🌐 Language
'Olelo Hawai'iAfaan Oromoobahasa IndonesiaBelarusianBrezhonegCebuanoChamorroChichewachiShonaChongthuCiyawoDanskDeutschEestiEspañolEsperantoeʋegbeFrançaisHausaHrvatskiIgboIlocanoItalianoKikuyuKiswahiliKiyombiKreyòl AyisyenLatinaLatviešulietuviųLingálaLugandaMagyarMahasuiMāoriNederlandsNorskPohnpeianPolskiPortuguêsQach’abelRomânăSanskritSetswanaShqipsrpski jezikSuomiSvenskaTagalogTiếng ViệtTonganTwiTürkçeUyghur tiliYorùbáÍslenskaČeštinaБългарскиРусскийУкраїнськаעבריתاردوفارسیكوردی سۆرانیअहिराणी‎नेपालीभद्रवाही‎मराठीमानक हिन्दी‎हरियाणवी‎অসমীয়াবাংলাਪੰਜਾਬੀગુજરાતીଓଡ଼ିଆ‎தமிழ்తెలుగుಕನ್ನಡമലയാളംไทยဗမာἙλληνική中文日本語한국어+ Ngaahi Lea Kotoa Pē
See More Jesus
Tongan

Fekauʻaki mo Kimautolu

Tongan

Ko e See More Jesus ko ha uepisaiti ako Tohitapu taʻetotongi ʻoku ʻi ai ha taumuʻa pe taha: ke tokoni atu kiate koe ke ke ʻilo moʻoni pe ko hai ʻa Sisu — ʻi hono ako ʻo e folofola ʻa e ʻOtua tonu.

Ko e See More Jesus ko ha ngāue fakafaifekau taʻetotongi mo lea kehekehe ʻoku fakahoko ai ʻae ako ʻo e Tohi Tapu. ʻOku ne fakamatalaʻi fefeʻi-fefeʻi ʻae ngaahi veesi ʻi he King James Bible, taki taha ʻoku fakataha mo hono ʻuhinga ʻi he lea Kalisi mo Hepelu totonu, ha ʻahiʻahi fakaʻilonga, mo ha ngaahi himi ke fanongo ki ai lolotonga hoʻo ako — kotoa pē ʻoku foaki ʻi he lea nai ʻe 88, taʻe totongi, taʻe fakataputapui ʻi ha lēsisita pe pale. ʻOku langa ʻae ngaahi ako ki he ngaahi kaveinga kae ʻikai ki he ngaahi veesi taautaha — ko e ʻaloʻofa, tui, fakatomala, papitaiso, pea mo e kei lahi ange — koeʻuhi ke lava ha tokotaha lau ke ako loloto ki ha kaveinga ʻe taha ʻi he taimi pea manatuʻi moʻoni ʻae meʻa kuo ne akoʻi, ʻo hangē ko hono maʻu lelei ange ʻe he ʻatamai ha ngaahi fakakaukau ʻi hono fakakātoa fakataha ʻo fakatatau ki he kaveinga kae ʻikai ke movetevete atu ʻi ha tohi. ʻOku ngāue fakataha ʻae ngaahi ako, ʻahiʻahi, mo e ngaahi taumuʻa ʻi heni ʻi ha founga fakataumuʻa: ʻoku ʻikai lahi ʻae taimi ʻoku maʻu ai ʻae ola mei he lau pē taha, ka ʻoku maʻu ʻae ola mei he lau, ʻahiʻahiʻi, mo hono siofi hoʻo fakalakalaka ʻaʻau tonu.

Ko e uepisaiti ko eni ko ha lesoni ako Tohitapu ta'etotongi, 'oku fai sitepu-'i-sitepu. Ko e lesoni kotoa pe 'oku fou atu ia 'i he Folofola veesi-'i-he-veesi, fakataha mo hono 'uhinga 'o e ngaahi lea faka-Kiliki mo e faka-Hepelu 'o kamata mei ai, ha fakafofonga (quiz) 'i he ngata'anga koe'uhi ke ke ahi'ahi'i 'a e me'a kuo ke ako, ha lotu fakahaohaoa 'i he 'aho taki taha, pea mo e ngaahi fakamo'oni mei he kau lau mei mamani kotoa. 'Oku ai foki ha me'a fakaongo (player) 'oku ke lava ai 'o fanongo ki he ngaahi hiva lotu motu'a lolotonga ho'o lau, 'i he founga fakaongo 'oku faka'ofo'ofa ki ho tafa'aki 'o mamani. 'Oku 'ikai ha fakatau, 'oku 'ikai fiema'u ke lesisita, pea 'oku 'ikai ha totongi — 'ikai he taimi ni, pea 'e 'ikai he'eni ha taimi. Ko e ngaahi lesoni 'oku fakamatala'i he lea 'e 88 nai 'i he taimi ni, pea 'oku kei fai pe hono tohi mo hono liliu ki he ngaahi lea kehe.

Kuo langa foki ʻa e uepisaiti ke hoko ko ho'o tepile ako, kae ʻikai ngata pe ko ha peesi lau. ʻI hoʻo laka atu, te ke lava ʻo fai hoʻo ngaahi fakamatala pe ʻoʻou ʻi heni ʻi hoʻo tohi fakamatala — pea toki download ʻa e ngaahi fakamatala ko ia fakataha mo e lēsoni tonu, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe nofo pe ʻa e meʻa kuo ke ako ʻi ha sioʻata pe. Lau ia, toʻo ia, pea ʻalu ʻo malanga ʻaki.

Ko hono 'uhinga 'o e ngaahi lea ko ia 'oku mahu'inga lahi ange 'i he me'a 'oku ne ongo mai. 'I he lahi taha 'o mamani, 'oku 'ikai ha founga 'o ha tokotaha tui ke a'u ki ha tikisinale Tohitapu mo'oni, lēsikoni, pe tohi fakamatala — 'oku totongi mamafa 'a e ngaahi me'angāue ko ia, pe 'oku 'i ha lea kehe, pe 'oku 'ikai lava 'o ma'u fakalukufua. Ko e lēsoni kotoa pē 'i heni 'oku fakatupu ai 'a e 'uhinga fakalahi 'o e lea Kalisi mo Hepelū mu'aki ki loto tonu 'i he peesi, 'i ho'o lea 'a'au, ta'etotongi. Kapau kuo te'eki ai ke ke lava 'o fokotu'u ha fale-tohi fakaako 'i ho'o sifi tohi, ko hono taumu'a 'o e uepisaiti ko ia ke ne 'omai ha fale-tohi ki ho'o nima.

Ko e meʻa ʻe taha ʻoku mau tauhi māʻoniʻoni: ʻoku ʻikai ʻaupito ke mau ngāueʻaki ha founga faka-māsini ke liliu ʻaki ʻae Tohi Tapu tonu. Ko e veesi kotoa pē ʻoku ʻi he uepisaiti ni, ʻi he lea kotoa pē, ʻoku omi ia lea ki he lea mei ha kupu Tohi Tapu moʻoni mo laiseniʻi ʻi he lea ko ia. ʻI he potu ʻoku ʻikai ke maʻu ai ha kupu Tohi Tapu ʻoku lava ke falala ki ai ʻi ha lea, ʻoku mau fekau atu koe ki ha taha ʻo fetongi ʻaki ʻae mahalo noa pe. Ko e akonaki ʻoku takatakai ʻi he ngaahi veesi ʻoku liliu ia ʻi he tokanga lahi ʻaupito — ka ko e Folofola ko e Folofola pe, pea ʻoku mau ʻikai ala ki ai.

Ko e Talanoa 'i Mui he Saiti Ni

Naʻe ʻikai ke u tupu hake ʻi ha siasi. Naʻaku fetaulaki mo e ʻEiki ʻi ha pō Halloween — ko ha pō ʻoku tuku ange ʻe māmani ki he fakapoʻuli — pea ʻi ha taimi siʻi mei ai, naʻe tuʻu ʻa e fefine ʻa ia te ne hoko ko hoku uaifi ʻi hoku tafaʻaki ʻi heʻeku foaki atu ʻa hoku moʻui kotoa kiate ia. ʻI he taʻu 2000 naʻa mau hiki nofoʻanga pea kau atu ki ha kulupu ʻo e kau tui faivelenga, ʻa ia naʻe tataki ʻe ha faifekau Siu, ʻo lotu mo ako fakataha ʻi he Folofola ʻi he ʻaho kotoa pē. Mo kinautolu naʻaku ʻalu ai ʻi he ngaahi fononga fakamisiona ki ʻIsileli, ʻo vahevahe ʻa e ongoongolelei, ʻo aʻu ki hono ʻave ki he West Bank, ke vahevahe ia mo e kau Palesitaine.

Naʻe moʻui ʻa e Folofola kiate au ʻi ha founga foʻou. Naʻaku sio ko Sīsū ko e hako ʻo ʻĒpalahame — “Pea ki ho hako, ʻa ia ko Kalaisi” (Kalētia 3:16) — pea ʻi he papitaiso ʻoku tau papitaiso ai ki hono pekia, koeʻuhi ke tau ʻaʻeva foki ʻi he moʻui foʻou (Loma 6:3-4), kuo tau kofuʻaki ia ʻa Kalaisi tonu (Kalētia 3:27). ʻOku tau hoko, ʻo hangē ko e lea ʻa Paula, ko e ngaahi kupuʻi sino ʻo hono sino ʻoʻona: “Pea ko kimoutolu ko e sino ʻo Kalaisi, pea ko e ngaahi kupuʻi sino taki taha” (1 Kolinito 12:27). Ko e lahi ange ʻeku ako mo lotu, ko e lahi ange ai ʻeku holi. Naʻe ʻikai lava ke u fiu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtua.

Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻi he ngāue fakafaifekau, naʻaku kamata ke ʻiloʻi ha palopalema moʻoni. Naʻe hoko ʻo vaivai ʻeku manatuʻi, pea ʻi he faʻahitaʻu ko ia naʻaku ʻilo ai ʻoku tupu ha kiʻi tanaki mahaki taʻe angamaheni ʻi hoku ʻulu. ʻI he ngaahi taʻu kuo ʻosi, naʻaku maʻu ha ʻopaletone ʻi hoku ʻulu. Naʻe mole atu ʻae ʻulu langa, ka naʻe fuoloa ʻeku fefeka mo ha meʻa loloto ange: naʻe ʻikai teu kei falala ki heʻeku malava ke malanga, pe ke fua ʻae meʻa naʻe tuku mai kiate au.

Ofi ki he taimi ko ia, naʻaku ʻilo ai naʻe ʻikai lava ʻe he ongo tangata naʻe langa ʻa e tuʻunga ʻo e ʻāsi ni ke fakahoko ia ʻo aʻu ki muʻa ange. Ko e faifekau Siu naʻe akoʻi au ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ia — ʻa ia ko e tangata tatau naʻe tohi ʻaki hono nima ʻa e ngaahi akonaki ni — kuo pekia, hili ʻene malanga ʻi he Folofola ʻi he taʻu 50 kātoa. Pea ko e tangata naʻe fakakātoa ʻo fakatatau ki he founga fakaʻimeʻa ʻa ʻene ngaahi peesi naʻe tohi ʻaki hono nima, kuo tō ia ki he mahaki tā-loto. Naʻe fiema̒u ʻa ha taha ke ne toe hoko atu mei he potu naʻa nau tuku ai. ʻI heʻeku toʻo hake ʻa e meʻa naʻe hangē ha kuo pekia, naʻaku kamata ai ke teuteu mo tuku hifo ʻa e ngaahi lēsoni mālohi ni ʻi heni, ʻo fakalelei mo liliu ia ki he lea kehekehe ʻe 88. ʻOku ʻikai ke u toʻo ha ongoongolelei kiate au — ko e ngāue ko ia naʻe tuku pē ki hoku nima, pea ko hoku taumuʻa ke ʻosi ʻeku ʻalunga ʻo fakaongolelei ai ʻa e ʻOtua. Ko hoku fiefia mo hoku lāngilangi ke vahevahe kiate koe ʻa e ngaahi akonaki kuo nau uesia loloto ʻa au mo hoku fāmili kotoa. Ko e ʻāsi kātoa ʻoku ava, taʻetotongi, pea ʻoku ke faʻa ngāueʻaki. ʻOku ʻikai fiemaʻu ha foaki paʻanga — kuo totongi ʻe he ʻOtua ʻa e meʻa kotoa, koeʻuhi ko kitautolu kotoa.

ʻI he sio ki mui, ʻoku ou lava ʻo sio ai kuo ngāueʻaki ʻe he ʻOtua ʻa e ʻamelia ʻi he ʻulu ke fakatauʻatāinaʻi au — tauʻatāina mei he ngāue naʻaku fakamoleki ai hoku moʻui kotoa, pea tauʻatāina foki ke ʻoange hoku taimi kotoa ki he meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻaupito. Kuo teʻeki ai ke u fiefia lahi ange ʻi hoku moʻui kotoa. Ko hoku uaifi kuo ta nofo moʻui fuoloa ʻoku kei tuʻu pē ʻi hoku tafaʻaki ʻo poupouʻi au ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, pea ʻoku ou kei fakamoleki ʻa e ngaahi houa lōloa ʻi ha loki ʻi lalo fale ke lava ʻo aʻu atu ʻa e ngaahi ako ni ki māmani kātoa. Ko ha meʻa pē ʻoku ke maʻu ʻi heni, kapau ʻoku fakamonuʻia ia kiate koe, tuku ke fakamaloʻia ai ʻa e ʻOtua — he ko e ngaahi peesi ni ʻoku ne fakatahataha ʻi ai ʻa e ngāue lelei taha ʻi he moʻui ʻo e tangata ʻe toko tolu, pea ko Ia ia ko e tokotaha naʻa ne fauʻi kotoa.

Ko 'eku talanoa 'eni. 'Oku toe tohi 'e he kau lau 'i mamani kotoa 'a e nau ngaahi talanoa – 'oku ke lava ke lau kinautolu, pe vahevahe ho'o taha, 'i he peesi Testimonies 'a mautolu.

Founga hono Ngaohi mo Sivi 'a e Uepisaiti Ko 'eni

Ko e ako Tohi Tapu kotoa pē ʻi heni naʻe kamata ko ha ako Tohi Tapu naʻe tohi ʻaki e nima, pea naʻe langa hake ʻi he taʻu ʻe nimangofulu ʻo e ngāue faifekau moʻoni. Ko e ngaahi peesi naʻe tohi ʻaki e nima ko ia naʻe toki tayipe, pea ʻoku teuteuʻi he taimi ni ke fakaʻāsili ki māmani lea taki taha. ʻOku ʻikai ʻaupito ke fakalele ʻa e Folofola tonu ʻi ha founga fakaʻea liliu lea (machine translator): ko e veesi kotoa pē, ʻi he lea kotoa pē, ʻoku hiki lea ki lea mei ha lomi Tohi Tapu moʻoni pea ngofua (licensed), pea ʻoku fakahā ʻe he peesi ako kotoa pē ʻa e lomi tonu ʻoku ne toʻo mei ai (vakai ki heʻemau peesi Sources & Licensing). Ko e akonaki ʻoku takatakai ʻaki ʻa e ngaahi veesi ko ia ʻoku liliu lea ʻaki e tokanga, pea ʻoku sivi ʻaki e ngaahi sivi fakaʻea (automated tests) ki mui ange ʻi hono fakaʻāsili. ʻI he taimi ʻoku ʻomi ai ʻe ha taha ʻene fakamoʻoni pē, ʻoku lau ia ʻe ha tokotaha moʻoni ki mui ange ʻi hono hā ʻi he uepisaiti. Kapau te ke ʻilo ha hala ʻi ha feituʻu ʻi heni, tohi mai kiate kimautolu — [email protected] — pea te mau sivi ia ki he ngaahi matavā pea fakatonutonu ia.

Ko 'emau 'amanaki ta'u hongofulu — mo e ngaahi fika mo'oni.

'Oku mau loto lelei ange ke tala kiate koe 'a e mo'oni 'i ha fika fakaofo.

ʻOku kei siʻi ʻa e uepisaiti ko ʻeni. Naʻa mau kamata pe ke fua ʻa e kau ʻaʻahi ʻi ʻAokosi 2026, ko ia ʻoku teʻeki ai ke mau maʻu ha ngaahi taʻu lahi ʻo e feheʻia ke fakafou mei ai — pea ʻe ʻikai te mau fakatupu ha loto ke pehē ʻoku pehē pe. Ko e meʻa te mau lava ʻo fakahā ʻaki ʻa e moʻoni ko hono ʻilo ʻo ʻemau kamataʻanga mo ʻemau taumuʻa:

  • Ko e feitu'u 'oku mau kamata ai: 'i he 'aho ni 'o August 2026, ko e ki'i taha pe 'oku 'ilo'i 'a e uepisaiti ko 'eni fakafou 'i he sioaki (search). 'Oku mau kei 'i he kamata'anga totonu.
  • Ko e meʻa kuo mau langa ke aʻu atu ki he kakai: ko e ngaahi lēsoni ʻi he lea ʻe kau ki he 88 — ko e ngaahi lea ʻoku lea ʻaki, fakatahataha, ʻe piliona lahi ʻo e kakai. Ko e lakalaka fakakātoa kuo teuteuʻi ko e sīlio ʻe 12 mo e kaveinga ʻe 76; taki taha, ʻi he lea taki taha, ko ha matapā kehe ʻe lava ke hū ai ha taha.
  • Ko homau taumu'a ki he ta'u 'e hongofulu ki mu'a: kapau te mau hokohoko atu 'a e fakamafola tohi 'i ha tu'unga tu'uma'u pea 'e lava ke 'ilo'i lelei 'a e ngāue 'i he lea kotoa pē 'o hangē ko ia 'oku mau feinga ki ai, ko homau taumu'a lotu ke a'u ki he ngaahi kau lau 'e laui kilu 'i he ta'u 'e hongofulu ka hoko mai — pea 'i he tāpuaki 'a e 'Otua, 'e lahi ange ai pe. Ko e fika ko ia ko ha taumu'a 'oku fakatu'u ki he ngaahi mahalo pē, 'ikai ko ha kikite fakaefika.
  • Ko ʻemau talaʻofa: te mau fakaʻāʻonga atu ʻa e peesi ko ʻeni ʻaki ʻa e ngaahi fika moʻoni ʻo hangē ko ia ʻoku hoko mai — kau lautohi moʻoni, ngaahi lea moʻoni, tupulaki moʻoni. ʻOku ʻikai ha ngaahi fakamatala fakalahi. "Mou tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē" (Loma 12:17).
  • ʻOku ʻi ai ʻa e ngāue ko ʻeni koeʻuhi ʻoku mau tui ʻoku ʻuhinga ʻa e Tohitapu ki he meʻa ʻoku ne leaʻaki: "Mou vakai ki he ngaahi folofola... ko kinautolu ʻoku fakamoʻoniʻi kiate au" (Sione 5:39). Neongo ko koe ʻoku ke ʻi heni ke ako, ke ʻahiʻahiʻi koe, ke fai hoʻo ngaahi fakamatala, ke fanongo, pe ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni — mālō hoʻo hāʻele mai. Nofo ai ha taimi siʻi, pea vakai lahi ange kia Sisu.

    Ha ngaahi fehu'i? Tohi mai kiate kimautolu: [email protected]