā ʻe Sīsū ki he kau Fālesi ʻa e tali ki heʻene fehuʻi ʻiate ia ʻi he Mātiu 22:41-46. Naʻa ne ʻeke ia peá ne tuku taʻetali. ʻOku kei taʻetali ia ʻo aʻu ki he taimí ni, pea ʻoku kei toe pē ha tali ʻe taha ʻoku fehoanaki mo ia. Ko e Kalaisí ko e foha ʻo Tēvita ʻo fakatatau ki he kakano, pea ko e ʻEiki ʻo Tēvita ʻo fakatatau ki he meʻa naʻa ne hoko ki ai kimuʻa peá ne fanauʻi ʻa Tēvita.)

37. J3. NAʻE NGĀUEʻAKI ʻE PITA ʻA E VESI TATAU ʻI HE ʻAHO NAʻE KAMATA AI ʻA E SIASI

Kau ʻAposetolo 2:32Modern Bible↗Share↗ Pea ko e Sisu ni kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua, pea ko e kau fakamoʻoni ki ai ʻakimautolu kotoa pē. (33) Ko ia, ʻi hono hakeakiʻi ʻe he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua, pea ʻi heʻene maʻu mei he Tamai ʻae talaʻofa ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, kuo ne huaʻi hifo eni, ʻaia ʻoku mou mamata mo fanongo ki ai ni. (34) He naʻe ʻikai ʻalu hake ʻa Tevita ki he langi: ka naʻe pehē mai ʻe ia, ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki heʻeku ʻEiki, Nofo koe ʻi hoku nima toʻomataʻu (35) Kae ʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.’ (36) “Ko ia ke ʻilo pau ʻe he fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, kuo fakanofo ʻe he ʻOtua ʻae Sisu ko ia, ʻaia naʻa mou tutuki ki he ʻakau, ko e ʻEiki mo e Kalaisi.”
Na'e 'ikai hāhake hake ki langi 'a Tēvita → Kuo ngaohi 'e he 'Otua 'a e Sisu ko ia na'a mou tutuki ki he kolosi, ko e 'Eiki mo e Kalaisi.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: ʻOku nounou ʻa e fakamatala ʻa Pita ʻi he Ngāue 2:29-36. ʻOku ʻikai fiema'u ha potopoto fakaesino ʻe taha ki he fakamatala ʻa Pita. Naʻe tohi ʻe Tevita ʻo kau ki ha taha ʻoku nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua. Naʻe ʻikai ʻalu hake ʻa Tevita ke nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua. ʻE lava ke ʻalu atu ha tokotaha ʻo sio ki he faʻitoka ʻo Tevita, ʻoku pehē ʻe Pita ʻi ha ngaahi veesi kimuʻa. Ko ia naʻe ʻikai kau ʻa e saame ki he Tevita. Naʻe hoko atu ʻa Pita ʻo fakahā ʻa e tokotaha naʻe kau ki ai ʻa e saame. ʻOku fakahā ʻe Pita ʻa e tokotaha ni ʻo ʻikai ha fakamolemole ʻe taha: "ko e Sīsū tatau pē ko ia, ʻa ia naʻa mou tutuki ki he kolosi." ʻOku ui ʻe Pita ʻa e tokotaha ni "ko e ʻEiki mo e Kalaisi fakatouʻosi.")

38. J4. 'OKU LEA 'A E SAAME TATAU KI HA ME'A 'E TAHA KE HU'I MAI — PEA 'OKU FOKOTU'U 'E HIPELU HA FAKAMATALA KATOA 'I AI

Saame 110:4Modern Bible↗Share↗ Kuo fuakava ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai liliu ia, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melikiseteke.”
Kuo fuakava ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai liliu ia → Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melikiseteke.
Hepelū 5:5Modern Bible↗Share↗ Pea pehē, naʻe ʻikai fakaongoongolelei ʻe ia ia ʻe Kalaisi, ke ne hoko ai ko e fungani taulaʻeiki; ka ko ia ne ne pehē kiate ia, “Ko hoku ʻAlo koe, kuo u fakatupu koe he ʻaho ni.” (6) ‌ʻO hangē ko ʻene lea foki ʻe taha, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo taʻengata, ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.”
Pea pehē, naʻe ʻikai fakaongoongolelei ʻe ia ia ʻe Kalaisi → Ko e taulaʻeiki koe ʻo taʻengata, ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.
Hepelū 7:3Modern Bible↗Share↗ Taʻehaʻanetamai, taʻehaʻanefaʻē, taʻehanohohoko, kuo ʻikai ha kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻaho, pe ha ngataʻanga ʻo ʻene moʻui; ka kuo tatau mo e ʻAlo ʻoe ʻOtua; pea nofo ko e taulaʻeiki ʻo lauikuonga.
kuo ʻikai ha kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻaho, pe ha ngataʻanga ʻo ʻene moʻui → pea nofo ko e taulaʻeiki ʻo lauikuonga.
Hepelū 7:24Modern Bible↗Share↗ Ka ko e tangata ni, ko e meʻa ʻi heʻene tolonga ʻo taʻengata, kuo maʻu ʻe ia ʻae ngaue fakataulaʻeiki ʻoku taʻeliliu. (25) Ko ia foki ʻoku ne faʻa fai ai ke fakamoʻui haohaoa ʻakinautolu ʻoku haʻu ki he ʻOtua ʻiate ia, ko e meʻa ʻi heʻene moʻui maʻuaipē ke hūfakiʻi ʻakinautolu.
ʻOKU NE NOFO MAʻU AI PĒ + ʻOKU NE MAʻU HA LAUMĀLIE TAULAʻEIKI TAʻEFAKATAFEʻI → ʻOKU NE MĀFIMAFI KE NE FAKAMOʻUI ʻAKINAUTOLU ʻO AʻU KI HE FAKAʻOSINGA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ʻi ai ʻi ha saame nounou pē ha meʻa lahi ʻaupito. ʻOku hingoaʻi ʻe he Saame 110 ha tokotaha ʻoku ui ʻe Tevita ko hono ʻEiki, ʻoku nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua. ʻOku hingoaʻi ʻe he Saame 110 ha tuʻi ʻoku pule mei Saione mai. ʻOku hingoaʻi ʻe he Saame 110 ha taulaʻeiki ʻo taʻengata, ʻo ha lakanga ʻoku motuʻa ange ʻi he lakanga taulaʻeiki ʻa ʻIsileli, kuo fuakava ki ai ʻe he ʻOtua ʻaki ha fuakava ʻe ʻikai toe toʻo ʻe he ʻOtua. ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻa, naʻe tauhi ʻe he lao ke māvahevahe ʻa e lakanga tuʻi mo e lakanga taulaʻeiki. Naʻe ʻikai faʻa fakangofua ha tangata ke ne maʻu fakatouʻosi ʻa e ongo lakanga ko ia ʻi he lao ko ia. ʻOku foaki ʻe he Saame 110 ʻa e ongo lakanga fakatouʻosi ki he tokotaha pē taha. ʻOku fakamoleki ʻe he tohi Hepelu ha ngaahi vahe lahi ʻo fakamatalaʻi pe ko hai ʻa e tokotaha ko ia.)

39. K. FOKOTUʻU HAKE MEI HE FAʻITOKA — PEA MOʻUI ʻIATE KIMOUTOLU

40. K1. ʻA E MOʻONI TOTONU, MO E FONO NAʻE TUKUATU AKI IA

1 Kolinitō 15:3Modern Bible↗Share↗ He ko e ʻuluaki ʻoe meʻa naʻaku ʻaʻau atu kiate kimoutolu, ʻaia naʻaku maʻu foki, Ko e pekia ʻa Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahala, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohi; (4) Pea naʻe fai ia, pea naʻe toetuʻu hake ia ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohi:
KO KALAISI NA‘E PEKIA KOE‘UHI KO ‘ETAU NGAAHI ANGAHALA ‘O FAKATATAU KI HE NGAAHI TOHI TAPU + NA‘E TANU IA + NA‘E TOE TU‘U HAKE IA ‘I HONO TOLU ‘O E ‘AHO.
1 Kolinitō 15:20Modern Bible↗Share↗ Ka ko eni, kuo toetuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, pea kuo hoko ia ko e ʻuluaki fua ʻokinautolu naʻe mohe.
KUO TUʻU HAKE ʻA KALAISI MEI HE MATE, PEA KUO HOKO KO E ʻULUAKI FUA ʻOKINAUTOLU KUO MOHE.

41. K2. KO E HĀ NA‘E FAKAMO‘ONI‘I ‘E HE TOETU‘U KIATE IA

Loma 1:3Modern Bible↗Share↗ ‌ʻOku kau ki hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki, ʻaia naʻe fakatupu hono sino ʻi he hako ʻo Tevita; (4) Pea fakahā fakapapau ʻaki ʻae mālohi, ʻi he toetuʻu mei he mate, ko e ʻAlo ia ʻoe ʻOtua, ʻo fakatatau ki he laumālie ʻoe māʻoniʻoni:
NAʻE FAKATUPU MEI HE HAKO ʻO TEVITA ʻO FAKATATAU KI HE KAKANO → KUO FAKAHĀ KO E ʻALO ʻOE ʻOTUA ʻI HE MĀFIMAFI, ʻI HE TOETUʻU MEI HE PEKIA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku toe hilifaki ʻe Paula ʻa e vahe ʻe ua ʻo e tali ʻi ha kupuʻi lea ʻe taha, ʻo fakatatau, ʻi he Loma 1:3-4. Naʻe hoko mai ʻa Sīsū mei he fāmili ʻo Tēvita, ʻi he kakano. Naʻe fakahā ʻa Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua ʻi he mālohi, ʻi hono tuʻu hake mei he faʻitoka. ʻE lava ʻe ha taha ʻo fakahaaʻi ko ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua. Ko Sīsū pē kuo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi lea ko ia ʻaki hono toetuʻu mei he mate.)

42. K3. NAʻE ʻULUAKI LEAʻAKI ʻE HE FUAKAVA MOTUʻA

Saame 16:10Modern Bible↗Share↗ Koeʻuhi ʻe ʻikai te ke tuku hoku laumālie ʻi hētesi; pea ʻe ʻikai te ke tuku ho tokotaha māʻoniʻoni ke ne ʻilo ʻae ʻauʻauha. (11) Te ke fakahā kiate au ʻae hala ʻoe moʻui: ʻoku fonu ʻae fiefia ʻi ho ʻao; ʻoku ʻi ho nima toʻomataʻu ʻae ngaahi fiemālie ʻo taʻengata.
Koeʻuhi ʻe ʻikai te ke tuku hoku laumālie ʻi hētesi → pea ʻe ʻikai te ke tuku ho tokotaha māʻoniʻoni ke ne ʻilo ʻae ʻauʻauha.
Kau ʻAposetolo 2:29Modern Bible↗Share↗ “ʻAe kau tangata mo e kāinga, tuku ke u lea ʻo fakamatala atu kiate kimoutolu ki he ʻeiki ʻi muʻa ko Tevita, he kuo pekia ia pea tanu, pea ʻoku ʻiate kitautolu hono fonualoto ʻo aʻu ki he ʻaho ni. (30) Pea ko e palōfita ia, pea naʻa ne ʻilo kuo fuakava ʻe he ʻOtua kiate ia, te ne fokotuʻu ʻi hono hako, ʻo fakatatau ki he kakano, ʻae Kalaisi, ke nofo ʻi hono nofoʻa fakatuʻi; (31) Pea ʻi heʻene ʻilo ia ʻi muʻa, naʻa ne lea ki he toetuʻu ʻo Kalaisi, ‘Naʻe ʻikai tuku maʻu hono laumālie ʻi hētesi, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe hono sino ʻae ʻauʻauha.’
KUO PEKIA MO TANU ʻA TEVITA → NAʻE ʻAFIOʻI ʻE IA ʻAE MEʻA NI ʻI MUʻA, ʻO LEA KI HE TOETUʻU ʻO KALAISI.

43. K4. PEA KO ENI — ʻOKU NE MOʻUI ʻI HE KAKAI NAʻE NE FAKAMOʻUI

Loma 8:11Modern Bible↗Share↗ Pea kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he Laumālie ʻo ia naʻa ne fokotuʻu ʻa Sisu mei he pekia, pea ko ia naʻa ne fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, te ne fakaake foki mo homou sino matengofua ʻaki hono Laumālie ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu.
KO E LAUMĀLIE ʻO IA NAʻE FOKOTUʻU HAKE ʻA SISU MEI HE PEKIA ʻOKU NOFOʻIA KIMOUTOLU → TE NE FAKAMOʻUI FOKI HOMOU SINO FAʻA MATE.
Kaletia 2:20Modern Bible↗Share↗ Kuo tutuki au ke mate ʻo hangē ko Kalaisi: ka ʻoku ou moʻui; ka ʻoku ʻikai ko au, ka ko Kalaisi ʻoku moʻui ʻiate au: pea ko ʻeku moʻui eni ʻi he kakano, ʻoku ou moʻui ʻi he tui ki he ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe ʻofa kiate au, ʻo ne foaki ia ʻe ia koeʻuhi ko au.
KUO TUTUKI FAKAKOLOSI AU MO KALAISI → ‘OKU ‘IKAI KO AU, KA KO KALAISI ‘OKU MOʻUI ‘IATE AU.
Kolose 1:27Modern Bible↗Share↗ ‌ʻAkinautolu ʻoku finangalo ʻae ʻOtua ke fakahā ki ai ʻae koloa ʻoe lelei lahi ʻoe meʻa fakalilolilo ni ki he kakai Senitaile: ko Kalaisi ʻiate kimoutolu, ko e ʻamanaki lelei ki he hakeakiʻi:
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G3466 musterion — mysitele
KO E FAKALILOLILO KO ENI = KO KALAISI 'IATE KIMOUTOLU, KO E 'AMANAKI 'O E LANGILANGI.
Sione 14:23Modern Bible↗Share↗ Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “Kapau ʻoku ʻofa ha tangata kiate au, te ne fai ʻeku lea: pea ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamai kiate ia, pea te mā omi kiate ia, ʻo nofomaʻu mo ia.
KAPAU ʻOKU ʻOFA HA TANGATA KIATE AU, TE NE TAUHI ʻEKU NGAAHI LEA → TE MAU HAʻU KIATE IA, ʻO NOFO MO IA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Muimui ki he laine kotoa ʻo e ako ni ki hono fakaʻosinga. Naʻe ʻi ai ʻa Sisu mo e Tamai ki muʻa ʻi hono ngaohi ʻo ha meʻa. Naʻe hā ʻa Sisu ki he kau tangata ʻi he Fuakava Motuʻa, pea naʻe moʻui ʻa e kau tangata ko ia. Naʻe fanauʻi ʻa Sisu ʻe ha fefine ʻi ha kolo siʻisiʻi. Naʻe tāmateʻi ʻa Sisu ʻi ha moʻunga, ʻi he ʻakau, ʻi tuʻa kolo. Naʻe tuʻu hake ʻa Sisu mei he faʻitoka. ʻOku pehē ni ʻe he Tohitapu ʻoku moʻui ʻa Sisu ʻI LOTO ʻi he kakai. Ko e fakaʻosinga ni ko e feituʻu ia kuo hanga atu ki ai ʻa e ako ni ʻi hono kotoa. Naʻe ʻikai ke ko hono ʻuhinga ʻo e ako ni ke ikuna ha fefaʻaʻu fekauʻaki mo hai ʻa Sisu. Ko hono ʻuhinga ʻo e ako ni ko e taha ko ia ʻoku ne ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ni ʻoku ne loto ke moʻui ʻi loto ʻiate koe. Fakatokangaʻi mo e Sione 14:23: "te mau haʻu." ʻOku kei ʻi ai pe ʻa e leʻo tokolahi ʻa ia naʻe fakakamataʻi ʻa e Tohitapu ʻi he Senesi 1:26 ʻi heni.)

44. ʻOKU NE HAʻU MAI — MO E FILI ʻOKU TOLONGA TAʻENGATA

45. L1. ʻOKU NE HAʻU, PEA ʻE MAMATA KIATE IA ʻA E MATA KOTOA PĒ

Kau ʻAposetolo 1:9Modern Bible↗Share↗ Pea hili ʻene ngaahi folofola ni, lolotonga ʻenau siofia ia, naʻe ʻave ia ki ʻolunga; pea fakapuli ia ʻe he ʻao meiate kinautolu. (10) Pea ʻi heʻenau kei sio fakamamaʻu ki he langi, ʻi heʻene ʻalu hake, ʻiloange, kuo tuʻu mai kiate kinautolu ʻae ongo tangata kuo kofu hinehina; (11) ‌ʻo na pehē, “ʻAe kau tangata Kāleli, ko e hā ʻoku mou tutuʻu mo sio fakamamaʻu ai ki he langi? Ko e Sisu ko ia, kuo ʻave ʻiate kimoutolu ki langi, ʻe pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalu hake ki loto langi.”
Ko e Sisu ko ia, kuo ʻave ʻiate kimoutolu ki langi, ʻe pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalu hake ki loto langi.
Fakahā 1:7Modern Bible↗Share↗ Vakai, ʻoku hāʻele mai ia mo e ngaahi ʻao; pea ʻe mamata kiate ia ʻae mata kotoa pē, ʻio, mo kinautolu naʻa nau hokaʻi ia: pea ʻe tangi mamahi ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani koeʻuhi ko ia. Ke pehē pe, ʻEmeni.
ʻE SIO KIATE IA ʻE HE MATA KOTOA PĒ + MO KINAUTOLU FOKI NAʻA NAU HOKAʻI IA.
1. 2 Tesalonaika 1:7Modern Bible↗Share↗ Ka kiate kimoutolu ʻoku mamahi, ko e fiemālie mo kimautolu, ʻoka fakahā mai ʻae ʻEiki ko Sisu mei he langi mo ʻene kau ʻāngelo mālohi (8) ‌ʻI he afi uloulo mo e fai totongi kiate kinautolu ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻikai talangofua ki he ongoongolelei ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi: (9) ‌ʻAkinautolu ʻe tautea ʻaki ʻae fakaʻauha taʻengata mei he ʻao ʻoe ʻEiki, pea mei he nāunau ʻo ʻene māfimafi; (10) ‌ʻOka haʻu ia ke fakahikihikiʻi ʻe heʻene kakai māʻoniʻoni, pea ke fakatumutumu ai, ʻi he ʻaho ko ia, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku tui; he naʻa mou tui ki he ʻemau fakamoʻoni ʻiate kimoutolu.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G1557 ekdikesis — totongi
ʻI HE AFI ULO ʻO NE FAI ʻAE TAUTEA KIATE KINAUTOLU ʻOKU ʻIKAI TE NAU ʻILO ʻAE ʻOTUA, PEA ʻOKU ʻIKAI TE NAU TALANGOFUA KI HE ONGOONGOLELEI → ʻI HEʻENE HAʻU KE FAKALĀNGILANGIʻI ʻI HONO KAU MĀʻONIʻONI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: Lau vaivai ʻa e 2 Tesalonaika 1:8. ʻOku fakahingoa ʻe he 2 Tesalonaika 1:8 ha kulupu ʻe ua, ʻo ʻikai ko ha kulupu ʻe taha. ʻOku ʻikai ʻILOʻI ʻe he kulupu ʻuluaki ʻae ʻOtua. ʻOku ʻikai TALANGOFUA ʻe he kulupu hono ua ʻae ongoongolelei. ʻOku fakahingoa fakataha ʻae ʻiloʻi mo e talangofua ʻi he veesi tatau pē. Fakatokangaʻi mo e 2 Tesalonaika 1:10, ʻaia ʻoku kau ki he potutalanoa tatau pē. Ko e haʻu tatau pē ʻo Sīsū, ʻoku hoko ko e afi ki he kulupu ʻe taha, ka ko e nāunau ki he kulupu ʻe taha. Ko ha fuo ʻe taha pē eni. ʻOku fakatuʻutuʻuni he taimí ni, ʻo ʻikai ʻamui, pe ʻoku tuʻu ʻae tangata ʻi fē ʻi he fuo ko ia.)
2. Fakahā 19:11Modern Bible↗Share↗ Pea ne u mamata kuo matoʻo ʻae langi, pea vakai ko e hoosi hinehina; pea ko ia naʻa ne heka ai, naʻe ui ko Angatonu mo Moʻoni, pea ʻoku ne fai ʻae fakamaau mo e tau ʻi he māʻoniʻoni. (12) Naʻe tatau hono mata mo e ulo ʻoe afi, pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae ngaahi pale lahi; pea naʻe tohi hono huafa, ʻaia naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha, ka ko ia pe. (13) Pea naʻe kofuʻaki ia ʻae pulupulu kuo unu ʻi he toto: pea ʻoku ui hono huafa, Ko e Folofola ʻae ʻOtua.
KO IA NA'E HEKA AI NA'E UI KO E FAITŌNUNGA MO E MO'ONI → KO HONO HUAFA 'OKU UI KO E FOLOFOLA 'A E 'OTUA.
Fakahā 19:16Modern Bible↗Share↗ Pea ʻoku ʻi hono pulupulu mo hono tenga ʻae hingoa kuo tohi, KO E TUʻI ʻOE NGAAHI TUʻI, MO E ʻEIKI ʻOE NGAAHI ʻEIKI.
TU'I 'O E NGAAHI TU'I, MO E 'EIKI 'O E NGAAHI 'EIKI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fakatokangaʻi ha laine siʻi ʻi he Fakahā 19:12. Naʻe ʻiate Sīsū ha hingoa kuo tohi, ʻa ia naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha tangata, ka ko ia pē naʻa ne ʻiloʻi ʻa e hingoa ko ia. Ko e ngaahi hingoa ʻoku foaki ki he ako ko ʻeni ʻoku hā ʻi he potutohi tatau. Ko e ngaahi hingoa ko ia ko e Faivelenga mo Moʻoni. Ko e Folofola ʻa e ʻOtua. Ko e Tuʻi ʻo e ngaahi Tuʻi, pea mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻEiki.)

46. L4. KO E NGAAHI TOHI NA'E FAKAAVA

Fakahā 20:11Modern Bible↗Share↗ Pea ne u mamata ki he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻoku lahi pea hinehina, mo ia naʻe nofo ai, ʻaia naʻe puna mei hono ʻao ʻae fonua mo e langi; pea naʻe ʻikai ʻilo ha potu ki ai. (12) Pea ne u mamata ki he pekia, ʻae iiki mo e lalahi, naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua; pea mo e folahi ʻoe ngaahi tohi: pea folahi mo e tohi ʻe taha, ʻa ia ko e tohi ʻoe moʻui: pea naʻe fakamaauʻi ʻae pekia mei he ngaahi meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi tohi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue. (13) Pea naʻe tuku hake ʻe he tahi ʻae kakai mate naʻe ʻi ai; pea tuku hake ʻe he faʻitoka mo hētesi ʻae kakai mate naʻe ʻi ai: pea naʻe fakamaau ʻakinautolu taki taha ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue. (14) Pea naʻe lī ʻae mate mo hētesi ki he ano ʻoe afi. Ko eni ʻae mate ʻangaua. (15) Pea ko ia kotoa pē naʻe ʻikai ʻilo kuo tohi ʻi he tohi ʻoe moʻui, naʻe lī ia ki he ano ʻoe afi.
NA'E FAKA'AI'AI 'A E NGAAHI TOHI + NA'E FAKA'AI'AI HA TOHI KEHE, 'A IA KO E TOHI 'O E MO'UI → KO IA KUO 'IKAI KE MA'U HONO HINGOA KUO TOHI 'I HE TOHI 'O E MO'UI NA'E LĪ IA KI HE ANO VELA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakatāutaha: ʻOku hā mai ʻa e faʻahinga tohi ʻe ua ʻi he ʻafioʻanga ʻi he Fakahā 20:12. Ko e tohi ʻe taha ʻoku lekooti ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he kakai. Ko e tohi ʻe taha ʻoku lekooti ai ʻa e ngaahi hingoa, ʻoku ui ko e tohi ʻo e moʻui. ʻOku ʻikai lea ʻa e Fakahā 20:12 ʻo pehē naʻe fakamoʻui ha taha ʻi he meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi tohi ʻo e ngaahi ngāue. ʻOku pehē ʻe he Fakahā 20:15 ko e meʻa pē ʻe taha naʻe fakapapauʻi ʻa e ola ko e pe naʻe tohi ʻa e hingoa ʻo ha tokotaha ʻi he tohi ʻo e moʻui pe ʻikai.)

47. L5. ‘A E FILI, KUO FAKAHĀ MAHINO ‘O HANGE KO E ME‘A MAHINO TAHA KUO LEA‘AKI ‘E HE TOHI TAPU

Sione 3:18Modern Bible↗Share↗ ¶ Ko ia ʻoku tui kiate ia, ʻoku ʻikai fakamalaʻia ia: ka ko ia ʻoku ʻikai tui, ʻoku fakamalaʻia ni ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai tui ia ʻi he huafa ʻoe ʻAlo pe taha naʻe tupu ʻi he ʻOtua.
KO IA ʻOKU ʻIKAI TE NE TUI ʻOKU FAKAHALAIAʻI IA KE ʻOSI.
Sione 3:36Modern Bible↗Share↗ Ko ia ʻoku tui ki he ʻAlo, ʻoku ne maʻu ʻae moʻui taʻengata: pea ko ia ʻoku ʻikai tui ki he ʻAlo, ʻe ʻikai te ne mamata ki he moʻui; ka ʻoku nofo pe kiate ia ʻae houhau ʻoe ʻOtua.
Ko ia ʻoku tui ki he ʻAlo, ʻoku ne maʻu ʻae moʻui taʻengata.
Loma 6:23Modern Bible↗Share↗ He ko e totongi ʻoe angahala ko e mate; ka ko e moʻui taʻengata ko e foaki ʻofa ia ʻae ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki.
He ko e totongi ʻoe angahala ko e mate → ka ko e moʻui taʻengata ko e foaki ʻofa ia ʻae ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakatāutaha: Ko e Loma 6:23 ko e veesi mātuʻaki mahuʻinga ʻi he ako kotoa ko eni. Ko e Loma 6:23 ko ha kupuʻi lea nounou ʻe taha ʻoku toe vaeua. ʻOku ai ha totongi ʻoku totonu ke fai koeʻuhi ko e angahala, pea ko e totongi ko ia ko e mate. ʻOku fai ʻa e totongi ko ia ʻi he founga ʻe taha ʻi he ongo founga. Pe ʻe totongi tonu ʻe he tokotaha ʻo taʻengata, pe ʻe toʻo ʻe ha tokotaha ʻa e meʻa kuo ʻosi totongi ʻe Sisu, ʻo hangē ko ha meʻaʻofa. Ko ia ko e fili kātoa ia. ʻOku ʻikai hao ha taha mei he fai ʻo e fili ko ia, koeʻuhi ko e taʻefili ʻoku tatau ia mo hono fili ʻo e founga ʻuluaki. Ko e meʻa kotoa pē ʻi he ako ko eni, mei he "tau ngaohi ʻae tangata" ʻi he Senesi 1:26 ʻo aʻu ki he taloni ʻi he Fakahā 20, kuo langa ʻo hanga ki he fili pē taha ko ia. ʻOku toe ai ha taimi ke fai ʻa e fili ko ia. ʻOku toe ui ʻe Sisu.)
1. Kau ʻAposetolo 4:12Modern Bible↗Share↗ Pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha taha kehe: he ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langi, ke tau moʻui ai.
Pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha taha kehe → he ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langi, ke tau moʻui ai.

PĀ FAKAʻOSI

Fakahā 22:17Modern Bible↗Share↗ Pea ʻoku pehē ʻe he Laumālie mo e taʻahine, “Haʻu.” Pea ke pehē mo ia ʻoku ne fanongo, “Haʻu.” Pea mo ia ʻoku fieinua, ke haʻu ia. Pea ko ia ʻoku loto ki ai, ke ne toʻo taʻetotongi ʻe ia ʻae vai ʻoe moʻui.
Pea ʻoku pehē ʻe he Laumālie mo e taʻahine → Pea ko ia ʻoku loto ki ai, ke ne toʻo taʻetotongi ʻe ia ʻae vai ʻoe moʻui.
Sione 3:17Modern Bible↗Share↗ He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtua hono ʻAlo ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani: ka koeʻuhi ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.
He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtua hono ʻAlo ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani → ka koeʻuhi ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.
(Ko eku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ʻikai maʻu ʻa e taleniti fakamuimui ʻi he Tohitapu, pea ʻoku fai ia ki ha taha pē. Ko e lea ʻoku fakaʻaongaʻi ko e "ko ia pē." ʻOku ʻikai tuku kituʻa ʻe he lea ko ia ha tokotaha, ʻi hono loto ke pehē. ʻOku ʻikai tuku kituʻa ʻe ia ʻa e tangata fakaʻulia taha ʻoku lau ʻa e ako ko ʻeni, pe ko e tokotaha kuo ne tali "ʻikai" ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ko Sīsū, ʻa ia ko e meʻa kotoa ni, ko ia ia ʻoku pehē mai, "Haʻu." Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fiema'u ke fai ʻe ha tokotaha ko e haʻu pea toʻo ʻa e vai ʻo e moʻui.)

SIVI AKO

1. Senesi 1:26 — Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, "Tau ngaohi ʻae tangata ʻi hotau tatau":
a) 'o fakatatau kiate kitautolu
b) vakai, na'e lelei 'aupito
c) ʻi he tatau ʻo e ʻOtua naʻa ne fakatupu ai ia
Aisea 7:14 — Vakai, ʻe feitama ʻae tāupoʻou, pea fanauʻi ha tama:
a) pea te ke ui hono huafa ko Sisu
b) pea te nau ui hono huafa ko ʻImanuela
c) pea te nau ui hono huafa ko Emanuela
Fakamaau 13:22 — Pea naʻe pehē ʻe Manoa ki hono uaifi, Ko e moʻoni te ta mate:
a) he ko au ko e tangata loungutu taʻemaʻa
b) he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko ha kelekele toputapu
c) koe'uhi kuo tau mamata ki he 'Otua
4. Saame 110:1 — Naʻe folofola ʻa Sihova ki hoku ʻEiki, ʻAfio ʻi hoku nima toʻomataʻu:
a) kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻunga vaʻe
b) pule koe ‘i he lotolotonga ‘o ho ngaahi fili
c) kae‘oua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tu‘unga va‘e
5. Hepelu 1:8 — Ka ki he 'Alo 'oku pehē ai 'e ia, Ko ho fo'i taloni, 'E 'Otua, 'oku ta'engata pea ta'engata:
a) ko e tokotoko fakamā'oni'oni 'a e tokotoko 'o ho pule'anga
b) ko e tokotoko 'o ho pule'anga ko ha tokotoko totonu
c) pea 'e 'i hono uma 'a e pule
6. Senesi 22:8 — ʻE tokonaki ʻe he ʻOtua haʻane lami maʻa e feilaulau tutu:
a) pea 'ai ia ki 'olunga 'i he tama ko 'Aisake
b) ko ia naʻa na ō fakataha pe ʻa kinaua ʻe toko ua
c) vakai ki he afi mo e fefie
7. 2 Tesalonaika 1:9 — ʻE tautea ʻakinautolu ʻaki ʻae fakaʻauha taʻengata mei he ʻao ʻo e ʻEiki:
a) pea mei he lāngilangi 'o hono mālohi
b) 'a ia ko e mate hono ua
c) pea koe'uhi ko e lāngilangi 'o hono ngeia
MEʻA FAKAMOʻONI: 1-a, 2-b, 3-c, 4-c, 5-a, 6-b, 7-a

KO E KAU FAKAMOONI 'OKU FALALA KI AI 'A E TALI KO ENI

Ko e tali ko eni ʻoku ʻikai ke falala ki he leʻo ʻo ha tokotaha tohi pe taha. ʻOku fakahoko kau ʻa Mōsese, Siosiua, ko e tokotaha naʻe tohi ʻae tohi ʻo e Kau Fakamaau, ko e tokotaha naʻe tohi ʻae ongo tohi ʻo e Kalonikali, mo Tēvita ki ai. ʻOku pehē pe ʻa ʻAisea, Maika, mo Malaki. ʻOku pehē pe ʻa Mātiu, Luke, mo Sione. ʻOku lea ʻa Pita ʻi he Penitikosi. ʻOku lea ʻa Filipe ʻi ha hala toafa. ʻOku tohi ʻa Paula ʻi he ngaahi tohi ʻe valu. ʻOku fakaʻosiʻaki ia ʻe he tokotaha naʻe tohi ʻae tohi ʻo e Hepelū. Ko ia ko e leʻo ʻe hongofulu-nima ia, ʻi he ngaahi tohi ʻe uofulu-mā-valu ʻo e Tohi Tapu, mei he vahe ʻuluaki ʻo e tohi ʻo Senesi ʻo aʻu ki he vahe fakaʻosi ʻo e Tohi Fakahā. ʻOku lea tatau ʻae leʻo kotoa ʻe hongofulu-nima ki he tokotaha pē taha.

'E LAHI HONO VAHEVAHE 'O E AKO KO 'ENI

Ko e founga 'oku tuhu atu ai 'e ha ata ki he maama: ko e fefie na'e hilifaki ki he tu'a 'o 'Aisake (Senesi 22:6) mo e kolosi na'e hilifaki ki he tu'a 'o e 'Alo (Sione 19:17). Na'e hā mai 'a e ata 'i he mo'unga. Na'e hā mai 'a e sino 'i tu'a 'i he kolo.
'Oku mahu'inga 'a e ngaahi lea: ko e lea faka-Pilitānia 'e taha "'Eiki" 'oku ne fakafofonga'i 'a e ongo lea faka-Hepelū kehekehe 'i he Sāme 110:1. Ko e ongo lea faka-Hepelū ko Yehovah (H3068) mo adown (H113). Ko e fu'u fakamatala kotoa na'e fai 'e Sisu 'i he Mātiu 22:45 'oku falala ki he kehekehe ko ia.
→ Ko hono kau ki koe: ‘Oku ‘ikai ko Sisu tokotaha ko ia na‘e ha‘u. ‘Oku ‘ikai ko Sisu tokotaha ko ia ‘oku ha‘u mai. Ko Sisu ko e tokotaha ‘oku loto ke ne mo‘ui ‘iate koe he taimí ni (Kolose 1:27, Kalētia 2:20).
Ko hono 'uhinga eni ki he ta'engata: ko e totongi 'o e angahala ko e mate. Ko e me'a'ofa 'a e 'Otua ko e mo'ui ta'engata 'ia Sisu Kalaisi ko hotau 'Eiki (Loma 6:23). Ko e ongo founga pē ia 'e ua 'oku fai 'aki 'e ha taha 'a e totongi 'o e mo'ua 'o e angahala.
Hala Kehe: 'Oku fakaava 'e he Sāme 110:4 mo e tohi 'a Hepelū vahe 7 ki he akonaki kotoa fekau'aki mo e taula'eiki 'a Melekiseteki. Ko e akonaki ko ia 'oku ne fakamatala'i ha tu'i mo ha taula'eiki kuo fakataha'i 'i ha tangata pe taha, motu'a ange 'i he lao, pea kuo fuakava ki ai 'e he 'Otua 'a ha fuakava 'e 'ikai ke ne toe fakafoki. 'Oku taau 'a e akonaki ko ia ke ma'u hono ako 'aupito 'o ia pe.
→ Hala kehe: ʻoku fakataha ʻa e "kitautolu" mo e "ʻotautolu" ʻi he Senesi 1:26, mo e "ʻEiki ʻe taha" ʻi he Teutalonome 6:4, ʻo fakaava ai ki he ako kakato ʻo e ʻOtua Tolu-Taha. Ko e ʻOtua Tolu-Taha ko e ʻOtua ʻe taha, mo hono fakahingoaʻi ʻa e Tamai, mo e ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoni ko e ngaahi tokotaha kehekehe ʻi he Tohi Tapu kotoa. Ko e ako ko ʻeni naʻe ala pē ki he mata ʻo e ako kakato ko ia.
→ Hala Lalahi: 'Oku fakahā 'e he 2 Tesalonaika 1:7-10 mo e Fakahā 19:11-16 'a e tokāteline kātoa 'o e foki mai 'a Sīsū. 'Oku kau 'i he tokāteline ko 'eni 'a hono mo'oni 'o e foki mai 'a Sīsū, hono fakafokifā 'o e foki mai 'a Sīsū, mo e fekau ke le'ohi ki he foki mai 'a Sīsū. Fakahā fakamātoato: 'Oku fakahā 'e he Folofola 'a hono mo'oni 'o e foki mai 'a Sīsū ka 'oku ne 'ikai fie fakahā 'a e taimi 'o e foki mai 'a Sīsū (Mātiu 24:36, Ngāue 1:7). 'Oku 'ikai fie fakahā foki 'e he ngāue ko 'eni 'a e taimi 'o e foki mai 'a Sīsū.
Hala Kehe: 'Oku fakaava 'e he Senesi 3:15, 'a e hako 'o e fefine, ki he fu'u ū'ū kotoa 'o e Hako na'e talaʻofa. 'Oku ʻalu atu 'a e ū'ū ko ia 'i 'Ēpalahame (Senesi 22:18), 'i Tēvita (Sāme 132:11), pea 'oku fakahingoa fakahaofi 'i he Kalētia 3:16.
→ Fakahā fakapotopoto nai: Naʻe kole ʻe Sēkope ki he tangata naʻa ne fefeʻauʻaki mo ia ʻi he Senesi 32 ke ʻomi ʻa hono hingoa ʻoʻona, ka naʻe taʻofi (Senesi 32:29). Naʻe kole ʻe Manoa ki he ʻāngelo ʻo Sihova ke ʻomi ʻa hono hingoa ʻoʻona, pea naʻe tala kiate ia ko hono hingoa ko e piliy (H6383), ʻa ia ʻoku fakaofo ʻaupito ke ʻilo (Fakamaau 13:18). Pea naʻe pehē ʻe ʻIsaia ko e tamasiʻi ʻe fanauʻi mai kiate kitautolu ʻe UI Ko e Fakaofo, pele (H6382), mei he aka tatau pē (ʻIsaia 9:6). Ko e hingoa naʻe taʻofi ʻi he Fuakava Motuʻa ʻoku fanongonongo ia ki ha pēpē. ʻI he ngataʻanga ʻo e Tohitapu, ʻi he heka mai ʻi he langi, ʻoku kei maʻu pē ʻe Sīsū ha hingoa ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata tuku kehe ko ia pē (Fakahā 19:12). Kuo foaki ʻa e hingoa, ka ʻoku kei loloto ange ʻa e hingoa ʻi he meʻa kuo lea ki ai ʻa e ako ko ʻeni.
KO HA FAKAAFE ʻOKU FAKAHĀ — KO KOE PE KO HAI, HOKO ATU HAʻO LAU
ʻOku ʻikai fiema'u ke ke Kalisitiane ke lau ʻae ako ni. ʻOku lava ke lahi ha ngaahi meʻa kuo nau ʻomi koe ki heni. Ko ha kumi ʻe lava ke ne ʻomi koe ki heni. Ko ha fakakikihi ʻe lava ke ne ʻomi koe ki heni. Ko ha fehuʻi kuo ke fua ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻe lava ke ne ʻomi koe ki heni. Ko e fiemau-ke-ʻilo fekauʻaki mo e tui ʻa ha taha kehe ʻe lava ke ne ʻomi koe ki heni. Ko e meʻa kotoa pē ʻi he ʻuepisaiti ni ʻoku ʻaʻau ia, ʻoku taʻetotongi, ʻi hoʻo lea pē ʻoʻou. ʻOku mau ʻikai fehuʻi ki ho hingoa. ʻOku mau ʻikai fehuʻi ki ho fonua. ʻOku mau ʻikai fehuʻi pe ko e hā ʻoku ke tui ki ai. ʻE ʻikai lava ha ako ʻe taha ʻo fakamatalaʻi kakato ʻa Sīsū. Naʻa mau foaki ki he fehuʻi ni ʻa e meʻa kotoa naʻa mau maʻu, pea ko e ako ni ʻoku kei ʻeva pē ia ʻi ha hala ʻe taha ʻi loto Tohitapu. Naʻe ʻi ai ʻa Sīsū ki muʻa ʻi he kamataʻanga. ʻOku ʻiai ʻa Sīsū he taimi ni. ʻE toe haʻu ʻa Sīsū. ʻOku ʻikai lava ʻe ha peesi pē taha ʻo fakaʻosi hono fakamatalaʻi ʻo ia kotoa pē. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako lahi ange ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he ʻaloʻofa ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he poto ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he ʻilo ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he kātaki ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he angafakaʻotua ʻoku tatali he potu ni. ʻOku toe haʻu ʻae ngaahi ako lahi ange. Lau ʻae ngaahi ako ni ʻi ha founga pē ʻoku ke sai ai. Siviʻi ʻemau ngaahi matavā ʻi hoʻo laulau atu. Ko e veesi kotoa pē ʻi he ngaahi ako ni ʻoku pulusi kakato, ʻi he taumuʻa. ʻE ʻikai ʻaupito ke fiemaʻu ke ke tui pē ki heʻemau lea ki ha meʻa. ʻE lava ke ke fakamamafaʻi ʻae veesi kotoa pē ʻiate koe pē.
ʻE toe fai mai ha fakaafe ʻe taha ʻi he hili ʻae fakaafe ko ʻeni. ʻE ʻikai te tau fakahoko ʻo hangē ʻoku fufū ʻae fakaafe ko ia. Ko e fakaafe ko ia ko e ako ʻoku fekauʻaki mo e meʻa kuo pau ke fai ʻe ha taha ke fakamoʻui ai ia. Lau ʻae ako ko ia he taimi ni kapau ʻoku ke fiemaʻu ke lau ia he taimi ni. Lau ha meʻa kehe ʻo muʻomuʻa kapau ʻoku ke fiemaʻu ke lau ha meʻa kehe ʻo muʻomuʻa. ʻOku ʻikai ha taha ʻoku lau. ʻOku kei ava pē ʻa e matapā ʻi he ongo founga fakatouʻosi. Naʻe lea ʻa Paula ʻaki ʻae ngaahi lea ʻoku hā ʻi lalo ʻi ha kolo naʻe fonu ʻi he ngaahi ʻesikelo maʻa e ngaahi ʻotua naʻe ʻikai ko hono ʻOtua ʻoʻona. Naʻe lea ʻa Paula ʻaki ʻae ngaahi lea ni ki he kakai naʻe ʻikai kole kia Paula ke ne haʻu ki he kolo ko ia:
Kau ʻAposetolo 17:26Modern Bible↗Share↗ Pea naʻe ngaohi ʻe ia ʻi he toto pe taha ʻae ngaahi kakai kotoa pē ke nofo ʻi he funga ʻo māmani kotoa pē, pea kuo tomuʻa tukupau ʻae ngaahi kuonga, mo e ngataʻanga ʻo honau nofoʻanga; (27) Ke nau kumi ki he ʻEiki, ʻo tautaufā ki ai, heiʻilo pe te nau maʻu ia, ka ʻoku ʻikai mamaʻo ia mo kitautolu taki taha kotoa pē.
NAʻA NE NGAOHI MEI HE TOTO ʻE TAHA ʻAE NGAAHI PULEʻANGA KOTOA ʻOE TANGATA → KOEʻUHI KE NAU KUMI KI HE ʻEIKI, ʻO ʻILOʻI IA + ʻOKU ʻIKAI KE MAMAʻO IA MEI HE TAHA TAHA ʻIATE KITAUTOLU.

NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ

These are the keywords for this study. Tap any dotted word in the verses above to see its meaning here.
“angelo / talafekau”H4397 malaktokotaha kuo fekau'i; talafekau; 'āngelo
ʻOku hingoaʻi ʻe he lea ko ʻeni ha fatongia, kae ʻikai ha natula. ʻOku ngāueʻaki ʻa e lea ko ʻeni ki he kau tangata. ʻOku ngāueʻaki ʻa e lea ko ʻeni ki he kau palōfita. ʻOku ngāueʻaki ʻa e lea ko ʻeni ki he ngaahi meʻa mei he langi. ʻOku ʻikai fakahā ʻe he lea ko ʻeni ʻiate ia pē ʻa e KO E HĀ ʻa e tokotaha kuo fekauʻi. ʻOku fakahā pē ʻe he lea ko ʻeni ʻiate ia pē kuo fekauʻi ha tokotaha. Kuo pau ke fakahā ʻe he potutohi ʻoku takatakai ai ʻa hono toe. ʻOku fakahā moʻoni ʻe he potutohi ʻoku takatakai ai ʻa hono toe ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻeni.
“ʻOtua”H430 elohim'Otua; ngaahi 'otua; 'Otua mo'oni
Ko e Elohim ko ha founga tu'olefu ia. 'Oku ngāue'aki fakalotolotoi 'a e Elohim ke fakahā 'a e 'Otua mo'oni pē taha, fakataha mo e ngaahi veape tāfataha. Ko e fo'i lea ni 'oku ne fua mo ia 'a e kakato 'oku sivisivi'i 'e he ako ni.
“Sihova”H3068 Yehovahko e hingoa fuakava ʻoe ʻOtua, kuo tohi ʻi he KJV ko SIHOVA ʻi he ngaahi mataʻitohi lalahi
'I he tu'unga ne hā ai 'a e LORD 'i he ngaahi mata'itohi lalahi 'i he Fuakava Motu'a, ko Sihova ko e hingoa Hepelū 'oku 'i lalo 'i he lea faka-Pilitānia LORD.
“ʻEiki”H113 adown'eiki; pule; tokotaha ma'u; tokotaha 'oku ne pule
'I he Saame 110:1, 'oku lau 'a e founga 'o e 'adown' ko 'hoku 'Eiki'. Ko e 'adown' ko ha fo'i lea Hepelū kehe mei he Yehovah, 'a ia ko e 'Eiki 'oku ne lea ki he 'Eiki 'o Tevita 'i he veape ko ia.
“taha”H259 echadtaha; fā'ū fakataha; 'uluaki
Ko e echad ko e fo'i lea ia 'i he "Ko Sihova ko hotau 'Otua ko e Sihova pē taha." Ko e echad ko e fo'i lea tatau pē ia 'oku ngāue'aki ki he efiafi mo e pongipongi 'oku ui ko e 'aho pē TAHA. Ko e echad ko e fo'i lea tatau pē ia 'oku ngāue'aki ki ha tangata mo hono uaifi 'oku hoko ko e kakano pē TAHA.
“foha tofu pē”H3173 yachiydtokotaha pē; tokotaha ni'ihi taha; 'ofa'anga
ʻOku ui ʻe Senesi 22 ʻa ʻAisake ko "ho foha pē taha" ʻo tuʻo tolu ʻo mavahevahe. Ko hono ʻuhinga ʻo e Yachiyd ko e taha pē mo e tokotaha.
“ʻakau”H6086 etsko ha fu'u ʻakau; ʻakau; papa ʻakau; papa; vaʻa
Ko e Ets ha lea faka-Hepelū ʻe taha ʻoku ne kātakiʻi fakatouʻosi ʻae ʻakau moʻui mo e fefie kuo tā. Ko e Ets foki ʻae lea ki he fefie naʻe hili ʻe ʻEipalahame ki he ʻAisake.
“fakaofo”H6382 peleko ha me'a fakaofo; ko ha me'a fakaofoofo; ko ha me'a 'oku hulu 'i he 'ilo
Ko Pele ko e hingoa ʻuluaki naʻe fai ki he tamasiʻi ʻi he Isaia 9:6.
“fakalilolilo / fakaofo”H6383 piliyfakaofo; fakaofo lahi ʻaupito ʻo taʻefakaʻilo
Ko e Piliy ko e fo'i lea 'oku 'oange 'e he 'angelo 'a Sihova kia Manoa ke fakamatala'i 'aki hono hingoa 'o'ona. 'Oku hu'u mai 'a e Piliy mei he aka tatau mo e hingoa ko e pele 'i he Aisea 9:6.
“tāupoʻou”H5959 almahko ha ta‘ahine ta‘emali; ko ha tāupo‘ou; ko ha kaunanga
Ko e Almah ko e fo'i lea ia 'oku ngāue'aki 'i he Aisea 7:14.
“Emanuela”H6005 Immanuwelʻoku ʻiate kitautolu ʻae ʻOtua
Ko e hingoa ko ʻImanuela ko ha fakamatala kakato ʻe taha. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Mātiu ʻa e hingoa ni ki he tokotaha lau.
“ʻeiki pule”H8269 sarko ha tokotaha ʻulu; ko ha ʻeiki; ko ha kapiteni; ko ha pilinisi; ko ha pule
Ko e Sar ko e hingoa naʻe fakahā ʻe he tangata naʻe toʻo hono heletā ʻi tuaʻā ʻo Seliko.
“Ko au”H1961 hayahke 'i ai; ke mo'ui; ke hoko
Ko e Hayah ko e ʻuluaki lea ia ʻoku tuʻu ai ʻae "KO AU KO IA ʻOKU OU ʻI AI" ʻi he ʻakau naʻe vela.

LEA MĀHINO FAKAKALESI

“Folofola”G3056 logosko ha lea; ko ha talanoa; ko e me'a na'e lea'aki; ko e fakahaa'i 'o e fakakaukau
ʻOku ʻikai kamata ʻa e Kosipeli ʻa Sione ʻaki ha fanauʻi. ʻOku kamata ʻe Sione ʻa e Kosipeli ʻa Sione ʻi muʻa ʻi he kamataʻanga.
“nofo”G4637 skenooke fokotuʻu ha fale fakataputapu; ke ʻapi taʻe tuʻu maʻu; ke nofo ʻi ha fale fakataputapu
"Naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano, ʻo ne nofo ʻiate kitautolu." ʻOku fakamatalaʻi ʻe he veesi ko ʻeni ʻae moʻui ʻae ʻOtua ʻi ha sino tangata ʻo hangē ko e nofo ʻae tangata ʻi ha fale fehikitaki.
“fanauʻi tofu pē”G3439 monogenestupu tokotaha pe; ko ha me'a taha pe hono fa'ahinga; ko e taha pe 'o hono fa'ahinga
ʻOku ngāueʻaki ʻa e Monogenes ki he ʻAlo. ʻOku ngāueʻaki ʻa e Monogenes kia ʻAisake ʻi he Hepelu 11:17.
“fakahā”G1834 exegeomaike tataki atu; ke ʻomi kituʻa; ke fakamatala kakato; ke fakahā
ʻOku ʻikai ha taha kuo mamata ki he ʻOtua. Ko e ʻAlo pē taha kuo ne tataki ʻa e ʻOtua ke ʻalu atu ki tuʻa ʻo hā mai ai ʻa e ʻOtua ke mamata ki ai.
“fakalelei”G2644 katallassoke fetongi mei he fēfeka ki he kaume‘a; ke toe ‘omi ki he ‘ofa
‘Oku fakahaa‘i ‘e he Katallasso ‘a e ‘uhinga kotoa ‘o e kolosi, ‘i he fo‘i lea pē ‘e taha.
“fakalelei”G2643 katallageko hono toe fakafoki ʻoe ʻofa; ko hono toe fakataha ʻoe ongo tafaʻaki naʻe mavahevahe
Ko e katallage 'oku tupu ia mei he aka tatau mo e katallasso 'i 'olunga. 'Oku fakahingoa 'e he katallasso 'a e ngāue 'o e fakalelei (ko hono toe fakafoki mai 'o e va'a fa'ahinga na'e mavahevahe). 'Oku fakahingoa 'e he katallage 'a e ola 'o e fakalelei ko ia.
“Fakamolemole”G859 aphesisko ha fekau atu; ko ha tukuange; ko ha tuku atu; ko e fakamolemole
Ka ‘ikai ha lilingi ‘o e toto, ‘oku ‘ikai ha fakamavae ‘o e angahala.
“mysitele”G3466 musterionha meʻa fakalilolilo; ha meʻa naʻe fufū muʻa kae fakahā ni
'I he Tohi Tapu, ko ha fakalilolilo 'oku 'ikai ko ha me'a fihi ke fakahokohoko. Ko ha fakalilolilo 'i he Tohi Tapu ko ha sekelesi na'e fili 'e he 'Otua ke tala.
“totongi”G1557 ekdikesisko e me'a 'oku tupu mei he fakamaau totonu; ko hano fakatonutonu kakato 'o e hala
Ko e Ekdikesis ko e fo'i lea 'oku ngāue'aki 'i he 2 Tesalonaika 1:8. 'Oku 'ikai 'uhinga 'a e Ekdikesis ki ha 'ita ta'emapule'i. 'Oku 'uhinga 'a e Ekdikesis ki he fakamaau totonu 'oku fakahoko kakato.
“ʻuluaki fanauʻi”G4416 prototokos'uluaki fānau; 'uluaki fakatupu
ʻOku folofola ʻae Tamai "tuku ke hū kiate ia ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻae ʻOtua" fekauʻaki mo e ʻAlo.

Well done — keep going.

Take the graded Bible Quiz on this study →Ko Hai 'a Sisu? — Vahe 2 · Ngaahi Konga Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika 'a Situlongi →
Previous Subject← Ko e Hā ʻoku Totonu ke u Fai ke Fakamoʻui ai au? — Vahe 2 · Ngaahi Folofola KJV mo e Ngaahi Fika ʻa Strong
↓ Download this study (PDF)

The most important question anyone can ask: What must I do to be saved?

Read the answer →

SOURCES & CREDITS

Scripture: Revised West Version (Public Domain) — a redistributable edition, looked up exactly and never machine-translated.
Alternate chapter/verse numbering reconciled with STEPBible TVTMS (CC BY 4.0).
Strong's numbering & original-language data: OpenScriptures Hebrew Bible (CC BY 4.0); STEPBible.org — TAHOT/TAGNT/TBESH/TBESG (CC BY 4.0); Robinson-Pierpont Byzantine Majority Text (Public Domain); Strong's dictionary, 1890 (Public Domain).
Typography: Google Noto fonts (SIL Open Font License 1.1).
© SEE MORE JESUS · wanttoseemore.com — shared under Creative Commons Attribution 4.0 (CC BY 4.0).
Notice something wrong with this translation? Let us know