Ko e Hā ʻoku Lea ʻaki ʻe he Tohi Tapu Fekauʻaki mo e Lelei mo e Kovi? — Moʻui ʻaki ia · Ngaahi Konga Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika ʻa Strong
MOU'I 'AKI · 'A E FONONGA MO E 'OTUA — TOLOMAKI, 'EVE'EVA, LELE, KAKATO
SEE MORE JESUS · wanttoseemore.com
Ko e Hā ʻoku Lea ʻaki ʻe he Tohi Tapu Fekauʻaki mo e Lelei mo e Kovi? — Moʻui ʻaki ia · Ngaahi Konga Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika ʻa Strong
MOU'I 'AKI · 'A E FONONGA MO E 'OTUA — TOLOMAKI, 'EVE'EVA, LELE, KAKATO
Lelei mo Kovi — Tokāteline Fakatohitapu Tefito'i
LEA FAKAHU‘OFA
Ko e lelei mo e kovi ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ke ʻilo ki ai. Ko ia ko ha hala ke fou atu ai. ʻOku ʻikai ako ʻe ha valevale ke ʻeveʻeva ʻi ha ʻaho pē: ʻuluaki ʻoku totolo ʻi hono nima mo hono tui; pea toki puke ia ʻe heʻene tamai ʻi hono nima ʻo akoʻi ke ʻeveʻeva; pea toki ʻeveʻeva tokotaha ia; pea toki tupu ia, ʻo lele. Pea ʻoku lele lelei ʻa ia ʻoku lele ʻi ha fakatouʻia, pea ʻoku ai hono ngataʻanga ʻo e fakatouʻia, pea ʻi hono ngataʻanga ko ha tō pe ko ha fakaʻosi. ʻI he lea motuʻa naʻe fua ʻe he ongo lea kihiʻi ʻe ua ʻa e potu kotoa: ko e towb (H2896, lelei) mo e ra (H7451, kovi). ʻI he lea foʻou ʻoku ʻi ai ʻa e lea ʻe fā: ko e agathos (G18, lelei) mo e kalos (G2570, lelei); ko e kakos (G2556, kovi) mo e poneros (G4190, kovi — ko e kovi ʻoku ʻi ai ha loto ʻiate ia). ʻOku fua ʻe he akoʻi ko ʻeni ʻa e lelei mo e kovi ʻi he ʻeveʻeva kotoa ʻa e tangata: ʻoku fēfē ʻa e ʻuluaki ako ʻa e ngaahi ongo ke fakafaikehekeheʻi ia; ʻoku fēfē ʻa e hokohoko atu ʻa e tangata ʻi hono ʻeveʻeva ʻi he lelei, ʻaho mo e ʻaho; ʻoku fēfē ʻa e liliu ʻa e ʻeveʻeva ko ha fakatouʻia pea mo ha tau foki, ʻo fai tau kiate ha tokotaha kovi moʻoni; pea ʻoku fēfē ʻa e faʻu hono ngataʻanga ʻo e ʻeveʻeva — ʻoku ʻikai ʻi ha faʻitoka, ka ʻi ha ʻakau ʻo e moʻui, ʻoku tuʻu ʻo ava, ʻo ʻikai kei toe ha malaʻia. Kumi ke fakatotolo ki ai.
'ENI TOLU 'E FIU 'A 'ENI AKO 'O TALI:
1. ʻOku fakafefē ʻa hono ako ʻa mula ʻe ha taha ke ne fakafaikehekehe ʻae leleí mo e koví, pea ʻoku kamata mei fē ʻa e fielotu ko iá?
2. Ko e hā ‘oku totonu ke fai ‘e ha taha ‘aki ‘a e ‘ilo fakakaukau ko ia ‘oka lava ‘o ako – ‘oku fakahoko fēfē ia ‘i he ‘aho taki taha?
3. ʻOku fēfē ʻa e liliu ʻo e ʻeva ko ha fakakoloa mo ha tau kia he kovi, pea ʻoku fēfē ʻa hono ngata?
1. TOLOTOLO — MO E FONO KE MA'U IA
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui — ko e 'alunga kotoa pē 'oku kamata mei he lalo, pea ko e taimi ni 'oku kamata ai 'i he kamataʻanga tofu pē ʻo e tohi. 'I he teʻeki ai ke ui ha'ane hingoa ʻa e kovi, kuo lea'aki 'osi ʻa e lelei — tuʻo fitu 'i he vahe pē taha. Ko e fakamaau'i fakapotopoto 'oku 'ikai ke kamata 'aki hono 'ahi'ahi'i 'o e kovi; ʻoku kamata ia 'aki hono 'ahi'ahi'i 'o e lelei kuo tomu'a fakahā mai 'e he 'Otua. Kamata mei he lalo, kamata si'isi'i, pea kamata.)
1.Senesi 1:4Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ʻafio ʻe he ʻOtua ki he maama, kuo lelei ia: pea naʻe vaheʻi ʻe he ʻOtua ʻae maama mei he poʻuli.
Pea ʻafio ʻe he ʻOtua ki he maama, kuo lelei ia → pea naʻe vaheʻi ʻe he ʻOtua ʻae maama mei he poʻuli.
2.Senesi 1:31Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua ki he meʻa kotoa pē naʻa ne ngaohi, pea vakai, naʻe lelei ʻaupito. Pea ko e efiafi mo e pongipongi ko hono ʻaho ono ia.
NAʻE ʻAFIO ʻE ʻOTUA KI HE MEʻA KOTOA PĘ NAʻA NE NGAOHI → VAKAI, NAʻE LELEI ʻAUPITO.
(Ko e ngaahi fakakaukau totonu ʻoku ou maʻu — ko e feituʻu ʻeni ʻoku kamata ai hono ʻilo ʻo e leleí: ʻoku ʻikai ko ha lao ke muimui ki ai, kae ʻoku ko e fakamaau ʻa ha Tokotaha totonu ki he meʻa naʻa ne ngaohí. ʻI he teʻeki ai ke tala ki ha tokotaha ke fili ʻa e leleí, kuo ʻosi hanga ʻe he ʻOtua ʻo fakahingoa ia, pea fakahingoa lelei foki.)
ʻOku ke angalelei + pea ʻoku ke fai lelei → ke ke ako kiate au ʻa hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.
(Ko e ngaahi fakakaukau totonu ʻa hoku loto — ʻoku ʻikai ko e lelei ha lea pē ʻoku folofolaʻaki ʻe he ʻOtua; ko ia ia ʻoku ne ʻia, mo ia ia ʻoku ne fai. Ke ifo ʻo ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa e ʻEiki ko e kamataʻanga ia ʻo ha founga foʻou ʻoe fakamaau ʻoe meʻa kotoa pē ʻoku ui ko e lelei pe kovi.)
5.Senesi 3:22Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua, “Vakai, kuo hoko ʻae tangata ke hangē ko ha taha ʻiate kitautolu, ke ne ʻilo ʻae lelei mo e kovi: pea ko eni, telia naʻa mafao atu ʻe ia hono nima, pea ne toli foki mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻo kai, pea moʻui ʻo taʻengata:”
KO E TANGATA KUO HOKO KO HA TAHA ‘IATE KITAUTOLU, KE NE ‘ILO ‘A E LELEI MO E KOVI → NA‘A NE TOE TO‘O MEI HE ‘AKAU ‘O E MO‘UI.
(Ko e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui ʻoku ou maʻu — ko e ʻuhinga eni ʻoku totonu ke ako ni ʻe he tokotaha ʻa e fakamatalaʻi lelei ko ʻeni ka ʻikai ke ne maʻu pē. Naʻe ala atu ʻa e tangata ki he ʻilo ʻo e lelei mo e kovi ʻi heʻene loto pē ʻoʻona, tuʻu mamaʻo mei he ʻOtua, pea ko e ʻilo naʻa ne maʻu naʻe lahi ange ia ʻi heʻene lava ke fua. Talu mei he ʻaho ko ia, ko hono fakamatalaʻi totonu ʻo e lelei mei he kovi kuo pau ke toe kumi ke ʻilo, kae ʻikai ke pehē pē ʻoku ʻiloa.)
6.Teutalonome 30:19Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOku ou ui ki he langi mo māmani ke fakamoʻoni he ʻaho ni, kuo u fokotuʻu ʻi homou ʻao ʻae moʻui mo e mate, ʻae tāpuaki mo e malaʻia: ko ia ke ke fili ʻae moʻui, koeʻuhi ke moʻui fakatouʻosi ai koe mo ho hako:
KUO FOKOTUʻU ʻAE MOʻUI MO E MATE ʻI HO ʻAO → KO IA KE KE FILI ʻAE MOʻUI.
7.1 Tuʻi 3:9Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko ia ke ke tuku ki hoʻo tamaioʻeiki ha loto poto ke fakamaauʻi ʻa hoʻo kakai, koeʻuhi ke u faʻa ʻilo totonu ʻae lelei mo e kovi; he ko hai ʻoku faʻa fai ke fakamaauʻi eni ʻa hoʻo kakai tokolahi ni?”
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ⚑ H7451 ra — kovi · ⚑ H2896 towb — lelei · ⚑ H995 bin
HA LOTO ‘ILO‘ILO → KE FAKAFEHOANAKI ‘A E LELEI MO E KOVI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — naʻe ʻikai ke fakahaaʻi ʻe Solomone kuo ʻiate ia ʻae fiefakamahinoʻi ko ʻeni; naʻa ne kole ia mei he ʻOtua. Ko hono ʻilo ʻae fefaʻahi ʻoku ʻi he lelei mo e kovi ʻoku kamata pehē pē ki ha taha pē: ʻikai ʻi he falala ki hoʻo fakamaau ʻaʻau, ka ʻi he kole.)
8.ʻIsaia 7:15Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Te ne kai ʻae pota mo e honi, koeʻuhi ke ne ʻilo ke siʻaki ʻae kovi, pea fili ʻae lelei.
9.Hepelū 5:12Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗He ko e meʻa ʻi he fuoloa kuo taau mo kimoutolu ke akonaki, ka ʻoku ʻaonga ke toe akonekina ʻakimoutolu pe ko e hā hono ʻuluaki tefito ʻoe ngaahi folofola ʻae ʻOtua; pea kuo mou toe tatau mo ia ʻoku ʻaonga ki ai ʻae huʻahuhu, kae ʻikai ha meʻakai mālohi. (13) He ko ia kotoa pē ʻoku fakahuhu ʻi he huʻahuhu, ʻoku taʻepoto ia ʻi he folofola ʻoe māʻoniʻoni: he ko e valevale ia.
ʻOKU MOU ʻAONGA KI AI ʻAE HUʻAHUHU, KAE ʻIKAI HA MEʻAKAI MĀLOHI → KO IA KOTOA PĖ ʻOKU NGĀUEʻAKI ʻAE HUʻAHUHU ʻOKU TAʻEPOTO IA ʻI HE FOLOFOLA ʻOE MĀʻONIʻONI, HE KO HA TAMASIʻI IA.
(Ko e ngaahi fakakaukau totonu ʻoku ou maʻu — ko eni ʻa e tuʻuʻanga kamataʻanga ki he tangata kotoa pē ʻoku moʻui: ko ha valevale ʻoku kai huhu, ʻoku ʻikai poto ke fakafaikehekeheʻi ʻa e lelei mo e kovi, pea ʻoku ʻikai ha mā ʻi ai. Ko e mā ʻoku hoko pē ʻo kapau ʻoku ke nofo maʻu pē ʻi ai. ʻOku maʻu ʻa e fakamāfimafi, ka ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he taimi pē taha.)
10.Lea Fakatātā 2:3Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻIo, kapau te ke tangi ki he ʻilo, pea ke hiki hake ho leʻo ke maʻu ʻae fakakaukau: (4) Kapau te ke kumi ki ai ʻo hangē ko e siliva, pea hakule ki ai ʻo hangē ko e koloa kuo fufū; (5) Te ke toki ʻilo ai ʻae manavahē kia Sihova, pea maʻu ʻae ʻiloʻi ʻoe ʻOtua.
KALANGA KI HE ʻILO + KUMI KIATE IA HANGE HA KOLOA KUO FUFUU → KE KE ʻILO AI ʻA E ʻILO KI HE ʻOTUA.
2. ‘EVA’AKI — KO E HĀ KE FAI KI AI KA KE MA'U
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — kuo tuʻu ʻa e tamasiʻi ʻi hono vaʻe he taimí ni, pea ko hono ʻalú ʻoku ʻuhinga ia ki hono fai maʻu pē ʻo e filí ʻi he ʻaho kotoa pē, kae ʻikai ko ha liliu pē taha. ʻOku ui ʻe he Fuakava Motuʻá ʻa e meʻá ni ko hono liʻaki ʻa e koví mo hono fili ʻa e leleí, ʻo fai maʻu pē, ʻi he ngaahi fili iiki ʻo ha ʻaho angamaheni. Vakai pe fiha e liliu ʻo e ongo lea tatau: afe mei he kovi, pea fai lelei.)
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ⚑ H2896 towb — lelei · ⚑ H7451 ra — kovi · ⚑ H5493 sur — Mavahe
MAVAHE MEI HE KOVI + FAI LELEI → KUMI KI HE MELINO, PEA TULI KI AI.
2.ʻAmosi 5:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Kumi ʻae lelei, kae ʻikai ko e kovi, koeʻuhi ke mou moʻui: ko ia, ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi tokolahi, te ne ʻiate kimoutolu, ʻo hangē ko hoʻomou lea. (15) Fehiʻa ki he kovi, pea ʻofa ki he lelei, pea fokotuʻumaʻu ʻae fakamaau ʻi he matapā; heiʻilo pe ʻe ʻaloʻofa ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ki he toenga ʻo Siosefa.”
KUMI KI HE LELEI, KAE 'IKAI KI HE KOVI → FEHI'A KI HE KOVI, PEA 'OFA KI HE LELEI.
3.Lea Fakatātā 3:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOua naʻa ke pehē ʻi ho mata ʻoʻou, ʻoku ke poto: ka ke manavahē kia Sihova, pea tafoki mei he kovi.
‘OUA TE KE POTO ‘I HO MATA ‘O-‘OU → KE KE MANAVAHĒ KIA SIHOVA + MAVAHE MEI HE KOVI.
4.Lea Fakatātā 8:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko e manavahē kia Sihova, ko e fehiʻa ia ki he kovi: ko e fielahi, mo e fakapuhopuhā, mo e angakovi mo e ngutu kovi, ʻoku ou fehiʻa ki ai.
KO E MANAVAHĒ KIA SIHOVA = KO HONO FEHI'A KI HE KOVI.
(Ko e ngaahi fakakaukau totonu ʻoʻoku — ko e ʻeveʻeva ʻi he leleiʻanga ʻoku ʻikai ko ha fili pē taha; ko e manavahē kia Sihova ia ʻoku hokohoko atu ai hono fehiʻa ki he ngaahi meʻa tatau, ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ʻi he ngaahi feituʻu angamaheni: ko e hīkisia, ko e founga fielahi, mo e ngutu fielahi. ʻOku ʻikai ha meʻa fakamamahi ki he ʻeveʻeva. Ko e hala ia kuo tauhi maʻu.)
5.Siope 28:28Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe pehē ʻe ia ki he tangata, ‘Vakai, ko e manavahē kia Sihova, ko e poto ia; pea ko e afe mei he kovi ko e ʻilo ia.’”
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ⚑ H998 binah · ⚑ H7451 ra — kovi · ⚑ H5493 sur — Mavahe
KO E MANAVAHĒ KIA SIHOVA = KO E POTO + KE MAVAHE MEI HE KOVI = KO E ʻILOʻILO.
6.ʻIsaia 1:16Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗“Fufulu ʻakimoutolu, ʻo ngaohi ke mou maʻa; hiki ke mamaʻo meiate au ʻae kovi ʻo hoʻomou faianga; tuku ʻae fai kovi; (17) ʻAko ke mou fai lelei: kumi ki he angatonu, tokoni ʻakinautolu kuo fakamālohia, fakamaau ki he tamai mate, langomakiʻi ʻae fefine kuo mate hono husepāniti.”
FUFULU KOE, FAKAMAʻA KOE → TUKU ʻA HONO FAI ʻO E KOVI + AKO KE FAI ʻA E LELEI.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — fakatokangaʻi e fokotuʻutuʻu: fanofano muʻa, hili ia ke tuku, pea hoko ki hono ako. ʻOku ʻikai ko e ʻeveʻeva ha taʻofi pē ʻo e kovi; ko e ako ia ʻo ha kupu foʻou ʻo e ngaahi tōʻonga lelei — ko e fakamaau ki he taha fakamālohia, mo e tokangaʻi ʻo e tamai mate mo e uitou. ʻOku ʻi ai ʻae nima mo e vaʻe ʻoe ʻeveʻeva, ʻo ʻikai ko e konisēnisi maʻa pē.)
7.Lea Fakatātā 17:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko ia ʻoku ne totongi ʻaki ʻae kovi ki he lelei, ʻe ʻikai mavahe ʻae kovi mei hono fale.
AHIʻAHIʻI ʻAE MEʻA KOTOA PĒ → PUKE MĀʻU KI HE MEʻA ʻOKU LELEI + FAKAMAMAHIʻI KOE MEI HE FAʻAHINGA KOVI KOTOA PĒ.
(Ko e ngaahi fakakaukau tonu ʻoku ou maʻu — ko e "prove" ko e dokimazo (G1381, ke ʻahiʻahiʻi), ke ʻahiʻahiʻi ha meʻa ʻo hangē ko hono ʻahiʻahiʻi ʻo e ukamea ʻi he afi. Ko e ʻeveʻeva ʻi he leleiʻā ko ha ʻahiʻahi ia ʻi he ʻaho kotoa, kae ʻikai ko ha fili pē ʻe taha: ʻahiʻahiʻi ia, pea kuku maʻu, pea ke faka-mamaʻo ʻi he meʻa ʻoku hā mai pē ko e kovi.)
9.Mātiu 5:16Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Tuku ke ulo pehē hoʻomou maama ʻi he ʻao ʻoe kakai, koeʻuhi ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue lelei, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi.
TUKU KE ULO PEHĒ HOʻOMOU MAAMA → NAU SIO KI HOʻOMOU NGAAHI NGĀUE LELEI + FAKALĀNGILANGIʻI HOʻOMOU TAMAI.
10.Kaletia 6:9Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ke ʻoua naʻa tau fiu ʻi he fai lelei: he te tau utu ʻi hono faʻahitaʻu totonu, ʻo kapau ʻe ʻikai te tau vaivai. (10) Ko ia, pea ʻi heʻetau maʻu ha faingamālie, ke tau fai lelei ki he kakai kotoa pē, kae ʻāsili pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he fale ʻoe tui.
ʻOUA NAʻA TAU FIU ʻI HE FAI LELEI → ʻI HE TAIMI ʻOKU TAU MAʻU AI HA FAINGAMĀLIE, TAU FAI LELEI KI HE KAKAI KOTOA PĒ.
11.Loma 2:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko e moʻui taʻengata kiate kinautolu ʻoku kumi ki he ongoongolelei, mo e hakeakiʻi, mo e moʻui taʻemate, ʻi he fakakukafi maʻuaipē ʻi he fai lelei: (8) Ka ko e mamahi mo e houhau kiate kinautolu ʻoku angatuʻu, pea ʻikai talangofua ki he moʻoni, kae talangofua ki he taʻemāʻoniʻoni (9) Ko e tautea mo e feinga ki he laumālie ʻoe tangata kotoa pē ʻoku fai kovi, ʻo muʻomuʻa ki he Siu, pea ki he Senitaile foki; (10) Ka ko e ongoongolelei, mo e hakeakiʻi, mo e fiemālie, ki he tangata kotoa pē ʻoku fai lelei, ʻo muʻomuʻa ki he Siu, pea ki he Senitaile foki:
KO E FAIVELENGA 'I HE NGĀUE LELEI → KO E NĀUNAU, MO E ONGOONGOLELEI, MO E MELINO, KI HE TANGATA KOTOA PĒ 'OKU NE FAI LELEI.
12.Mātiu 19:17Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea pehēange ʻe ia kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke ui ai au ko e lelei? Ko e tokotaha pe ʻoku lelei ʻaia ko e ʻOtua: ka ko ho loto ke ke hū ki he moʻui pea ke fai ki he ngaahi fekau.”
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G18 agathos — lelei
ʻOKU ʻIKAI HA TAHA ʻOKU LELEI KA KO E TAHA PĒ = KO E ʻOTUA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e ʻeveʻeva ʻi he leleí ʻoku ʻikai ke liliu ia ko e fakakaukau kuo hoko ha tokotaha ko hono tupuʻanga. ʻOku ʻikai ha lelei ka ko e taha pē, ko e ʻOtua ia ʻirongoa. Ko ia ʻoku ʻeveʻeva ai ha tokotaha, naʻe foaki ia ʻe ha Tokotaha ʻe taha ki muʻa.)
13.Luke 6:45Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOku ʻomi ʻe he tangata angalelei ʻaia ʻoku lelei mei he koloa lelei ʻi hono loto; pea ʻoku ʻomi ʻe he tangata angakovi ʻaia ʻoku kovi mei he koloa kovi ʻi hono loto: he ʻoku lea ʻa hono ngutu mei he meʻa lahi ʻoe loto.
MEI HE KOLOA LELEI ‘O HONO LOTO → ‘A IA ‘OKU LELEI + ‘OKU LEA ‘A HONO NGUTU ‘I HE LAHI ‘O E LOTO.
14.Loma 7:19Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗He ko e lelei ʻoku ou loto ki ai, ʻoku ʻikai te u fai: ka ko e kovi ʻoku ʻikai te u loto ki ai, ko ia ia ʻoku ou fai. (20) Pea ko eni, kapau ʻoku ou fai ʻaia ʻoku ʻikai te u loto ki ai, pea ʻoku ʻikai ko au pē ʻoku kei fai ia, ka ko e angahala ʻoku ne nofoʻia au. (21) Ko ia ʻoku ou ʻiloʻi ha fono ʻiate au, koeʻuhi ʻo kau ka fie fai lelei, ʻoku ofi kiate au ʻae kovi.
KO E LELEI ‘OKU OU LOTO KI AI, ‘OKU ‘IKAI TE U FAI + KA ‘I HE‘EKU LOTO KE FAI ‘A E LELEI, ‘OKU ‘I AI ‘A E KOVI ‘IATE AU.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻoku ʻikai ke lelei maʻu pē ʻa e ʻeveʻeva, neongo ki ha taha ʻoku loto moʻoni ke fai lelei. ʻOku fakahaaʻi ʻe Paula ʻa e feinga tatau ni ʻiate ia tonu. ʻOku ʻikai fakafisi ʻe he ʻeveʻeva ʻa e faingataʻa ko ia; ʻoku ne kei fili maʻu pē ʻa e lelei neongo ia.)
15.Lea Fakatātā 1:33Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ka ko ia kotoa pē ʻoku fanongo kiate au ʻe nofo fiemālie pe ia, pea ʻe ʻataʻatā ia mei he manavahē ki he kovi.”
KO IA ʻOKU NE FANONGO = NOFO MĀLŪ + FIEMĀLIE MEI HE MANAVAHĒ KI HE KOVI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e talaʻofa eni kuo tuku mai ki ha taha pē ʻoku hoko atu ʻene ʻaʻeva ʻi he hala ni: ko e moʻui nofo maʻu, malu, mo mālōlō mei he manavahē tefito naʻe muʻa fuofua hū ki loto ʻi he loto ʻo e tangata ʻi he ngoue.)
3. LELE ʻI HE FEINGA — TUKU IA HANGĒ HA SOULJA ʻI HE KAU TAU ʻA E ʻOTUA
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — pea ko eni kuo hoko ʻae ʻeveʻeva ko ha tau, pea ko e kovi ʻoku ʻikai ko ha fili pē ia ʻoku ʻi loto ʻi ha loto ʻe taha; ʻoku ai hono loto mo hono hingoa ʻoku fai ki ai ʻae tau — ko e tokotaha angakovi. ʻOku ʻikai tauʻi ʻe ha tangata tau ha fakakaukau; ʻoku ne tauʻi ha fili moʻoni. ʻAtu koe kotoa kia Sihova, pea tuku ke hoko ʻae leleí ko e mahafu tau.)
1.Loma 6:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ʻoua naʻa mou ʻatu homou ngaahi kupuʻi sino ko e meʻa ngāueʻaki ʻi he taʻemāʻoniʻoni ki he angahala: kae ʻatu ʻakimoutolu ki he ʻOtua, ʻo taau mo kinautolu kuo hao mei he mate, pea mo homou ngaahi kupuʻi sino ko e meʻa ngāueʻaki ʻi he māʻoniʻoni ki he ʻOtua.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G3936 paristemi
kae ʻatu ʻakimoutolu ki he ʻOtua + pea mo homou ngaahi kupuʻi sino ko e meʻa ngāueʻaki ʻi he māʻoniʻoni ki he ʻOtua.
2.Mātiu 6:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ʻoua naʻa tuku ʻakimautolu ki he ʻahiʻahi, kae fakamoʻui ʻakimautolu mei he kovi: He ʻoku ʻoʻou ʻae pule, mo e mālohi, mo e nāunau, ʻo taʻengata. ʻEmeni.
Pea ʻoua naʻa tuku ʻakimautolu ki he ʻahiʻahi → kae fakamoʻui ʻakimautolu mei he kovi.
3.Sione 17:15Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOku ʻikai te u lotu ke ke ʻave ʻakinautolu mei he māmani, ka koeʻuhi ke ke fakamoʻui ʻakinautolu mei he kovi.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G4190 poneros — kovi
KO E ʻIKAI KE ʻOMI KIMAUTOLU KE ʻALU MEI MĀMANI → KE FAKAMOʻUI KINAUTOLU MEI HE KOVI.
4.1 Sione 5:19Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻae ʻOtua ʻakitautolu, ka ʻoku tokoto ʻa māmani kotoa pē ʻi he tokotaha kovi.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G4190 poneros — kovi
KO KITAUTOLU ʻOKU ʻO HE ʻOTUA + KO MĀMANI KOTOA ʻOKU TOKATO ʻI HE FAI KOVI.
5.Mātiu 13:19Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOka fanongo ʻe ha taha ki he folofola ʻoe puleʻanga, ka ʻoku ʻikai tokanga ki ai, ʻoku haʻu ʻae tokotaha angakovi, ʻo faʻao ʻaia naʻe tūtuuʻi ki hono loto. Ko eni ia naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he veʻe hala. (20) Ka ko ia naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he potu maka, ko ia ʻoku ne fanongo ki he folofola, pea maʻu fiefia leva ia; (21) Ka ʻoku ʻikai aka ia ʻiate ia, pea ʻoku tolonga siʻi pe ia: he ʻoka hoko ʻae mamahi pe ʻae fakatanga koeʻuhi ko e folofola, ʻoku hinga leva ia. (22) Pea ko ia foki naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he ʻakau talatala, ko ia ia ʻoku ne fanongo ki he folofola; ka ko e tokanga ki māmani, mo e fakaheke ʻe he koloa, ʻoku ne fakakāsiaʻi ʻae folofola, pea taʻefua ai ia. (23) Ka ko ia naʻa ne maʻu ʻae tenga ʻi he kelekele lelei, ko ia ia ʻoku ne fanongo ki he folofola, pea tokangaʻi; pea tupu ai hono fua, ʻo taki teau ʻi he niʻihi, pea onongofulu ʻi he niʻihi, mo tolungofulu ʻi he niʻihi.” (24) ¶ Pea fakahā atu ʻe ia kiate kinautolu ʻae fakatātā ʻe taha, ʻo pehē, “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e tangata naʻa ne tūtuuʻi ʻae tenga lelei ki heʻene ngoue: (25) Pea lolotonga ʻae mohe ʻae kakai, naʻe haʻu hono fili ʻo ne tūtuuʻi ʻae tenga kovi ʻi he uite, kae ʻalu ia. (26) Pea kuo tupu hake hono muka, pea kamata fua, pea toki hā ai foki ʻae ʻakau kovi. (27) Pea haʻu ʻae kau tamaioʻeiki ʻae ʻeiki, ʻonau pehē kiate ia, ‘ʻEiki, ʻikai naʻa ke tūtuuʻi ʻae tenga lelei ki hoʻo ngoue? Pea kuo tupu mei fē ʻae ʻakau kovi?’ (28) Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, ‘Ko e fili kuo ne fai eni.’ Pea pehē ʻe he kau tamaioʻeiki kiate ia, ‘ʻE lelei kiate koe ʻemau ʻalu ʻo taʻaki ia mei ai?’ (29) Ka naʻe pehēange ʻe ia, ‘ʻE ʻikai; telia ʻi hoʻomou taʻaki ʻae ʻakau kovi, ʻe mataʻaki ai mo e uite foki. (30) Tuku ke na tupu fakataha ʻo aʻu ki he ututaʻu: pea ʻi he fai ʻoe ututaʻu te u tala ki he kau tuʻusi, Mou tomuʻa tānaki ʻae ʻakau kovi, ʻo noʻo ʻū ke tutu ia: kae tānaki ʻae uite ki hoku feleoko.’” (31) ¶ Pea fakahā atu ʻe ia kiate kinautolu ʻae fakatātā ʻe taha, ʻo pehē, “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e foʻi tengaʻi musita, ʻaia naʻe tō ʻe ha tangata ʻi heʻene ngoue. (32) ʻAia ʻoku siʻi hifo ʻi he tengaʻi ʻakau kotoa pē: ka ʻoka tupu ia, ʻoku lahi taha pe ʻi he faʻahinga ʻakau iiki, pea hoko ia ko e fuʻu ʻakau, ke tuʻu ʻae fanga manu ʻoe ʻatā ʻi hono ngaahi vaʻa.” (33) ¶ Pea lea ʻaki ʻe ia kiate kinautolu ʻae fakatātā ʻe taha; “ʻOku tatau ʻae puleʻanga ʻoe langi mo e meʻa fakatupu, naʻe toʻo ʻe ha fefine, ʻo ʻai ki he fua mahoaʻa ʻe tolu, ke ʻoua ke fakatupu kotoa pē ia.” (34) Naʻe lea ʻaki ʻe Sisu ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē ki he kakai ʻi he fakatātā; pea naʻe ʻikai lea ia kiate kinautolu ka ʻi he fakatātā pe: (35) Koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, ʻo pehē, “Te u faʻai hoku ngutu ʻi he ngaahi fakatātā; te u fakahā atu ʻae ngaahi meʻa naʻe fufū talu mei he tupu ʻo māmani.” (36) Pea toki fekau ʻe Sisu ke ʻalu ʻae kakai, pea hū ia ki he fale: pea haʻu kiate ia ʻene kau ākonga, ʻonau pehē, “Fakamatala kiate kimautolu ʻae fakatātā ʻoe tenga kovi ʻi he ngoue.” (37) Pea lea ia, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko ia naʻa ne tūtuuʻi ʻae tenga lelei, ko e Foha ia ʻoe tangata; (38) Ko e ngoue, ko māmani ia; ko e tenga lelei, ko e fānau ia ʻoe puleʻanga; ka ko e tenga kovi, ko e fānau ia ʻae tokotaha angakovi;
PEA TOKI HA'U 'A E TOKOTAHA KOVI → KO E TENGA LELEI = KO E FĀNAU 'O E PULE'ANGA + KO E TĀRE = KO E FĀNAU 'A E TOKOTAHA KOVI.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e fili ʻi he taʻu ni ʻoku ai hono hingoa mo ha founga: ko e tokotaha kovi, poneros (G4190, kovi, ʻoku ai hano loto ʻi ai). ʻOku ʻikai ngata pe ʻi heʻene ʻahiʻahiʻi; ʻoku ne toʻo fakafisi, pea ne tō foki ʻae ngaahi ivi loi ʻi he ngoue tatau ʻoku tupu ai ʻae tenga lelei. Ko hono fai ʻo e lele ni ʻoku ʻuhinga ke ke tokanga maʻu pe ki he meʻa ʻoku lahi hake ʻi ho loto pē ʻoʻou.)
6.Mātiu 6:22Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko e maama ʻoe sino ko e mata: ko ia kapau ʻoku lelei ho mata, ʻe fonu ho sino kotoa ʻi he maama. (23) Pea kapau ʻoku kovi ho mata, ʻe fakapoʻuli ho sino kotoa: ko ia kapau kuo fakapoʻuli ʻae maama ʻoku ʻiate koe, ʻe fēfē hono lahi ʻoe fakapoʻuli ko ia!
ʻA E SIVI ʻO E TUI → FAKAʻOSI ʻA E NGAAHI TAO VELA KOTOA PE ʻA E TOKOTAHA ANGAHALA.
9.1 Sione 2:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Kuo u tohi kiate kimoutolu, ʻae ngaahi tamai, koeʻuhi kuo mou ʻiloʻi ia ʻoku mei he kamataʻanga. Kuo u tohi kiate kimoutolu, ʻae kau talavou, koeʻuhi ʻoku mou mālohi, pea ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he folofola ʻae ʻOtua, pea kuo mou ikuʻi ʻae tokotaha angakovi.
koeʻuhi ʻoku mou mālohi + pea ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he folofola ʻae ʻOtua → pea kuo mou ikuʻi ʻae tokotaha angakovi.
(Ko eku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e sīlaʻitiō mo e folofola ʻoku fai e ngāue tatau ʻi he tafaʻaki ʻe ua: ko e sīlaʻitiō ʻoku taʻofi ʻaia ʻoku lī atu kiate koe, pea ko e folofola ʻoku nofoʻia koe ko ia ia ʻoku ne ngaohi ha tokotaha ke mālohi feʻunga ke ne puke ʻae sīlaʻitiō ko ia ʻi he ʻuluaki. ʻOku ʻikai fakafiemālie ha taha ʻiate kinaua ʻi he tau ni.)
10.Kau ʻAposetolo 10:38Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Koeʻuhi ko e fakanofo ʻe he ʻOtua ʻa Sisu ʻo Nāsaleti ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni mo e mālohi: ʻaia naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei, mo ne fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē naʻe fakamālohiʻi ʻe he tēvolo; he naʻe ʻiate ia ʻae ʻOtua. (39) Pea ko e kau fakamoʻoni ʻakimautolu ʻoe meʻa kotoa pē naʻa ne fai ʻi he fonua ʻoe kakai Siu, pea ʻi Selūsalema; ko ia ia foki naʻa nau tāmateʻi ʻi he tautau ʻi he ʻakau:
ʻaia naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei, mo ne fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē naʻe fakamālohiʻi ʻe he tēvolo → ko ia ia foki naʻa nau tāmateʻi ʻi he tautau ʻi he ʻakau.
11.Luke 23:41Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ʻoku totonu kiate kitaua, he ko e totongi totonu ʻo ʻeta ngāue: ka naʻe ʻikai ha kovi ʻe fai ʻe he tangata ni.”
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G824 atopos
Pea ʻoku totonu kiate kitaua + ka naʻe ʻikai ha kovi ʻe fai ʻe he tangata ni.
12.1 Pita 2:23Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻAia naʻe ʻikai ke toe manuki ʻi hono manukia ia; ʻi heʻene mamahi, naʻe ʻikai te ne fakamana; ka naʻa ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamaau māʻoniʻoni:
ʻAia naʻe ʻikai ke toe manuki ʻi hono manukia ia → ka naʻa ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamaau māʻoniʻoni.
(Hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui — ko eni 'a e anga 'o hono lele 'o e fu'u fakatanga 'i he taimi 'oku hoko ai 'a e fu'u fakatanga ko ha me'a fakafo'ituitui: 'oku 'ikai ko ha longo pē koe'uhi ko e vaivai, ka ko ha tuku loto-mo'oni 'o e kotoa 'o e me'a ki he tokotaha 'oku fakamaau totonu. Ko e sōlia ia, 'oku 'ikai ko ha fakavaivai.)
13.Mātiu 5:44Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOfa ki homou ngaahi fili, tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻoku kapeʻi ʻakimoutolu, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolu, pea hūfia ʻakinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolu; (45) koeʻuhi ke mou taau mo e fānau ʻa hoʻomou Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi: he ʻoku ne pule ke hopo ʻene laʻā ki he angakovi mo e angalelei, pea ʻoku ne tuku ʻae ʻuha ki he angatonu mo e taʻeangatonu.
'OFA'I HO'O NGAAHI FILI + FAI LELEI KIATE KINAUTOLU 'OKU FEHI'A KIATE KOE → 'OKU NE FEKAU 'ENE LA'AA KE HOPO KI HE KAKAI KOVI MO E KAKAI LELEI.
14.1 Pita 3:9Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻO ʻikai totongi ʻae kovi ʻaki ʻae kovi, pe ko e lea kovi ʻaki ʻae lea kovi: kae kehe ke tāpuaki; he ʻoku mou ʻilo kuo ui ʻakimoutolu ki ai, koeʻuhi ke mou maʻu ʻae tāpuaki. (10) He ko ia, “ʻOku loto ke ʻofa ki he moʻui, pea ke mamata ki he ngaahi ʻaho lelei, ke taʻofi ʻe ia hono ʻelelo mei he kovi, mo hono loungutu ke ʻoua naʻa lea ʻaki ʻae kākā:
‘OUA TE KE TOTONGI KOVI ‘AKI ‘A E KOVI → KA KE TĀPUAKI → ‘OFA KI HE MO‘UI PEA VAKAI KI HA ‘AHO LELEI.
15.Senesi 50:20Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ka ko kimoutolu, naʻa mou mahalo kovi kiate au, ka naʻe puleʻi ia ʻe he ʻOtua ke lelei, koeʻuhi ke fakahoko ʻaia ʻoku fai he ʻaho ni, ke fakahaofi ʻae moʻui ʻae kakai tokolahi.
NAʻA MOU FAKAKAUKAU KOVI KIATE AU + NAʻE FAKAKAUKAU ʻE HE ʻOTUA KI HA LELEI → KE FAKAMOʻUI ʻAE KAKAI TOKOLAHI.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui — ko e chashab (H2803, ke fakakaukau, ke fokotu'u) ko e lea tatau pē 'oku hā 'i he ongo tafa'aki 'o e veesi ni: ko ia na'a nau fokotu'utu'u, na'e fokotu'utu'u ia 'e he 'Otua. Ko hono lelei'i 'o e teu lele ni 'oku 'ikai 'uhinga ki ai 'e 'ikai ke lī mai ha kovi kiate koe. 'Oku 'uhinga ia ko hono falala ki he 'Otua tatau pē na'a ne tuku ke fai 'e he fanga tokoua 'o Siosefa 'enau anga, ke ne liliu ai 'a e kovi ko ia ke fakamo'ui ai 'a e tokolahi.)
16.Loma 8:28Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ʻoku tau ʻilo ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtua, ʻakinautolu kuo ui ʻo tatau mo ʻene tuʻutuʻuni.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G18 agathos — lelei
'OKU NGAUE FAKATAHA 'A E ME'A KOTOA PE KE LELEI KIA KINAUTOLU 'OKU NAU 'OFA KI HE 'OTUA.
ʻOua naʻa ikuna koe ʻe he kovi → kae ikuna ʻae kovi ʻaki ʻae lelei.
(Ko e ngaahi fakakaukau ʻoku ou maʻu — ko e fekau pē ko eni ʻoku fakamātotoloʻi ʻaki ʻa e loto lele kotoa: ʻoku ʻikai ko hono kātakiʻi pē ʻo e kovi, ka ko hono ikunaʻi ia, pea ko e mahafu kuo fakahingoaʻi ko e lelei. Ko e nikao (G3528, ikuna) ko ha lea ia ʻa e tokotaha tau — ke ikunaʻi, ke maʻu ʻa e mala. ʻOku ʻikai ke tuʻoni pē ʻa e lelei ʻi he tau ni. ʻOku ne ʻohofi.)
4. KO E LAINI FAKA'OSI — LELEI MO KOVI, PEA MO E FOLOFOLA, 'OKU TOLONGA 'O TA'ENGATA
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻoku faʻa ngata ʻa e fakatanga kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ke ngata ʻa e taha ko ʻeni ʻi ha faitoka, pe ʻi ha fakamaau pē taha. ʻOku ngata ia ʻi ha ʻakau, ʻoku tuʻu ʻo mataʻā, mo ha talaʻofa ʻoku ʻikai mole. Ko ia ʻoku ne ikuna ʻoku ne kai mei ai.)
1.1 Sione 3:8Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko ia ʻoku ne fai angahala, ʻoku ʻoe tēvolo ia; he naʻe angahala ʻae tēvolo talu mei he kamataʻanga. Ka ko e meʻa eni naʻe fakahā ai ʻae ʻAlo ʻoe ʻOtua, koeʻuhi ke ne fakaʻauha ʻae ngaahi ngāue ʻae tēvolo.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G1228 diabolos · ⚑ G3089 luo
NAʻE FAKAHĀ ʻAE ʻALO ʻOE ʻOTUA → KE NE FAKAʻAUHA ʻAE NGAAHI NGĀUE ʻAE TĒVOLO.
2.2 Timote 3:12Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻIo, pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku loto ke moʻui angafakaʻotua kia Kalaisi Sisu, te nau ʻilo ʻae fakatanga.
ʻIo, pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku loto ke moʻui angafakaʻotua kia Kalaisi Sisu → te nau ʻilo ʻae fakatanga.
(Ko e ngaahi fakakaukau totonu ʻoku ou maʻu — ʻoku ʻikai fakangaliloa ʻe he laine faʻufaʻu ʻo pehē naʻe faingofua e fakatanga. Ko hono fai e lelei ʻi ha māmani ʻoku kei mafai ke fai kovi ʻoku fakatupu ai ha totongi moʻoni. ʻOku tuʻu ai e veesi ko ʻeni koeʻuhi ke ʻoua ʻe lau ʻa e ngataʻanga ʻo hangē naʻe ʻikai maʻu ha totongi e taua.)
3.1 Pita 2:24Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻAia naʻa ne fua tokotaha pe ʻi hono sino ʻoʻona ʻetau ngaahi hia ki he ʻakau, koeʻuhi ʻi he ʻetau tauʻatāina mei he angahala, ke tau moʻui ki he māʻoniʻoni: pea ko e meʻa ʻi hono ngaahi ta kuo ko mou moʻui.
NAʻA NE FUA TOKOTAHA PE ʻI HONO SINO ʻOʻONA ʻETAU NGAAHI HIA KI HE ʻAKAU → MATE KI HE ANGAHALA, MOʻUI KI HE MĀʻONIʻONI.
4.Fakahā 2:10Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOua naʻa ke manavahē ki ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ko ia te ke mamahi ai: vakai, ʻe lī ʻe he tēvolo ʻa homou niʻihi ki he fale fakapōpula, ko homou ʻahiʻahiʻi, pea te mou moʻua ʻi he mamahi ʻi he ʻaho ʻe hongofulu―ka ke fai angatonu pe ʻo aʻu ki he mate, pea te u foaki kiate koe ʻae pale ʻoe moʻui.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G4735 stephanos
KE KE FAKAMĀONI‘I ‘O A‘U KI HE MATE → TE U ‘OATU KIATE KOE HA KALAUNI ‘O E MO‘UI.
ʻOku moʻoni hoʻo folofola mei hono kamataʻanga → pea ʻoku tolonga ʻo taʻengata hoʻo ngaahi fakamaau māʻoniʻoni kotoa pē.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — naʻe fakahingoa ʻae lelei mo e kovi ʻi he kamataʻanga tonu ʻo e tohi, pea ʻoku pehē ʻe he veesi ni ko e folofola naʻe fakahingoaʻaki kinautolu ʻoku moʻoni mei he kamataʻanga, pea ʻoku ʻikai ʻosi ʻa ʻene ngaahi fakamaau. Ko ia naʻe ui ʻe he ʻOtua ko e lelei ʻi he Senesi 1, ʻoku ne kei ui pē ia ko e lelei.)
6.Fakahā 2:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗“Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi; Ko ia ia te ne ikuna, te u foaki ki ai ke kai mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻaia ʻoku ʻi he lotolotonga ʻoe Palataisi ʻoe ʻOtua.”’
KIA IA ‘OKU IKUNA' → KE NE KAI MEI HE ‘AKAU ‘O E MO'UI ‘OKU 'I LOTO 'I HE PALATAISI ‘O E ‘OTUA.
7.Fakahā 21:4Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtua ʻae loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai kei ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻae ngaahi meʻa muʻa.”
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G2288 thanatos
'OKU 'IKAI TE KE TOE MATE, PEA 'IKAI HA MAMAHI → KUO 'OSI HILI 'A E NGAAHI ME'A 'I MU'A.
8.Fakahā 21:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko ia ia ʻe ikuna, ʻe maʻu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē; pea teu hoko ko hono ʻOtua, pea ʻe hoko ia ko hoku foha.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G3528 nikao — Ikuna
KO IA ʻOKU IKUNAʻI TE NE MAʻU ʻAE NGAAHI MEʻA KOTOA PĒ + TE U HOKO KO HONO ʻOTUA.
9.Fakahā 22:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻa ne fakahā kiate au ʻae vaitafe maʻa ʻoe vai moʻui, ʻāsinisini ʻo hangē ko e kalisitala, pea ʻoku haʻu mei he ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua mo e Lami. (2) ʻI he loto hala lahi ʻo ia, pea ʻi hono kauvai fakatouʻosi, naʻe ʻi ai ʻae ʻakau ʻoe moʻui, naʻe tupu ai ʻae fua kehekehe ʻe hongofulu ma ua, pea fua ia ʻi he māhina kotoa pē: pea ko hono louʻakau, ko e meʻa fakamoʻui ʻoe ngaahi puleʻanga. (3) Pea ʻe ʻikai kei ai ha malaʻia: he ko e ʻafioʻanga ʻoe ʻOtua mo e Lami ʻe tuʻu ʻi ai; pea ʻe tauhi ia ʻe heʻene kau tamaioʻeiki:
KO HA VAITAFE MAʻA ʻOE VAI MOʻUI + ʻAE ʻAKAU ʻOE MOʻUI, ʻAE NGAAHI LAU ʻOE ʻAKAU KI HONO FAKAMOʻUI ʻOE NGAAHI PULE'ANGA → ʻE ʻIKAI TE U TOE FAI HA FAKAMALAʻIA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e meʻa naʻe tāpuni ʻi he ʻakau ʻe taha ʻi he Senesi ʻoku toe fakaava ʻi he ʻakau ʻe taha ʻi heni, pea ko e faikehekehe ʻoku kātoa ia: ʻoku ʻikai kei ai ha malaʻia. Ko e laine fakaʻosi ʻo e akonaki kotoa ni ʻoku ʻikai ko ha feituʻu ʻoku ngaohi pē ʻi ai ʻae kovi ke puke. Ko ha feituʻu ia ʻoku ʻosi ai ʻae kovi, ʻo aʻu ki hono kotoa, ʻo ʻikai kei toe.)
10.Fakahā 22:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku fai ʻene ngaahi fekau, koeʻuhi ke ngofua kiate kinautolu ʻae ʻakau ʻoe moʻui, pea nau hū ʻi he ngaahi matapā ki he kolo.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G3586 xylon — akau
MONŪ'IA 'A KINAUTOLU 'OKU FAI 'ENE NGAAHI FEKAU → TOTONU KE A'U KI HE 'AKAU 'O E MO'UI + HŪ 'I HE NGAAHI MATAPĀ KI LOTO KOLO.
11.Saame 23:6Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko e moʻoni ʻe muimui ʻiate au ʻae lelei mo e ʻaloʻofa ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻeku moʻui: pea te u nofo ʻi he fale ʻo Sihova ʻo lauikuonga.
KO E ANGALELEI MO E ʻALOʻOFA TE NAU MUIMUI KIATE AU → TE U NOFO ʻI HE FALE ʻO SIHOVA ʻO LAUKUONGA.
12.Semisi 1:17Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko e foaki lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē ʻoku mei ʻolunga, pea ʻoku ʻalu hifo ia mei he Tamai ʻoe ngaahi maama, ʻaia ʻoku ʻikai ʻi ai ha fetoʻoaki, pe ko e ʻata ʻae feliliuʻaki.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G18 agathos — lelei
KO E FOAKI LELEI KOTOA PĒ MO E FOAKI HAOFOTUNGA KOTOA PĒ = MEI ʻOLUNGA, MEI HE TAMAI ʻO E MAAMA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — naʻe kamata ʻae fononga kotoa ʻi he lelei ʻoʻona pē ʻae ʻOtua — naʻa ne mamata ko e lelei ia — pea ʻoku fakaʻosi pē ʻi he founga tatau: ko e foaki lelei kotoa pē ʻoku hifo mei ai meiate ia, ko e Tamai ʻoe ngaahi maama, ʻoku ʻikai fetuʻutaki. Ko e lelei naʻe ʻoʻona ia talu mei he kamataʻanga, pea ʻoku ʻoʻona ia ʻo taʻengata.)
NGUTU ʻO E TOKOUA — FEHIʻIA ʻI HE KOVI, ʻOFA ʻI HE LELEI
Saame 97:10Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻAkimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihova, mou fehiʻa ki he kovi: ʻoku fakamoʻui ʻe ia ʻae laumālie ʻo ʻene kakai māʻoniʻoni; ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻoe kau angahala.
Fehiʻa ki he meʻa ʻoku kovi + piki maʻu ki he meʻa ʻoku lelei.
2 Kolinitō 13:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko hono liunga tolu eni ʻo ʻeku ʻalu atu kiate kimoutolu. “ʻI he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻae lea kotoa pē.”
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G3144 martus
ʻI he ngutu ʻoe fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻae lea kotoa pē.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko ha saame mo ha episitolá, ko ha fuakava motuʻa mo ha fuakava foʻou, pea ko e leʻo ʻe taha ʻi honau vahaʻa: fehiʻa ki he koví, pea puke maʻu ki he leleí. ʻI he loungutu ʻo e kau fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu, ʻoku fokotuʻu maʻu ai ʻa e leá ni taʻe-ha-veiveiua.)
'AE MALU MO HONO FAKAHOKO
13.Teutalonome 21:22Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ “Pea kapau kuo fai angahala ʻe ha tangata ʻaia ʻoku totonu ke mate ai ia, pea kuo tonu ke tāmateʻi ia, pea ʻoku ke tautau ia ki he ʻakau: (23) ʻE ʻikai tuku hono sino ʻi he ʻakau ʻi he pō ʻo ʻaho, ka te ke tanu moʻoni ia ʻi he ʻaho ko ia: (he ko ia kuo tautau ko e malaʻia ia ʻi he ʻOtua;) koeʻuhi ke ʻoua naʻa halaia ho fonua, ʻaia ʻoku foaki ʻe Sihova ko ho ʻOtua kiate koe ko ho tofiʻa.
KO IA ʻOKU TAUTAU KI HE ʻAKAU = KUO MALAʻIA ʻIA ʻE HE ʻOTUA.
14.Kaletia 3:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Naʻe huhuʻi ʻakitautolu ʻe Kalaisi mei he malaʻia ʻoe fono, ko ʻene hoko ko e malaʻia koeʻuhi ko kitautolu: he kuo tohi, “ʻOku malaʻia kotoa pē ʻoku tautau ki he ʻakau:”
KUO HULUFI KITAUTOLU ʻE KALASI → NAʻE FAKAHOKO KO HA MALAʻIA MAʻATAUTOLU → ʻOKU MALAʻIA ʻA IA KOTOA PĒ ʻOKU TAUTAU ʻI HE ʻAKAU.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — naʻe fakahingoa ʻe he lao ʻa e ʻakau ko ha feituʻu malaʻia. Naʻe ʻikai ke faʻa afeʻi ʻe Kalaisi ʻa e ʻakau ko ia; naʻe tautau ia ki ai, pea hoko ia ko e malaʻia tonu, koeʻuhi ke lava ʻo ngata ʻi ai ʻa e malaʻia ka ʻoua naʻa toe mafola atu ai. Ko e ʻakau naʻe ʻuluaki ʻuhinga pē ki he fakamaau kuo hoko, ʻiate ia, ko e matapā ki he ʻakau ʻo e moʻui.)
PĀ FAKAʻOSI
1 Sione 2:17Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ʻoku mole ange ʻa māmani, pea mo e holi ʻo ia: ka ko ia ʻoku ne fai ʻae finangalo ʻoe ʻOtua, ʻoku nofomaʻu ia ʻo taʻengata.
'OKU 'ALU 'A MĀMANI → KA 'OKU TU'U MA'U 'O LAUIKUONGA 'A IA 'OKU FAI 'A E FINANGALO 'O E 'OTUA.
Loma 16:20Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ko e ʻOtua ʻoe melino ʻe vave ʻene fakavolu ʻa Sētane ki homou lalo vaʻe. Ko e ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻiate kimoutolu. ʻEmeni.
Pea ko e ʻOtua ʻoe melino ʻe vave ʻene fakavolu ʻa Sētane ki homou lalo vaʻe → Ko e ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi ke ʻiate kimoutolu. ʻEmeni.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — tānaki ʻae fononga kotoa ki he laine ʻe taha. Naʻe kamata ia ʻi he māʻulalo: ko e lelei totonu ʻo e ʻOtua, naʻe lea ʻaki ʻi he tuʻunga ʻo e fakatupu ʻi he teʻeki ai ke maʻu ʻe he kovi hano hingoa, mo ha loto naʻe pau ke ako, mo kole, mo fili. Naʻe tupu ia ko ha ʻeveʻeva ʻi he ʻaho kotoa pē: mavahe mei he kovi, fai ʻae lelei, pea kātaki maʻu ai pē, ʻi he ngaahi feituʻu masiva, ʻaho fakatautau ki he ʻaho. Naʻe hoko ia ko ha fakakaukau mo ha tau: ko ha fili kovi moʻoni ke taʻofi, ko ha pā ke fokotuʻu hake, pea mo e fekau faingataʻa ange ke tali ʻae kovi ʻaki ʻae lelei kae ʻikai ko e toe kovi. Pea ʻoku ngata ia ʻi he potu naʻe faifai atu ki ai ʻae totolo kotoa pē mo e ʻeveʻeva kotoa pē mo e feinga kotoa pē — ʻi ha ʻakau, ʻoku tuʻu ʻo ava, ʻo ʻikai kei ʻi ai ha malaʻia, ki he tokotaha kotoa pē ʻoku ikuna. Ko māmani mo ʻene kovi ʻoku nau ʻalu atu. Ko e meʻa kuo langa ʻi he fai ʻae finangalo ʻo e ʻOtua ʻoku ʻikai ke ʻalu fakataha mo ia.)
LEA MĀHINO FAKAKALESI
Ko e ngaahi lea mahuʻinga eni ʻo e akó ni. Tuki ha lea ʻoku ai hano tuʻoʻā ʻi he ngaahi veesi ʻi ʻoluga ke sio ki hono ʻuhinga ʻi heni.
'oku 'ikai ha taha 'oku lelei tuku kehe ha taha, ko e 'Otua, pea ko e lelei 'oku fakahā 'e ha taha 'oku ha'u ia mei ha koloa lelei kuo tuku fēnei kimu'a.
“lelei” — G2570 kalos — lelei — fakahā mai, taau ke sio ki ai
'a e ngaahi ngāue lelei 'oku sio ki ai 'a e kakai kehe, pea fakahikihiki'i ai 'a e Tamai
Ko e fakamaau'i totonu 'a e 'Otua 'i he me'a kotoa na'a ne ngaohi, na'e lea'aki 'i mu'a ke 'oange ha hingoa ki he kovi
“kovi” — H7451 ra — kovi, ta'e-lelei, faingata'a, angahala
e uluaki lea na'e ui ai 'i he'akau tapu — 'a e kovi ke mavahe mei ai
“ʻIloʻi” — H3045 yada — ke ʻilo, ke ʻiloʻi, ke fakafeʻiloakiʻi
'Oku 'ikai tatau 'a e 'ilo 'a e lelei mo e kovi mo hono fili 'o e lelei
“fili” — H977 bachar — ke fili, ke fakahinohino
ko e mo'ui mo e lelei kuo fokotu'u atu kiate koe — ko ia ke ke fili ki he mo'ui
“Fakafisi” — H3988 ma'as — ke fakafisi, ke taliteʻekina, ke fehiʻa ki ai
a tama ʻoku ʻilo ke ʻoua ʻe fili ʻae kovi ka ke fili ʻae lelei
“Mavahe” — H5493 sur — ke afe atu, ke mavahe
ko e manavahē kia Sihova ʻoku fakaʻau ai — ka mavahe mei he kovi, pea fai lelei
“fanongo” — H8085 shama — ke fanongo, ke fakafanongo, ke talangofua
ilo ai ko ia te ne fanongo te ne nofo malu, mo fiemālie mei he manavahē ki he kovi
“fakatupu ngaahi filioʻi kovi” — H2803 chashab — ke fakakaukau, ke fakatupu, ke tokonaki
e lea tatau ʻoku ʻi he potu ʻe ua ʻo e talanoa ʻo Siosefa — ko ia naʻe fakakaukauʻi ke fai ʻaki ha kovi, ko e me'a ia naʻe fakakaukauʻi ʻe he ʻOtua ke fakalelei ʻaki
“Manavahē” — H3372 yare — ke manavahē, ke ilifia; ke fakaʻapaʻapa
'a e manavahē kia Sihova 'oku 'alu mama'o mei he kovi, 'ikai ko e manavahē 'oku fakafufū mei he 'Otua
SIVI AKO
1. Senesi 1:31 — Pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtua ki he meʻa kotoa pē naʻa ne ngaohi, pea vakai, naʻe:
3. 1 Kings 3:9 — Ko ia ke ke tuku ki hoʻo tamaioʻeiki ha loto poto ke fakamaauʻi ʻa hoʻo kakai, koeʻuhi ke u faʻa ʻilo totonu ʻae:
a) ngaahi fakakaukau ʻoe loto
b) lelei mo e kovi
c) e tamai mate mo e uitou
4. Loma 12:21 — ʻOua naʻa ikuna koe ʻe he kovi, kae:
a) ‘oua ‘e totongi kovi ki he kovi
b) ke ikuna ʻae kovi ʻaki ʻae lelei
c) fehiaʻi ʻa e meʻa ʻoku kovi
5. Genesis 50:20 — naʻa mou mahalo kovi kiate au, ka naʻe puleʻi ia ʻe he ʻOtua ke lelei, koeʻuhi ke fakahoko ʻaia ʻoku fai he ʻaho ni, ke:
a) totongi kovi ki he kovi
b) fakahaofi kinautolu mei he nima ʻoe angahala
c) fakahaofi ʻae moʻui ʻae kakai tokolahi
6. 1 Sione 2:14 — Kuo u tohi kiate kimoutolu, ʻae kau talavou, koeʻuhi ʻoku mou mālohi, pea ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he folofola ʻae ʻOtua, pea kuo mou:
a) ko ia kuo ne 'ilo'i ia 'oku mei he kamata'anga
a) ikuʻi ʻae tokotaha angakovi
c) na'e ma'u ‘a e Laumālie Mā'oni'oni
7. Fakahā 21:7 — Ko ia ia ʻe ikuna, ʻe maʻu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē; pea teu hoko ko hono ʻOtua, pea:
a) pea ʻe hoko ia ko hoku foha
b) Te u holoholo ʻae loʻimata kotoa pē mei hono mata
Ko e founga ʻoku fakahā ai ʻe he ʻata ʻa e maama: ko e ʻakau naʻe ui ko e malaʻia ʻi he lao (Teutalonome 21:22-23) ko e faʻahinga ʻakau tofu pe naʻe tautau ai ʻa Kalaisi, ʻo hoko ai ko e malaʻia koeʻuhi ko kitautolu (Kalētia 3:13) — pea ʻoku tuʻu ava ʻa e ʻakau ʻoe moʻui ʻi hono tafaʻaki ʻe taha (Fakahā 22:2).
Ko e founga hono fakamatala'i 'e he fuakava fo'ou: 'a ia na'e fekau'i 'i he 'akau 'uluaki 'aupito — ke kai ta'ofi mai he fu'u 'akau kotoa pē, tuku kehe pe taha — 'oku hoko, 'i he 'akau faka'osi, ko ha fakaafe ta'oe'oe: 'e 'oatu 'e au ke ne kai mei he 'akau 'o e mo'ui ki he tokotaha 'oku ikuna (Senesi 2:16-17 → Fakahā 2:7).
Ko e founga ʻoku mahuʻinga ai ʻae ngaahi lea: ʻoku fakahingoa ʻe he agathos (G18, lelei) mo e kalos (G2570, lelei) ʻae meʻa ʻoku lelei ʻi hono tuʻunga tonu mo e lelei ʻi hono fakahā; ʻoku fakahingoa ʻe he kakos (G2556, kovi) mo e poneros (G4190, kovi) ʻae meʻa ʻoku taʻeʻaonga mo ia ʻoku ʻi ai ha loto kuo pikitai ke fai kovi — fakaʻilongaʻi pe ko fē ʻae lea ʻoku hā ʻi he veesi taki taha, pea ko e hā hono ʻuhinga.
Ko hono ngāue ʻaki ʻeni kiate koe: ʻAhiʻahiʻi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, pea puke maʻu ʻaia ʻoku lelei (1 Tesalonaika 5:21). Afe mai mei he kovi, ʻo fai ʻae lelei (Saame 34:14). ʻOku akoʻi ʻae ngaahi ongo ʻi he ngāue, ʻo ʻikai ʻi he holi (Hepelu 5:14).
Ko hono ʻuhinga ʻeni ki he taʻengata: ko e meʻa naʻe mole ʻi ha fuʻu ʻakau ʻe taha ʻoku toe foaki mai ʻi ha fuʻu ʻakau ʻe taha — pea ko ia ʻoku ikuna, te u foaki kiate ia ke ne kai mei he fuʻu ʻakau ʻo e moʻui (Fakahā 2:7), pea ʻe ʻikai toe ʻi ai ha fakamalaʻia (Fakahā 22:3).
Hala Kehe: Ko Siosefa ko e fakatātā ia ʻo e Foha, ko e tokoua naʻe fakatau atu ʻi he kovi kae fekau ʻe he ʻOtua ke fakahaofi ʻae moʻui (Sēnesi 45:5-8; Ngāue 7:9-10) — sio fakamātoato pe naʻe fēfē hono liliu ʻe he ʻOtua ʻae kovi naʻe fakataumuʻa kiate ia ko e lelei.
Fakahā ngofua: ko e chashab (H2803, ke fakakaukau, ke fokotu'utu'u) ko e fo'i lea tofu pe 'oku ngāue'aki 'i he potu 'e ua 'o e Senesi 50:20 — ko ia na'e fakakaukau'i 'e he fanga tokoua, ko ia pe na'e fakakaukau'i 'e he 'Otua. [KO E NGAAHI VESI KUO FAKAHOKO FAKATAHA — 'OKU 'IKAI KE LEA'AKI 'E HA VESI TAHA PE 'A E ME'A NI] Ko e kovi tatau na'e fokotu'utu'u 'e ha loto 'e taha na'e ikuna'i ia 'e ha loto 'oku lahi ange, ka na'e 'ikai ke f