Ko Hai ʻa Sisu? — Konga 2 · Ngaahi Fakamatala Tohitapu KJV mo e Ngaahi Fika ʻa Strong
KO HAI ʻA SĪSŪ · VAHENGA 2 — KO E TAULAʻEIKI ʻI HE TAʻOFI, KO E HAKO KUO TALAʻOFA, PEA MO E TAMAI, MO E ʻALO, MO E LAUMĀLIE MĀʻONIʻONI
Ko Hai 'a Sisu — Ha Fononga Fakalaka 'i he Tohi Tapu, mei he Senesi ki he Fakahā
LEA FAKAHU‘OFA
Naʻe ʻeke ʻe he ako ʻuluaki ha fehuʻi pē taha. Ko e fehuʻi ko ia, ko hai ʻa Sīsū? Naʻe fou ʻe he ako ʻuluaki ʻi he Tohi Tapu kotoa ke maʻu ai ʻae tali, mei he ʻuluaki tohi ʻoe Tohi Tapu ʻo aʻu ki he tohi fakaʻosi ʻoe Tohi Tapu. Naʻe faʻa fakaʻosi ʻae ako ko ia ʻaki ha fakamatala loto-mataʻataʻatā. Naʻe fakahingoaʻi ʻe he fakamatala ni ʻae ngaahi hala naʻe sio ki ai ʻae ako ka naʻe ʻikai ke ʻalu ai. ʻOku fou ʻae ako hono ua ni ʻi ha ngaahi hala ʻe tolu mei ai. Ko e hala ʻuluaki ko ha tuʻi motuʻa ʻa ia naʻe hoko foki ko e taulaʻeiki. Ko e hala hono ua ko ha talaʻofa fekauʻaki mo ha tenga. Naʻe tō ʻe he ʻOtua ʻae talaʻofa ko ia ʻi ha ngoue. Naʻa ne toe fakahā ʻae talaʻofa ko ia ki he fāmili ʻe taha, mei he toʻutangata ʻo aʻu ki he toʻutangata. Naʻa ne fuakava ʻaki ʻae talaʻofa ko ia ki ha tuʻi. Ko e hala hono tolu ko e founga ʻoku fakahingoaʻi ai ʻe he Tohi Tapu ʻae Tamai, ʻae ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoni fakataha, lolotonga ʻoku hoko atu pē ʻae Tohi Tapu ʻo pehē ʻoku Taha ʻae ʻOtua. Ko e sitepu kotoa pē ʻi he hala taki taha ʻoku tuʻu ia ʻi ha veesi Tohi Tapu kuo tā kakato. ʻOku ʻikai ke tuʻu ha meʻa ʻi he lea pē ʻae tokotaha. Lau fakalotolotoi ʻae veesi kotoa pē. Fakamamafa fakaʻatautolu ʻae veesi kotoa pē.
'ENI TOLU 'E FIU 'A 'ENI AKO 'O TALI:
1. Ko hai ʻa Melekisiteki, pea ko e hā ʻoku ui ai ʻe he Tohi Tapu ʻa Sīsū ko e taulaʻeiki ʻo taʻengata ʻi he lakanga ʻo Melekisiteki?
2. ʻOku fēfē hono fou atu ʻae talaʻofa ki he hako mei he ngoue, fou ʻia ʻEpalahame, fou ʻia Tevita, kae ʻoua ke fakahingoa ʻe he Fuakava Foʻou ʻae hako ko e tokotaha pē taha?
3. ʻOku fē ʻoku hingoaʻaki fakataha ai ʻe he Tohi Tapu ʻa e Tamai, mo e ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoni, ka ʻoku kei pehē ʻe he Tohi Tapu ʻoku Taha pē ʻa e ʻOtua?
KO E TEFITOʻI TUʻUNGA KUO ʻOSI FAKATAKATU — KO HAI ʻA SISU
KO E TEFITOʻI MOʻONI → KUO FANAUʻI HA TAMASIʻI + KUO FOAKI HA FOHA → ʻE UI HONO HUAFA KO E ʻOTUA MĀFIMAFI (ʻAisea 9:6).
KO E TEFITO ʻO E MEʻA → NAʻA NE UI ʻAE HUAFA ʻO E ʻEIKI NAʻE LEA KIATE IA, KO KOE KO E ʻOTUA (Senesi 16:13).
KO E TEFITOʻI → KO E FOLOFOLA NAʻE ʻOTUA + NAʻE HOKO ʻAE FOLOFOLA KO HA KAKANO (Sione 1:1, Sione 1:14).
KO E TEFITOʻI → NAʻE FOLOFOLA ʻA SIHOVA KI HOKU ʻEIKI, NOFO KOE ʻI HOKU NIMA TOʻOMATAʻU (Saame 110:1).
KO E TEFITO ʻO E MEʻA → KO KOE KO E TAULAʻEIKI ʻO TAʻENGATA ʻO HANGĒ KO E LAKANGA ʻO MELEKISEDEKI (Saame 110:4).
ANCHOR FAKATAHATAHA'ANGA
Sakalaia 6:12Modern Bible↗Share↗Pea lea kiate ia ʻo pehē, ‘ʻOku pehē mai ʻae folofola ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau, Vakai, ki he tangata ʻaia ʻoku hingoa ko e VAA; ʻe tupu hake ia ʻi hono potu; pea ko ia ia te ne langa ʻae fale tapu ʻo Sihova: (13) ʻIo, ko ia ia te ne langa ʻae fale tapu ʻo Sihova; pea ko ia ia ʻe fua ʻa hono nāunau, pea te ne nofo mo pule ʻi hono nofoʻa fakatuʻi, pea ʻe taulaʻeiki ia ʻi hono nofoʻanga fakatuʻi: pea ʻe ʻiate kinaua fakatouʻosi ʻae alea fakamelino.’
⚑⚑ H6780 tsemach
VAKAI KI HE TANGATA KO IA KO HONO HINGOA KO E VAʻA → TE NE HOKO KO HA TAULAʻEIKI ʻI HONO TALONI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻI ʻIsileli motuʻa, naʻe fakamavahevahe ʻe he lao ʻa e fatongia fakatuʻi mo e fatongia fakataulaʻeiki. ʻOku fakahoko ʻe Sākalaia 6:13 ʻa e tangata ʻe taha ki he ongo fatongia fakataha ʻi he taimi tatau. ʻOku muimui ʻa e ako ni ki he tangata ko ia ʻi he Tohitapu kotoa.)
1. A. Ko e Tuʻi ʻo Selema — ko e Taulaʻeiki ʻo e ʻOtua Māʻolunga Taha, ki muʻa ke ʻoange ʻae Lao
Senesi 14:18Modern Bible↗Share↗Pea ʻomi ʻe Melekiseteki ko e tuʻi ʻo Selemi ʻae mā mo e uaine: pea ko e taulaʻeiki ia ʻoe ʻOtua fungani māʻolunga. (19) Pea naʻa ne tāpuaki ia ʻo pehē, “ʻOku monūʻia ʻa ʻEpalame, ʻi he ʻOtua fungani māʻolunga ʻaia ʻoku ʻoʻona ʻae langi mo māmani. (20) Pea ke monūʻia mo e ʻOtua fungani māʻolunga, ʻaia kuo ne tuku ho ngaahi fili ki ho nima. Pea naʻa ne tukuhau kiate ia, ʻi he meʻa kotoa pē.”
⚑⚑ H8004 Shalem · ⚑ H4442 Malkiy-Tsedeq
MELEKISEDEKI KO E TUʻI ʻO SĀLEME + KO E TAULAʻEIKI ʻO E ʻOTUA MĀʻOLUNGA TAHA → NAʻA NE TĀPUAKIʻI IA + NAʻA NE FOAKI KIATE IA ʻAE VAHE HONGOFULU ʻO E MEʻA KOTOA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku tuʻu ʻa Melekisedeki ʻi he tohi ʻo Senesi ʻo ʻikai ha fakamatala kimuʻa, ʻikai ha tamai, ʻikai ha faʻe, pea ʻikai ha lekooti fakafāmili, ko e tuʻi mo e taulaʻeiki ʻi he tangata ʻe taha kimuʻa ke ʻi ai ʻa e lao ʻa Mōsese. Naʻe fua ʻe ʻEpalame ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtua, ka neongo ia naʻa ne maʻu ʻa e tāpuaki mei he tangata ni. ʻI he Tohitapu, ʻoku tāpuakiʻi ʻe he tokotaha lahi ʻa e tokotaha siʻi (Hepelu 7:7).)
Saame 76:2Modern Bible↗Share↗ʻOku ʻi Selemi foki hono fale fehikitaki, mo hono ʻafioʻanga ʻi Saione.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakahoko ʻe Saame 76:2 ʻa e hingoa ko Selemi mo e hingoa ko Saione, ʻa ia ko Selusalema. Ko Melekisedeki ko e tuʻi ia ʻo e kolo tatau naʻe pule ai ʻa Tevita ʻamui. ʻE tautea ʻamui ʻe he kau tau ʻa Sīsū ʻi tuʻa hono ā ʻo e kolo tatau ko ia.)
Saame 110:4Modern Bible↗Share↗Kuo fuakava ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai liliu ia, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melikiseteke.”
Kuo fuakava ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai liliu ia → Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melikiseteke.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku hā mai 'a Melekisiteki tu'o taha pē 'i he tohi Senesi, ta'u nai 'e taha afe ki mu'a 'i he'ene tohi 'e Tēvita 'a e laine pē taha ni fekau'aki mo ha taula'eiki 'o ta'engata. Ko e fo'i lea Hepelū 'oku hoko mei ai 'a e lea "fuakava" ko e shaba (H7650, ke fuakava). Na'e fuakava 'a e 'Otua 'aki 'a e ngaahi lea "pea 'e 'ikai te ne fakatomala," ko ia 'oku 'ikai lava ke to'o kimui 'a e fuakava (Sāme 110:4).)
2. B. 'OKU FAKAHĀ 'E HE TOHI 'A HEPELŪ 'A E HINGOA — TU'I 'O E MĀ'ONI'ONI, TU'I 'O E MELINO
Hepelū 7:1Modern Bible↗Share↗He ko e Melikiseteke ni, ko e tuʻi ʻo Salema, ko e taulaʻeiki ʻae ʻOtua fungani māʻolunga, ʻaia naʻe fakafetaulaki kia ʻEpalahame ʻi heʻene liu mai mei he tāmateʻi ʻoe ngaahi tuʻi, pea ne tāpuaki ia; (2) ʻAia ne ʻatu ki ai foki ʻe ʻEpalahame hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe meʻa kotoa pē; ko e ʻuluaki ʻuhinga ʻo hono hingoa “ko e Tuʻi ʻoe māʻoniʻoni,” pea ko e Tuʻi ʻo Salema, ʻa ia, “ko e Tuʻi ʻoe fiemālie;”
('Eku fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku fakalea 'e he tohi Hepelu 'a e ongo hingoa 'e ua ki he tokotaha lau. Ko e hingoa Melekiseteki 'oku 'uhinga ki he Tu'i 'o e Mā'oni'oni ('i he hoko 'o totonu mo e 'Otua). Ko e hingoa Tu'i 'o Salema 'oku 'uhinga ki he Tu'i 'o e Melino.)
Hepelū 7:4Modern Bible↗Share↗Ko eni, ke tokanga ki hono lahi ʻoe tangata ni, ʻaia naʻe ʻatu ki ai ʻe he muʻaki tamai ko ʻEpalahame hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe koloa ʻi he vete.
Ko eni, ke tokanga ki hono lahi ʻoe tangata ni → ʻaia naʻe ʻatu ki ai ʻe he muʻaki tamai ko ʻEpalahame hono hongofulu ʻoe vahe ʻoe koloa ʻi he vete.
Hepelū 7:11Modern Bible↗Share↗Ko ia ka ne ai ha haohaoa ʻi he kau taulaʻeiki ʻoe faʻahinga ʻo Livai, (he naʻe maʻu ai ʻe he kakai ʻae fono,) ko e hā hono ʻaonga ʻoe fokotuʻu mo e taulaʻeiki ʻe taha ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki, kae ʻikai ui ʻi he lakanga ʻo ʻElone? (12) He ko e meʻa ʻi he fetongi ʻae kau taulaʻeiki, ʻoku totonu ai foki ke fetongi mo e fono.
KE TUPU HAKE HA TAULAʻEIKI KEHE ʻI HE LAKANGA ʻO MELEKISITEKI → KO HONO LILIU ʻO E LAKANGA TAULAʻEIKI + MO HONO LILIU FOKI ʻO E FONO.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Naʻe hoko mai ʻa e taulaʻeikiʻanga ʻa ʻElone fakataha mo e lao ʻa Mōsese. Naʻe talaʻofa ʻe he Saame 110:4 ha taulaʻeiki kehe, ko ia ʻoku toki fokotuʻu mai ʻe he tohi Hepelū ʻa e fakamaau ʻoku hā mahino, ko e taulaʻeikiʻanga foʻou ʻoku ne ʻomi mo ia ha lao foʻou. Ko e lakanga ʻo Melekisiteki ʻoku tuʻu ʻi muʻa ʻi he lao ʻa Mōsese pea mo hono hili foki.)
Hepelū 7:20Modern Bible↗Share↗Pea koeʻuhi naʻe ʻikai pehē ia ka ʻi he fuakava: (21) (He naʻe ngaohi ʻakinautolu koe kau taulaʻeiki taʻeha fuakava; ka ko ia ʻi he fuakava ʻiate ia naʻa ne pehē ki ai, “Kuo fuakava ʻe he ʻEiki, pea ʻe ʻikai te ne liliu, Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki:”) (22) Kuo pehē hono lelei lahi hake ʻoe fakapapau ʻoe hoko ʻa Sisu ko e fakalaloa.
⚑⚑ G1242 diatheke · ⚑ G1450 egguos
NAʻE FAKANOFO ʻAE KAU TAULAʻEIKI KO IA TAʻE-FUAKAVA + KA KO ENI ʻAKI E FUAKAVA → NAʻE HOKO ʻA SĪSŪ KO E FAKAPAPAU ʻO HA FUAKAVA LELEI AGE.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Naʻe maʻu ʻe he kau taulaʻeiki ʻi he fāmili ʻo ʻElone ʻa e ngāue ko ʻeni ʻi he fanauʻi, ʻo ʻikai ha fuakava ʻa e ʻOtua ʻi honau tuʻunga. Heni ʻoku fakahā fakaʻosi ʻe he tohi ʻo Hepelu ʻa e taulaʻeiki pē taha naʻe ngaohi ʻaki ha fuakava, ko Sīsū. Ko e fakapapau ko e tokotaha ia ʻoku ne fakafalala kiate ia pē ki he kātoa ʻo e fuakava, ko ia ko Sīsū tonu ʻa e fakamoʻoni ʻoku tuʻu maʻu ai ʻa e fuakava ni.)
Hepelū 7:26Modern Bible↗Share↗He naʻe taau mo kitautolu ʻae fungani taulaʻeiki pehē, ʻoku māʻoniʻoni, taʻehaʻanekovi, pea taʻeʻuli, pea mavahe mei he kau angahala, pea fakamāʻolunga hake ʻi he ngaahi langi; (27) ʻAia naʻe ʻikai ke ne hangē ko e kau taulaʻeiki lahi ko ia, ke ne tomuʻa feilaulau ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ko ʻene angahala ʻaʻana, pea toki fai koeʻuhi ko e kakai: he naʻe fai ia ʻe ia ʻo tuʻo taha pe, ʻi heʻene ʻohake ʻe ia ia.
Māʻoniʻoni + ʻikai kovi + taʻeʻuli + mavahe mei he kau angahala → Naʻa ne feilaulau ʻaki ia tuʻo taha pē.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Naʻe ʻomi ʻe he taulaʻeiki lahi kotoa pē ʻi ʻIsileli ʻa e feilaulau ki heʻene ngaahi angahala tonu ʻi he ʻuluaki. Naʻe ʻikai ha angahala ʻo e taulaʻeiki ni ʻiate ia tonu. Naʻa ne foaki ʻa ia tonu, ko e feilaulau ʻe taha, ko e taimi ʻe taha, ko e taulaʻeiki mo e feilaulau ʻi he tokotaha pē ʻe taha.)
3. SIO KEHE, MEʻA TATAU — KO E MĀ MO E UAINE ʻI SALEMA, MO E MĀ MO E IPU ʻI SELUSALEMA
Senesi 14:18Modern Bible↗Share↗Pea ʻomi ʻe Melekiseteki ko e tuʻi ʻo Selemi ʻae mā mo e uaine: pea ko e taulaʻeiki ia ʻoe ʻOtua fungani māʻolunga.
Naʻe ʻomi ʻe Melekisiteki ʻae mā mo e uaine + ko e Taulaʻeiki ia ʻoe ʻOtua Māʻolunga Taha.
Mātiu 26:26Modern Bible↗Share↗¶ Pea ʻi heʻenau kai, naʻe toʻo ʻe Sisu ʻae mā, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi, pea ʻatu ki he kau ākonga, ʻo ne pehē, “Toʻo, ʻo kai; ko eni hoku sino.” (27) Pea ne toʻo ʻae ipu inu, ʻo fakafetaʻi, pea ʻoatu kiate kinautolu, mo ne pehē, “Mou inu ai kotoa pē: (28) He ko hoku toto eni ʻoe fuakava foʻou, ʻaia ʻoku lilingi ke fakamolemole ai ʻae angahala ʻae tokolahi.
naʻe toʻo ʻe Sisu ʻae mā + Pea ne toʻo ʻae ipu inu → He ko hoku toto eni ʻoe fuakava foʻou.
[NGAAHI VESI KUO FAKATAHA — ʻOKU ʻIKAI FAKAHĀ ʻE HA VESI ʻE TAHA PĒ ʻA ENI]
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ʻikai ke pehē ʻe ha veesi ʻe taha naʻe fakahaaʻi ʻe he kai naʻe fai ʻi Selemi ʻa e ʻohi ʻo e ʻEiki. Ko ia ia ʻoku tuʻu ai ʻa e fakaʻilonga ʻi ʻolunga. Tuku ke fakafuofua ʻe he tokotaha lau ʻa e ongo meʻa naʻe hoko ʻi he vaha taha ki he taha.)
4. KO E HAKO 'O E FEFINE — KO E TALA'OFA NA'E TŌ 'I HE NGOUE
Senesi 3:15Modern Bible↗Share↗pea te u tuku ʻae taufehiʻa ʻiate koe mo e fefine, pea ki ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke fakavolu ʻe koe ʻa hono muivaʻe.”
⚑⚑ H2233 zera
ʻI HE VAHAʻA ʻO HO HAKO MO HONO HAKO → ʻE FESIʻI ʻE IA HO ʻULU, PEA TE KE FESIʻI HONO MUIVAʻE.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e lea faka-Hepelū ko e zera (H2233, tenga) ʻoku ʻuhinga ki ha tamasiʻi, pe ko e fānau ʻoku hoko mai mei ha tangata. Naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtua ʻa e talaʻofa ni ʻi he ngoue, ʻi he ʻaho naʻe hū ai ʻa e angahala ki māmani. Vakai ki he mahuʻinga ʻo e tenga pē taha kuo talaʻofa ni ʻi heʻene fononga mei he tangata ʻe taha ki he tangata ʻe taha ʻi he ngaahi veesi ʻoku hoko mai.)
Senesi 26:3Modern Bible↗Share↗Ke ke nofomaʻu ʻi he fonua ni, pea teu ʻiate koe, pea te u tāpuakiʻi koe; he te u foaki kiate koe mo ho hako ʻae ngaahi fonua ni kotoa pē, pea te u fakamoʻoni ʻae fuakava ʻaia naʻaku fuakava ʻaki ki hoʻo tamai ko ʻEpalahame. (4) Pea te u fakatupu ho hako ke tokolahi, ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻoe langi; pea te u foaki ki ho hako ʻae ngaahi fonua ni kotoa pē; pea ʻe monūʻia ʻi ho hako ʻae puleʻanga kotoa pē ʻo māmani;
TE U FAKAHOKO ʻAE FUAKAVA NAʻAKU FUAKAVA AKI KIA ʻEPALĀHAME KO HOʻO TAMAI → ʻI HO HAKO ʻE MONŪʻIA AI ʻAE NGAAHI PULEʻANGA KOTOA ʻO MĀMANI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻI heni ʻoku toe fakahā ʻe he ʻOtua kia ʻAisake ʻa e fuakava tatau naʻe fuakava ʻaki ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame ʻi he moʻunga. Naʻe ʻikai mate ʻa e talaʻofa fakataha mo ʻEpalahame. Naʻe hiki hifo ia ki he toʻutangata ʻe taha.)
Senesi 28:13Modern Bible↗Share↗Pea vakai, naʻe ʻafio ʻa Sihova mei ʻolunga ʻi ai, pea pehē ʻe ia, “Ko au ko Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame ko hoʻo tamai, pea ko e ʻOtua ʻo ʻAisake: ko e fonua ʻoku ke tokoto ai, te u foaki ia kiate koe, mo ho hako. (14) Pea ʻe tatau ho hako mo e efu ʻoe kelekele, pea te ke mafola koe ki he lulunga mo e hahake, pea ki he tokelau mo e tonga: pea ʻe monūʻia ʻiate koe mo ho hako, ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani.
KO AU KO SIHOVA KO E ʻOTUA ʻO ʻEPALAHAME KO HO TAMAI, PEA KO E ʻOTUA ʻO ʻAISAKE → ʻI HO HAKO ʻE TĀPUAKIʻI AI ʻA E NGAAHI FĀMILI KOTOA ʻO MĀMANI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: Ko ʻeni ʻoku toe hifo hifo ʻae talaʻofa, kia Sēkope. Kuo lea ʻe he ʻOtua ʻi he talaʻofa ʻe taha ki he tangata ʻe toko tolu ʻi he laine famili pē taha, ʻi he toʻutangata ʻe tolu. ʻOku tuʻu maʻu pē ʻae talaʻofa ʻi he laine pē taha ko ia.)
Senesi 49:10Modern Bible↗Share↗E ʻikai mole ʻae tokotoko ʻoe pule ia Siuta, pe ha taha ke foaki ʻae fono mei hono vaʻe, kaeʻoua ke hāʻele mai ʻa Sailo; pea ʻe ʻiate ia ʻae tānaki fakataha ʻoe kakai.
E ʻikai mole ʻae tokotoko ʻoe pule ia Siuta → pea ʻe ʻiate ia ʻae tānaki fakataha ʻoe kakai.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e tokotoko ko ha vaʻa ʻoku toʻo ʻe ha tuʻi ko e fakaʻilonga ʻo hono totonu ke pule. ʻOku fakalotoʻi ni ʻa e talaʻofa mei he fāmili kotoa ʻo Sēkope ki ha matakali pē ʻe taha, ko e matakali ʻo Siuta. Manatuʻi ʻa e matakali ni, koeʻuhi ʻoku toe hā mai ʻa e hingoa ko Siuta ʻi he ngataʻanga ʻo e akoʻanga ni.)
5. KO E HAKO NA'E TALA'OFA KIA TEVITA — KO HA TALONI TA'ENGATA, NA'E FUAKAVA'AKI
2 Samuela 7:12Modern Bible↗Share↗Pea ʻoka kakato hoʻo ngaahi ʻaho, pea te ke mohe koe fakataha mo hoʻo ngaahi tamai, te u fokotuʻu hake ho hako ki mui ʻiate koe, ʻakinautolu ʻe haʻu mei ho fatu ʻoʻou, pea te u ʻai ke tuʻu mālohi ʻa hono puleʻanga. (13) Te ne langa ʻe ia ha fale maʻa hoku hingoa, pea te u fokotuʻu ʻae nofoʻanga fakatuʻi ʻo hono puleʻanga ke taʻengata.
te u fokotuʻu hake ho hako ki mui ʻiate koe → pea te u fokotuʻu ʻae nofoʻanga fakatuʻi ʻo hono puleʻanga ke taʻengata.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko Solomone, ko e foha ʻo Tevita, naʻa ne langa ʻa e temipale. Ka naʻe ʻikai tuʻu taʻengata ʻa e taloni ʻo Solomone, koeʻuhi naʻe vaeua ʻa e puleʻanga hili ʻene pekia. Ko ia ʻoku aʻu atu ʻa e talaʻofa ki ha taloni taʻengata kituʻa ʻia Solomone, ki ha foha lahi ange ʻo Tevita.)
Saame 132:11Modern Bible↗Share↗Kuo fuakava ʻa Sihova ʻi he moʻoni kia Tevita; ʻe ʻikai te ne liliu mei ai; “Te u fokotuʻu ki ho nofoʻa ʻae fua ʻo ho sino.
Kuo fuakava ʻa Sihova ʻi he moʻoni kia Tevita → Te u fokotuʻu ki ho nofoʻa ʻae fua ʻo ho sino.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Kuo hoko ni ʻa e talaʻofa kia Tevita ko ha fuakava, ʻo hangē ko e talaʻofa kia ʻEpalahame naʻe hoko ko ha fuakava. Naʻe noʻotaki ʻe he ʻOtua ia ʻaki ʻa e ngaahi lea "ʻe ʻikai te ne tafoki mei ai" (Saame 132:11). Ko e tuʻi ʻoku hāʻele mai ʻe tupu mei he sino ʻo Tevita, ʻo ʻikai mei ha puleʻanga kehe.)
6. KO HA SIO KEHE, KA KO E FAKATĀTĀ TATAU — ko e fuakava 'e ua 'i he tohi Sāme, mo e tangata pē taha
Saame 132:11Modern Bible↗Share↗Kuo fuakava ʻa Sihova ʻi he moʻoni kia Tevita; ʻe ʻikai te ne liliu mei ai; “Te u fokotuʻu ki ho nofoʻa ʻae fua ʻo ho sino.
Kuo fuakava ʻa Sihova ʻi he moʻoni kia Tevita → Te u fokotuʻu ki ho nofoʻa ʻae fua ʻo ho sino.
Saame 110:4Modern Bible↗Share↗Kuo fuakava ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai liliu ia, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melikiseteke.”
KUO FUAKAVA 'A SIHOVA, PEA 'E 'IKAI TE NE FAKATOMALA → KO KOE KO E TAULA'EIKI TA'ENGATA.
[NGAAHI VESI KUO FAKATAHA — ʻOKU ʻIKAI FAKAHĀ ʻE HA VESI ʻE TAHA PĒ ʻA ENI]
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku hiki ʻi he ongo saame ʻae ongo fuakava ʻa e ʻOtua, ko e fuakava ʻe taha ki ha tuʻi mei he sino ʻo Tevita, pea ko e fuakava ʻe taha ki ha taulaʻeiki ʻo taʻengata. ʻOku ʻikai ha fasi pē ʻe taha ʻi he tohi Saame ʻoku pehē ai ʻoku hoko ʻae ongo fuakava ko ia ki he tangata pē taha, ko ia ʻoku tuʻu ai ʻae fakaʻilonga ʻi ʻolunga. ʻOku fakahingoa ʻe he Fuakava Foʻou ʻa Sisu ko e taulaʻeiki naʻe fuakava ki ai pea mo e tuʻi kuo talaʻofa mei he hako ʻo Tevita (Hepelu 7:21-22, Ngāue 13:23).)
Selemaia 23:5Modern Bible↗Share↗¶ ʻOku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia te u fakatupu ai kia Tevita ʻae vaʻa angatonu, pea ʻe pule mo monūʻia ha tuʻi, pea ʻe fai ʻae fakamaau mo e angatonu ʻi he fonua. (6) ʻE fakamoʻui ʻa Siuta, pea ʻe nofo fiemālie ʻa ʻIsileli ʻi hono ngaahi ʻaho ko ia: pea ko hono huafa eni ʻe ui ai ia, KO SIHOVA KO HOTAU MĀʻONIʻONI.
⚑⚑ H6780 tsemach
ʻaia te u fakatupu ai kia Tevita ʻae vaʻa angatonu → pea ko hono huafa eni ʻe ui ai ia, KO SIHOVA KO HOTAU MĀʻONIʻONI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e fo‘i lea Hepelū ki he Vaʻa ko e tsemach (H6780, ha vaʻa, ha tupu), ko e fo‘i lea tatau naʻe ngāueʻaki ʻe Sakalaia ki he tangata ʻoku taulaʻeiki ʻi hono taloni. Ko e fo‘i lea kuo tā ʻaki ʻae ngaahi mataliliki lalahi ko e ʻEIKIʻ ko e hingoa fuakava ia ʻoe ʻOtua. Ko ia ai, ko ha tangata naʻe fanauʻi ʻi he hako ʻo Tēvita ʻoku ne fua ʻae hingoa ʻoe ʻOtua tonu.)
7. E. ʻOKU FAKAHINGOAʻI ʻE HE FUAKAVA FOʻOU ʻA E HAKO — PEA KO E HAKO KO KALAISI
Mātiu 1:1Modern Bible↗Share↗Ko e tohi ʻoe tupuʻanga ʻo Sisu Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo Tevita, ko e ʻAlo ʻo ʻEpalahame.
SISU KALAISI + KO E FOHA ʻO TEVITA + KO E FOHA ʻO ʻEPALAHAME.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku kamata ʻa e Fuakava Foʻou ʻaki ha lekooti fanauʻi. Ko e veesi ʻuluaki tonu ʻoku ne fakahingoaʻi ʻa Sīsū ko e foha ʻo Tevita mo e foha ʻo ʻEpalahame, ko e ongo laine talaʻofa fakatouʻosi. Ko e kupuʻi lea ʻuluaki ʻo e Fuakava Foʻou ʻoku ne talia ai ʻa e ʻamanaki motuʻa taha ʻo e Fuakava Motuʻa.)
Kaletia 3:16Modern Bible↗Share↗Ko eni, naʻe fai ʻae ngaahi talaʻofa kia ʻEpalahame mo hono hako. ʻOku ʻikai pehē ʻe ia, Pea ki he “ngaahi hako,” ʻo hangē ko e meʻa ʻi he tokolahi; kae hangē ko e meʻa ʻi he tokotaha pe, Pea ki ho “hako,” pea ko Kalaisi ia.
⚑⚑ G4690 sperma
Ko eni, naʻe fai ʻae ngaahi talaʻofa kia ʻEpalahame mo hono hako. ʻOku ʻikai pehē ʻe ia → Pea ki ho “hako,” pea ko Kalaisi ia.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: ʻOku lau fakalilifu ʻe Paula ʻae tohi ʻo Senesi. ʻOku ne langa ʻae poini kotoa ʻi he lea ʻe taha ʻoku tāfangafanga, ko e "hako," kae ʻikai "ngaahi hako." Pea ne toki hingoaʻia ʻae tokotaha, ko Kalaisi.)
Kau ʻAposetolo 13:22Modern Bible↗Share↗Pea kuo ne liua ia, pea ne fokotuʻu ʻa Tevita ko honau tuʻi; ʻaia naʻa ne fakamoʻoni ai, ʻo pehē, ‘Kuo u ʻilo ʻa Tevita ko e foha ʻo Sese, ko e tangata tatau mo hoku loto, pea ʻe fai ʻe ia ʻa hoku loto kotoa pē.’ (23) Pea kuo fokotuʻu ki ʻIsileli ʻe he ʻOtua ʻi he hako ʻoe tangata ni ʻae Fakamoʻui ko Sisu, ʻo hangē ko e talaʻofa:
Pea kuo fokotuʻu ki ʻIsileli ʻe he ʻOtua ʻi he hako ʻoe tangata ni ʻae Fakamoʻui ko Sisu, ʻo hangē ko e talaʻofa.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Naʻe malanga ʻa Paula ʻi he sinakoke, ko e fale naʻe fakataha ai ʻa e kau Siu ke fanongo ki he ngaahi tohi tapu. ʻI he lea ʻe taha ʻoku ne fakahaaʻi ai ʻa e uʻo kotoa ʻo e akonaki ni, he naʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtua ʻa e Fakamoʻui naʻe talaʻofa mei he hako ʻo Tevita. Pea ʻoku toki fai ʻe Paula ʻa e hingoa ʻo e Fakamoʻui, ko Sisu.)
2 Timote 2:8Modern Bible↗Share↗Manatu kia Sisu Kalaisi ko e hako ʻo Tevita, naʻe fokotuʻu hake ia mei he mate, ʻo fakatatau mo ʻeku ongoongolelei:
SISU KALAISI MEI HE HAKO ʻO TEVITA + NAʻE FOKOTUʻU HAKE MEI HE MATE.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakamatelie ʻe Paula ʻa e ongoongolelei kotoa (ko e ongoongolelei) ki he laine pe taha maʻa Timote. Naʻe fili pe ʻe Paula ha ongo moʻoni ʻe ua, ko hono ko Sisu Kalaisi ko e hako ia ʻo Tevita, pea ko hono fokotuʻu hake ʻa Sisu Kalaisi ʻe he ʻOtua mei he pekia. ʻOku tuʻu fakataha ʻa e laine ʻo e talaʻofa mo e fonualoto mahaehae ʻi he lea ʻe taha.)
Fakahā 22:16Modern Bible↗Share↗“Ko au Sisu, kuo u fekau ʻeku ʻāngelo ke fakahā atu kiate kimoutolu ʻae ngaahi meʻa ni ʻi he ngaahi siasi. Ko au ko e aka mo e hako ʻo Tevita, pea ko e fetuʻu ngingila ʻoe pongipongi.”
KO AU KO E TEFITO MO E HAKO 'O TEVITA + KO E FETU'U NGINGILA 'O E PONGIPONGI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku folofola ʻa Sīsū ʻi he ngaahi lea ni fekauʻaki mo ia tonu, ʻo meimei ko e ngaahi lea faka-ʻosi ʻo e Tohi Tapu kotoa. Ko e hako ʻo Tevita ko ha foha kuo fanauʻi ki he hako ʻo Tevita, pea ko e aka ʻo Tevita ko e tokotaha naʻe tupu ai ʻa e hako ʻo ia tonu. Ko Sīsū ʻoku ne hoko fakatouʻosi ko e hako mo e aka.)
8. F. Ko e Tamai, mo e ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoni — naʻe ui fakataha, ka ko e ʻEiki pē taha
Teutalonome 6:4Modern Bible↗Share↗Fanongo, ʻE ʻIsileli: Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova tafataha pe ia
⚑⚑ H259 echad
Fanongo, ʻE ʻIsileli: Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova tafataha pe ia.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: ʻOku kei puleʻi ʻe he veesi ni ʻae meʻa kotoa pē ʻoku hoko atu ʻi lalo. ʻOku ʻikai fakalahi ʻe ha meʻa ʻi he peesi ni ha ʻOtua hono ua pe ʻOtua hono tolu. Puke fakataha ʻae veesi kotoa pē ʻoku hoko atu ʻi lalo mo Teutalonome 6:4.)
Mātiu 3:16Modern Bible↗Share↗Pea kuo papitaiso ʻa Sisu, naʻe ʻalu hake leva ia mei he vai; pea vakai, kuo mavaeua ʻae langi kiate ia, pea mamata ia ki he Laumālie ʻoe ʻOtua ʻoku maliu hifo ʻo hangē ko e lupe, ʻo tuʻu mai kiate ia: (17) Pea ʻiloange, ko e leʻo mei he langi, naʻe pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga eni, ʻaia ʻoku ou fiemālie lahi ai.”
⚑⚑ G4151 pneuma
KO E LAUMĀLIE ʻOE ʻOTUA ʻOKU ʻALU HIFO HANGĒ HA LUPE + KO HA LEʻO MEI HE LANGI → KO HOKU ʻALO ʻOFEINA ENI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Lau e meʻa ʻoku hoko ʻi he sīni ni. ʻOku tuʻu ʻa e ʻAlo ʻi he vaitafe, pea hifo mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtua ʻo hangē ko ha lupe, pea lea mai ʻa e leʻo ʻo e Tamai mei he langi. ʻOku lea ʻa e Tamai ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ia fekauʻaki mo e ʻAlo, kae ʻikai ko e ʻAlo ʻoku lea fekauʻaki mo ia pē.)
9. Ha sio kehe, ka ko e mata meʻa tatau — ko e vaitafe pē tatau, naʻe fakamatala ʻe he tangata naʻe tuʻu ai
Sione 1:32Modern Bible↗Share↗Pea fakamoʻoni ʻe Sione, ʻo pehē, “Naʻaku mamata ki he Laumālie ʻoku ʻalu hifo mei he langi ʻo hangē ko e lupe, ʻo nofo kiate ia.’ (33) Pea naʻe ʻikai te u ʻilo ia: ka ko ia naʻa ne fekau au ke papitaiso ʻaki ʻae vai, naʻe pehē ʻe ia kiate au, ‘Ko ia te ke mamata ʻe ʻalu hifo ki ai ʻae Laumālie, ʻo nofo ki ai, ko ia ia ʻoku ne papitaiso ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.’ (34) Pea naʻaku mamata, pea fakamoʻoni ko e ʻAlo eni ʻoe ʻOtua.”
Naʻaku mamata ki he ʻalu hifo ʻae Laumālie mei Hēvani ʻo hangē ko ha lupe → Ko eni ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakamatala ʻe Sione Papitaiso ʻa e meʻa tatau naʻe hoko ʻi he loto vaitafe ko e fakamoʻoni naʻa ne tuʻu ai. Kuo tomuʻa fakahā ʻe he ʻOtua kia Sione Papitaiso ko e hifo mai ʻa e Laumālie mo tuʻumaʻu ai ko e faʻifaʻitaki kuo tuʻutuʻuni. Ko ia naʻe foaki ʻe he Tamai ʻa e faʻifaʻitaki, ko e Laumālie ko e faʻifaʻitaki, pea naʻe maʻu ʻe he ʻAlo ʻa e faʻifaʻitaki.)
Mātiu 28:18Modern Bible↗Share↗Pea haʻu ʻa Sisu ʻo lea kiate kinautolu, ʻo pehē, “Kuo tuku kiate au ʻae mālohi kotoa pē ʻi he langi mo māmani. (19) Ko ia ke ʻalu ʻakimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻakinautolu ʻi he huafa ʻoe Tamai, mo e ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoni:
KUO TUKU KIATE AU ʻAE PULE KOTOA PĒ → PAPITAISO ʻAKINAUTOLU ʻI HE HUAFA ʻOE TAMAI, MO E ʻALO, MO E LAUMĀLIE MĀʻONIʻONI.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku fakahingoa'i 'e Sīsū 'a e tolu kotoa fakataha 'i ha fekau pē taha. 'Oku ne fakahingoa'i 'a e Tamai, 'a e 'Alo, mo e Laumālie Mā'oni'oni. Ko e ako'i ko 'eni 'oku pehē pē 'a ia 'oku pehē 'e he veesi.)
Sione 14:16Modern Bible↗Share↗Pea te u kole ki he Tamai, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Fakafiemālie ʻe taha, koeʻuhi ke nofo ia mo kimoutolu ʻo taʻengata; (17) ʻIo, ko e Laumālie ʻoe moʻoni; ʻaia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ʻe he māmani, he ʻoku ʻikai mamata ia ki ai, pe ʻiloʻi ia: ka te mou ʻilo ia; he te ne nofo mo kimoutolu, pea nofoʻia ʻe ia ʻakimoutolu.
⚑⚑ G3875 parakletos
TE U KOLE KI HE TAMAI + TE NE FOAKI KIATE KIMOUTOLU HA FAKAFIEMĀLIE KEHE → ʻIO KO E LAUMĀLIE ʻO E MOʻONI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku toe kau fakatahatolu ʻi he fokotuʻutuʻu ʻe taha, he ʻoku lotu ʻa Sisu, ʻoku foaki ʻe he Tamai, pea ʻoku haʻu ʻa e Fakafiemālie. Fakatokangaʻi ʻa e lea "ha taha kehe." Naʻe hoko ʻa Sisu ko e tokoni naʻe tuʻu ofi ki he kau ākonga, ko ia ko e "Fakafiemālie kehe" ʻoku ʻuhinga ki ha tokoni kehe ʻoku hangē ko Sisu.)
Sione 14:26Modern Bible↗Share↗Ka ko e Fakafiemālie ko e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻaia ʻe fekau ʻe he Tamai ʻi hoku huafa, te ne akoʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻaia kuo u leaʻaki kiate kimoutolu.
Ko e Fakafiemālie, ʻaia ko e Laumālie Māʻoniʻoni → ʻaia ʻe fekau ʻe he Tamai ʻi hoku hingoa.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ʻikai tuku ʻi he veesi ni ha feinga ke fakakaukauʻi pe ko hai ʻa e Fakafiemālie. ʻOku hā mahino ʻi he veesi ʻoku ui ʻa e Fakafiemālie ko e Laumālie Māʻoniʻoni. ʻOku fekau ʻe he Tamai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he huafa ʻo Sīsū, ko e hingoa ʻe tolu ʻi ha veesi pē taha ʻo toe fakahā.)
2 Kolinitō 13:14Modern Bible↗Share↗Ko e ʻaloʻofa ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi, mo e ʻofa ʻae ʻOtua, mo e feohi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, ke ʻiate kimoutolu kotoa pē. ʻEmeni.
Ko e ʻaloʻofa ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi + mo e ʻofa ʻae ʻOtua + mo e feohi ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakaʻosi ʻe Paula ha tohi kātoa ʻaki ha tāpuaki pē taha ʻoku ne fua mai ʻa e hingoa ʻe tolu. Ko e ʻofa (grace) ʻoku ʻuhinga ki he ʻofa fiemālie ʻa e ʻOtua ʻoku ʻikai ha taha ʻe maʻu ʻaki ʻa e ngāue, pea ko e feohi (communion) ʻoku ʻuhinga ki ha vahevahenga fakataha. Ko Paula, ko ha Siu tuʻu maʻu ʻi he lao pea naʻe fakahā ʻe ia ʻa e ʻOtua pē taha ʻi hono moʻui kotoa, ka naʻa ne kei fokotuʻu tonu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ʻa e ʻOtua, mo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻi ha potu pē taha ʻi ha lea fakaʻosi.)
1 Pita 1:1Modern Bible↗Share↗Ko au Pita, ko e ʻaposetolo ʻa Sisu Kalaisi, ki he kakai ʻāunofo kuo fakamovetevete ʻi Ponito, mo Kalētia, mo Kapatosia, mo ʻEsia, mo Pitinia (2) Kuo fili ʻo fakatatau ki he muʻaki ʻilo ʻoe ʻOtua ko e Tamai, ʻi he fakamāʻoniʻoniʻi ʻoe Laumālie, ki he talangofua, pea ʻi he luluku ʻoe taʻataʻa ʻo Sisu Kalaisi: Ke tupulekina pe kiate kimoutolu ʻae ʻaloʻofa mo e monūʻia.
KO E ʻILO KI MUʻA ʻO E ʻOTUA KO E TAMAI + FAKAMĀʻONIʻONIʻI ʻE HE LAUMĀLIE + KO E TOTO ʻO SĪSŪ KALAISI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakakamata ʻe Pita ʻene tohi ʻi he founga tatau naʻe fakaʻosi ai ʻe Paula ʻene tohi. Ko e "ʻilo ki muʻa" ʻoku ʻuhinga ia ki hono ʻiloʻi ʻo ha meʻa ʻi he teʻeki ai ke hoko, pea ko e "fakamāʻoniʻoniʻi" ʻoku ʻuhinga ki hono vaheʻi ki he ʻOtua. ʻOku tohi ʻe he ongo ʻaposetolo kehekehe ʻa e founga fakatahatolu tatau.)
ʻEfesō 4:4Modern Bible↗Share↗ʻOku taha pe ʻae sino pea taha ʻae Laumālie, ʻio, ʻo hangē kuo ui ʻakimoutolu ki he ʻamanaki lelei pe taha ʻo homou uiuiʻi; (5) Ko e ʻEiki pe taha, ko e tui pe taha, ko e papitaiso pe taha (6) Ko e ʻOtua pe taha mo e Tamai ʻatautolu kotoa pē, ʻaia ʻoku māʻolunga he meʻa kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu kotoa pē.
KO HA LAUMĀLIE 'E TAHA + KO HA 'EIKI 'E TAHA + KO HA 'OTUA MO HA TAMAI 'O E KOTOA PĒ.
Ko eni ke fakatuʻu fakataha ʻae kau fakamoʻoni ni. ʻOku fakahā ʻe Mātiu ʻae Foha ʻi he vaitafe, ʻae ʻalu hifo ʻae Laumālie, mo e leʻo ʻo e Tamai. ʻOku fekau ʻe Sisu ʻae papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamai, mo e Foha, mo e Laumālie Māʻoniʻoni. ʻOku talaʻofa ʻe Sisu ʻae Fakafiemālie, ko e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻaia ʻe fekau mai ʻe he Tamai. ʻOku fakaʻosi ʻe Paula ha tohi ʻaki ʻae ʻEiki ko Sisu Kalaisi, mo e ʻOtua, mo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he tāpuaki pē taha. ʻOku kamata ʻe Pita ha tohi ʻaki ʻae Tamai, mo e Laumālie, mo Sisu Kalaisi ʻi he kupuʻi lea pē taha. ʻOku tuʻu ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi veesi ni kotoa ʻae fekau pē taha. "Fanongo, ʻE ʻIsileli: Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova pē taha ia" (Teutalonome 6:4). ʻOku ʻikai lolotonga ui ʻe he Tohi Tapu ʻae meʻa ni ko ha fehiʻanaki. ʻOku fakahā ʻe he Tohi Tapu ʻae ngaahi veesi ni kotoa ʻi he tohi pē taha.
[NGAAHI VESI KUO FAKATAHA — ʻOKU ʻIKAI FAKAHĀ ʻE HA VESI ʻE TAHA PĒ ʻA ENI]
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku fakahaa'i tonu 'e he ngaahi veesi 'oku fakahingoa'i fakataha 'a e Tamai, 'a e 'Alo, mo e Laumālie Mā'oni'oni, 'e Mātiu, 'e Sione, 'e Paula, mo Pita. 'Oku 'ikai ha veesi pē taha 'oku fakamatala'i 'i he fokotu'utu'u pē taha 'a e founga 'oku fehoanaki ai 'a e hingoa 'e tolu mo e Sihova pē taha 'o e Teutalonome 6:4. 'I he potu 'oku tuku ai 'e he Tohitapu 'a e fakamatala, 'oku tuku foki ai 'a e ako'i ko 'eni 'a e fakamatala.)
GUTU 'O E TOKOUA
Sakalaia 6:13Modern Bible↗Share↗ʻIo, ko ia ia te ne langa ʻae fale tapu ʻo Sihova; pea ko ia ia ʻe fua ʻa hono nāunau, pea te ne nofo mo pule ʻi hono nofoʻa fakatuʻi, pea ʻe taulaʻeiki ia ʻi hono nofoʻanga fakatuʻi: pea ʻe ʻiate kinaua fakatouʻosi ʻae alea fakamelino.’
TE NE HOKO KO HA TAULA'EIKI 'I HONO NOFO'A FAKATU'I.
Hepelū 8:1Modern Bible↗Share↗Pea ko hono meʻa lahi eni ʻi he ngaahi lea ni: ʻOku tau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki pehē, pea kuo nofo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻafioʻanga ʻoe Fungani Māʻolunga ʻi he ngaahi langi;
ʻOku tau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki pehē → pea kuo nofo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻafioʻanga ʻoe Fungani Māʻolunga ʻi he ngaahi langi.
Fakahā 3:21Modern Bible↗Share↗Ko ia ia ʻe ikuna, te u foaki ki ai ke nofo mo au ʻi hoku nofoʻa fakaʻeiʻeiki, ʻo hangē foki ko ʻeku ikuna, peau nofo mo ʻeku Tamai ʻi hono nofoʻa fakaʻeiʻeiki.
NAʻAKU IKUNAʻI FOKI + PEA ʻOKU OU NOFO MO ʻEKU TAMAI ʻI HONO TALOFI.
2 Kolinitō 13:1Modern Bible↗Share↗Ko hono liunga tolu eni ʻo ʻeku ʻalu atu kiate kimoutolu. “ʻI he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻae lea kotoa pē.”
ʻI he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻae lea kotoa pē.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: ʻOku pehē ʻe he kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ʻoku ʻi he taloni ʻae taula. ʻOku lea ha palōfita, ʻoku lea ʻae tokotaha naʻa ne tohi ʻae tohi Hepelu, pea ʻoku lea ʻae ʻEiki kuo toetuʻu. Kuo fokotuʻumaʻu ʻae folofola.)
'AE MALU MO HONO FAKAHOKO
Fakakaukau ki ha ata 'oku tokoto 'i he kelekele. 'Oku ke lava 'o sio ki hono fōtunga 'o e ata. Ko hono fōtunga pē 'e 'ikai ke fakahā kiate koe pe ko e hā 'oku fakatupu 'a e ata. 'E lava 'e ha ongo me'a kehekehe 'oku tatau nai hona lahi 'o fakatupu ha ongo ata 'oku meimei tatau. 'Oku kei nofo pē 'a e ata ko ha me'a fufū kae'oua ke fakahā 'e he maama mo'oni 'a e me'a totonu. Pea ke toe sio kimui ki he ata. Pea ke toki 'ilo'i na'e fua ma'u pē 'e he ata 'a e fōtunga 'o e me'a ko ia. Ko ia ia 'a e natula 'o e ngaahi fakatātā 'o e Fuakava Motu'a. Ko e ngaahi fakatātā 'o e Fuakava Motu'a ko e ngaahi ata mo'oni, na'e fōtunga'i mo'oni ia 'e ha sino mo'oni. 'Oku ui 'e he Tohi Tapu 'a e ngaahi me'a ni ko e "ata 'o e ngaahi me'a 'e hoko mai; ka ko e sino 'oku 'o Kalaisi" (Kolose 2:17). 'Oku toe pehē foki 'oku 'ikai ko e ata ha "fakatātā mo'oni tofu" 'o e me'a totonu (Hepelu 10:1). Na'e 'ikai lava ha taha ke lau 'a e mo'oni kotoa mei he ata pē. 'I he hā mai 'a Kalaisi, na'e fakahā 'e he maama 'a e sino. Ko e 'uhinga eni 'oku 'ikai ke mau langa ha akonaki ki he ata pē 'e taha. 'Oku mau ui pē ha me'a ko ha ata 'i he taimi kuo fakahā mai ai 'e he maama 'o e Fuakava Fo'ou 'a e sino 'oku 'a'ana 'a e ata.
Kolose 2:16Modern Bible↗Share↗Ko ia ke ʻoua naʻa ai ha taha ʻe fakaanga kiate kimoutolu ʻi ha meʻakai, pe ha meʻainu, pe ki ha ʻaho kātoanga, pe ʻi ha tuʻu efiafi, pe ʻi he ngaahi Sāpate: (17) ʻAia ko e ngaahi ʻata ʻoe meʻa ʻoku haʻu; ka ko hono sino ʻoku ʻia Kalaisi.
KO HA ATA ʻO E NGAAHI MEʻA KA HOKO → KO E SINO ʻOKU ʻO KALAISI.
Hepelū 10:1Modern Bible↗Share↗He ko e meʻa ʻi he maʻu ʻe he fono ʻae ʻata pe ʻoe ngaahi meʻa lelei ʻe hoko, kae ʻikai ko hono tatau moʻoni ʻoe ngaahi meʻa, ʻoka ʻikai faʻa fai ia ʻi he ngaahi feilaulau ko ia ʻoku nau faʻa ʻatu ʻi he taʻu kotoa pē, ke fakahaohaoaʻi ʻakinautolu ʻoku fai ki ai.
Ko e Lao ʻoku ne maʻu ʻae ata ʻoe ngaahi meʻa lelei ʻe hoko mai + kae ʻikai ko e tatau moʻoni ʻoe ngaahi meʻa.
1.Senesi 14:18Modern Bible↗Share↗Pea ʻomi ʻe Melekiseteki ko e tuʻi ʻo Selemi ʻae mā mo e uaine: pea ko e taulaʻeiki ia ʻoe ʻOtua fungani māʻolunga.
MELEKISEDEKI KO E TUʻI ʻO SALEME + KO E TAULAʻEIKI ʻO E ʻOTUA FUNGANI MĀʻOLUNGA.
2.Hepelū 7:14Modern Bible↗Share↗He kuo ha moʻoni naʻe tupu ʻa hotau ʻEiki meia Siuta; ʻae faʻahinga ko ia naʻe ʻikai ʻaupito ke lea ki ai ʻa Mōsese ki he ngaue fakataulaʻeiki. (15) Kae muʻa hake eni foki: koeʻuhi kuo fokotuʻu ʻae taulaʻeiki ʻe taha ʻo fakatatau mo Melekiseteki (16) ʻAia ʻoku fakanofo, kae ʻikai hangē ko e tuʻutuʻuni ʻoe fekau fakakakano, kae fakatatau ki he mālohi ʻoe moʻui taʻengata. (17) He ʻoku ne fakapatonu mai, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.”
KO HOTAU ʻEIKI NAʻE TUPU MEI SIUTA → ʻI HE TATAU MO MELEKISETEKE ʻOKU TUPU AI HA TAULAʻEIKI KEHE + ʻI HE MĀFIMAFI ʻO HA MOʻUI TAʻEFAKAʻOSI
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Ko e maama 'o e Fuakava Fo'ou tonu 'oku ne fakahoko 'a e fehokotaki'anga ni, he 'oku fokotu'u 'e he tohi Hepelū 'a e Sāme 110:4 kia Sīsū. 'Oku toe fakahingoa'i 'e Hepelū 7:14 'a e matakali 'o Siuta, ko e matakali tatau 'oku ma'u ai 'a e va'a pule 'i he Senesi 49:10. Ko e ata 'i Selemi ko ha tu'i mo ha taula'eiki 'i he tangata pē taha, pea ko e sino ko Sīsū, ko e Tu'i mo e Taula'eiki.)
PĀ FAKAʻOSI
Hepelū 4:14Modern Bible↗Share↗Ko ia ʻi heʻetau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki lahi, ʻaia kuo hū atu ʻi he langi, ko Sisu ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua, ke tau puke maʻu ʻa ʻetau lotu. (15) He ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻae fungani taulaʻeiki ʻoku taʻemanavaʻofa ki heʻetau ngaahi vaivai; ka naʻe ʻahiʻahiʻi tatau pe ia ʻi he meʻa kotoa pē, ka naʻe ʻikai haʻane angahala. (16) Ko ia ke tau haʻu mālohi ai ki he ʻafioʻanga ʻoe ʻaloʻofa, koeʻuhi ke tau maʻu ʻae ʻaloʻofa, pea ʻilo mo e foaki ʻofa, ke tokoni mai ʻi he ʻaho ʻe ʻaonga ai.
ʻOKU TAU MAʻU HA TAULAʻEIKI LAHI + KO SĪSŪ KO E ʻALO ʻO E ʻOTUA → HAʻU FIELOTO KI HE NOFOʻANGA FAKATUʻI ʻO E ʻALOʻOFA.
Kaletia 3:28Modern Bible↗Share↗Pea ʻoku ʻikai ai ha Siu pe Kiliki, ʻoku ʻikai ha pōpula pe ha tauʻatāina, ʻoku ʻikai ha tangata pe ha fefine: ka ʻoku mou taha pe kotoa pē ʻia Kalaisi Sisu. (29) Pea kapau ʻoku ʻa Kalaisi ʻakimoutolu, pea ta koe hako ʻo ʻEpalahame ʻakimoutolu, pea koe fānau hoko ʻo fakatatau mo e talaʻofa.
ʻOKU MOU TAHA KOTOA PĒ ʻIA KALAISI SĪSŪ → KAPAU ʻOKU MOU ʻO KALAISI, PEA KO E HAKO ʻO ʻEPALĀHAME KIMOUTOLU, MO E KAU HOKO FAKATAHA ʻO FAKATATAU KI HE TALAʻOFA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakaʻosi ʻa e uouangaʻi ki he taula ʻi ha taloni ʻo e ʻofa faʻiteliha, ʻa ia ʻoku fakahā ai ʻe he Tohi Tapu ke ke haʻu ʻo loto toʻa. ʻOku fakaʻosi ʻa e uouangaʻi ki he tenga ʻi ho matapā ʻoʻou, koeʻuhi kapau ʻoku ke kau kia Kalaisi, pea ʻoku lau koe ʻe he ʻOtua ko e tenga ʻo ʻEpalahame, ko ha hoko ʻo e talaʻofa tatau (Kaletia 3:29). Ko Sīsū, ko e Tuʻi mo e Taulaʻeiki, ʻoku ne kei ui.)
SIVI AKO
1. Senesi 14:18 — Pea naʻe ʻomi ʻe Melekisedeki ko e tuʻi ʻo Sāleme ʻae mā mo e uaine: pea naʻe ko e:
a) ko e tokotaha 'oku 'a'ana 'a e langi mo māmani
b) ko e taula'eiki 'o e 'Otua Mā'olunga Taha
c) Tu'i 'o e mā'oni'oni
2. Mātiu 3:17 — Pea vakai, ko e leʻo mei he langi, ʻoku pehē:
a) Ko hoku Foha 'ofa'anga eni, 'a ia 'oku ou fiefia ai
b) Ko koe ko e taula'eiki 'o ta'engata
c) Ko hoku Foha 'ofa'anga koe, 'a ia 'oku ou fiefia ai
3. Saame 132:11 — Naʻe fuakava moʻoni ʻa Sihova kia Tevita; ʻe ʻikai te ne foki mei ai:
a) Te u fokotu'u ma'u 'a e nofo'a fakatu'i 'o hono pule'anga 'o ta'engata
b) Ko koe ko e taulaʻeiki ʻo taʻengata ʻi he lakanga ʻo Melekisedeki
c) Ko e fua ʻo ho sino te u fokotuʻu ki ho taloni
4. Kalētia 3:16 — ʻOku ʻikai te ne pehē, Pea ki he ngaahi hako, ʻo hangē ko e tokolahi; kae hangē ko e taha, Pea ki hoʻo hako:
a) 'e ui ho hako 'ia 'Aisake
e) 'a ia ko Kalaisi
c) ʻi ho hako ʻe monūʻia ai ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo māmani
5. Zakalaia 6:13 — pea te ne nofo 'o pule 'i hono taloni; pea te ne hoko ko e:
a) ko ha taula'eiki 'i hono taloni
b) te ne fua 'a e nāunau
c) 'oku mā'olunga ange 'i he ngaahi langi
6. Hepelu 7:22 — Ko e me'a ko ia na'e hoko ai 'a Sīsū ko e:
a) ko ha taula'eiki lahi 'o ta'engata
b) ko ha faifekau 'o e potu tapu
c) ko e fakamo'oni 'o ha fuakava lelei ange
7. Fakahā 22:16 — Ko au ko e aka mo e hako ʻo Tevita:
a) ko e 'uluaki mo e faka'osi
b) mo e fetu'u ngingila mo e fetu'u pongipongi
c) 'a e kamata'anga 'o e fakatupu 'a e 'Otua
TALI TOTONU: 1-b, 2-a, 3-c, 4-b, 5-a, 6-c, 7-b
'E LAHI HONO VAHEVAHE 'O E AKO KO 'ENI
→ ʻO fēfē hono ʻomi ʻe he ʻata ʻa e maama: Naʻe fakafetaulaki ʻa Melekisiteki mo ʻEpalame mo e mā mo e uaine (Senesi 14:18). Naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e mā mo e ipu ʻi he keinangaʻanga (Mātiu 26:26-28). ʻOku ʻikai ha veesi ʻe fakahoko fakataha ʻa e ongo kai ni. ʻOku tuʻu fakataha ʻa e ongo sīni ke fakafuofua ʻe he tokotaha lau.
→ Ko hono fakamatalaʻi ʻe he fuakava foʻou: ʻi hono liliu ʻo e taulaʻeiki, kuo fakahoko foki ha liliu ʻo e lao (Hepelu 7:12). Naʻe liliu ʻa e taulaʻeiki. Naʻe liliu ʻa e fuakava fakataha mo e taulaʻeiki, pea ko Sisu ko e fakapapau ia ʻo e fuakava lelei ange (Hepelu 7:22).
→ ʻO fēfē hono mahuʻinga ʻo e ngaahi lea: ko e Vaʻa māʻoniʻoni ʻi he Selemaia 23:5 mo e VAʻA ʻi he Sakalaia 6:12 ko e lea Hepelū pē taha, tsemach (H6780). ʻOku ʻomi ʻe he palōfita ʻe taha ʻa e taloni ʻo Tevita ki he Vaʻa. ʻOku ʻomi ʻe he palōfita ʻe taha ʻa e Vaʻa ko ha taulaʻeiki ʻi he taloni ko ia.
→ Ko hono ʻuhinga ki heni: ko e talaʻofa ʻoe hako ʻoku ʻikai tāpuni ia ʻi he kuonga kuo hili. Kapau ʻoku ke ʻa Kalaisi, pea ko koe ko e hako ʻo ʻEpalahame, pea ko e hoko fakatatau ki he talaʻofa (Kalētia 3:29).
→ Ko hono ʻuhinga ʻeni ki he taʻengata: ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e fuakava ʻa e ʻOtua. Ko e taulaʻeiki ʻo taʻengata (Saame 110:4). Ko e taloni ʻo taʻengata (2 Samiuela 7:13). ʻOku tuʻu ʻa e fatongia fakataulaʻeiki ʻi he mālohi ʻo e moʻui taʻe-ngata (Hepelū 7:16).
→ Hala fakaʻataʻatā: ʻOku fakaava ʻe Sione 14:16-17 mo Sione 14:26 ʻae akonaki kakato fekauʻaki mo e Fakafiemālie, ko e Laumālie Māʻoniʻoni. Ko e meʻa ʻoku fai ʻe he Fakafiemālie ʻi loto ʻi ha tui ʻoku ʻaonga ke ne maʻu hono ako kakato ʻaʻana pē.
→ Hala fakaholomui: ʻOku fakaava ʻa e Senesi 49:10 ki he ulo kotoa ʻo e faʻahinga ʻo Siuta. ʻOku lele ʻa e ulo mei he tokotoko ʻoku nofo maʻu mo Siuta ki he loki taloni ʻo e langi, ʻa ia ʻoku ui ai ʻe he Fakahā 5:5 ʻa Sīsū ko e Laione ʻo e faʻahinga ʻo Siuta, ko e Aka ʻo Tevita.
→ Fakahā fakapotopoto ngofua: ʻOku foaki ʻe Selemaia 23:6 ki he tuʻi mei he fāmili ʻo Tēvita ʻa e hingoa ko e ʻEIKI KO HOTAU MĀʻONIʻONI. Naʻe muimui ʻa e ako ʻuluaki ʻi ha hingoa naʻe taʻofi mei Sēkope pea taʻofi mei Mānoa. Heni ʻoku fakahā fakahaofi ʻe ha tangata naʻe fanauʻi ʻi he hako ʻo Tēvita ʻa e hingoa fuakava ʻo e ʻOtua. ʻOku ʻikai ha veesi ʻe taha ʻoku fakahoko ʻa e ongo fakatātā ko ia. Fakahoko fakatouʻosi ʻa e ongo fakatātā ʻo fakakaukau ki ai.