Ko e Hā ʻOku Lea ʻaki ʻe he Tohi Tapu Fekauʻaki mo e Lelei mo e Kovi? — Konga 2 · Ngaahi Fakamatala Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika ʻa Strong
VAHE 2 · KO HA AKO FO'OU 'OKU FAKATU'U 'I HE NGAAHI TOKĀTEU FAKA-TOHITAPU
Lelei mo Kovi — Tokāteline Fakatohitapu Tefito'i
LEA FAKAHU‘OFA
Fanongo mai. Ko e loi motu'a taha ne lea'aki 'i lalo ha fu'u akau, pea ko ha loi fekau'aki mo e 'ilo. Na'e 'ikai fakatauele 'e he ngata 'a e fefine 'aki 'a e ta'e-'ilo — na'a ne fakatauele'i ia 'aki 'a e 'ilo: te mou hoko 'o hangē ko e 'Otua, 'o 'ilo 'a e lelei mo e kovi. Pea ko e 'ilo ko ia na'e mo'oni — na'e folofola 'a e 'Otua tonu 'i mui: kuo hoko 'a e tangata ko e tokotaha 'iate kitautolu, ke ne 'ilo 'a e lelei mo e kovi — ka na'e to'o ia 'e he tangata 'aki hono nima 'o'ona, 'i ha lea loi, tu'a mei he 'Otua, 'a ia tokotaha pē 'oku lelei, pea ko hono totongi ko e mate. Talu mei he 'aho ko ia 'oku fua 'e he fānau 'o 'Atama 'a e 'ilo 'oku mama fakalikuliku ki ai: poto ke fai kovi, ka ki hono fai 'o e lelei 'oku 'ikai hanau 'ilo; ko e loto kākā 'i he me'a kotoa pē 'a ia 'i he'ene fakamavae 'oku ne ui 'a e kovi ko e lelei mo e lelei ko e kovi. Ka fanongo ki he fakakaukau kotoa 'o e 'Otua. Ko e 'Otua na'e tāpuni 'a e hala ki he fu'u akau 'o e mo'ui na'e 'ikai te ne tāpuni hono fofonga. Na'a ne tuku ha lea 'i mu'a 'i he tangata — talia 'a e kovi, fili 'a e lelei; mavahe mei he kovi, 'o fai 'a e lelei — pea na'a ne tuku ha kai mālohi 'i mu'a 'iate kitautolu, koe'uhi ke ako'i 'e he ivi ongo 'a e kakai 'i he ngāue ke fakafaikehekehe'i 'a e ongo me'a fakatouosi ko ia. Pea na'a ne 'omi hono 'Alo, 'a e Tama na'e talia 'a e kovi mo fili 'a e lelei pea na'e 'ikai ke ne fehala'aki 'i ha taimi, 'a ia na'e fononga 'o fai 'a e lelei, mo ne fua 'a e kovi 'i hono sino 'o'ona 'i he 'akau, kae'oua ke tu'u ma'a 'a e hala na'e tāpuni 'i mu'a: ki ha taha 'e ikuna te u foaki kiate ia ke ne kai mei he fu'u akau 'o e mo'ui. Mei he 'akau 'uluaki ki he 'akau faka'osi, ko e me'a eni 'oku tuku 'i mu'a 'iate koe. Kumi tonu ia.
'ENI TOLU 'E FIU 'A 'ENI AKO 'O TALI:
1. Na'e ha'u mei fē 'a e 'ilo ki he lelei mo e kovi, pea ko e hā na'e 'omi ki he tangata 'i he 'aho na'a ne to'o ai ia?
2. Ko e hā ʻoku ui ʻe he ʻOtua ha tokotaha ke fai ki he kovi mo e lelei — pea ʻe lava ʻe he loto ʻo e tangata ke tali tautaha ʻae uī ko ia?
3. ʻOku fakapoto fēfē ʻae ngaahi ongo ke fakaʻilongaʻi ʻae leleí mo e koví, pea ʻoku ikunaʻi fēfē ʻae koví ʻi he ikuʻangá?
KO E TU'UNGA KUO 'OSI 'AI — LELEI MO KOVI
FA'AHINGA 'AKAU 'E UA 'I HE NGOUE --> 'AE 'AKAU 'OE MO'UI + MO E 'AKAU 'OE 'ILO 'OE LELEI MO E KOVI (Senesi 2:9).
KO E ‘AKAU KOTOA PĒ TE KE FAKA‘ATĀ KE KAI + KO E ‘AKAU ‘O E ‘ILO ‘O E LELEI MO E KOVI ‘E ‘IKAI TE KE KAI AI (Sēnesi 2:16-17).
› NAʻE PEHĒ ʻE HE NGATA, ʻE ʻIKAI KE MOU MATE MOʻONI --> NAʻE TOʻO ʻE HE TANGATA ʻA E ʻILO KA ʻOKU MĀVAHE MEI HE ʻOTUA + NAʻE HŪ MAI ʻA E MATE (Genesis 3:4-7; Loma 5:12).
› NAU TA'E'ILOA AU --> POTO KE FAI KOVI + KE FAI LELEI 'IKAI ILO (Selemaia 4:22).
› MALAI‘IA KIA KINAUTOLU ‘OKU UI ‘AE KOVI KO E LELEI, PEA MO E LELEI KO E KOVI (‘Aisea 5:20).
KAINGA KOTOA PĒ ʻOKU FANONGO ʻE NOFO FIEMĀLIE + ʻE NOFO NĒ ʻA NENE MELI HE MANAVAHĒ KI HE KOVI (Palovepi 1:33).
› NGAAHI ONGO ʻOKU NGAUEʻAKI KOEʻUHI KO HONO FAKAʻAONGAʻI --> ʻILOʻI ʻA E LELEI MO E KOVI FAKATOUʻOSI (Hepelu 5:12-14).
Ko e Konga 2 ko eni 'oku ne fakamo'oni'i ai 'a e mo'oni tatau mei ha kulupu fo'ou ia 'o e kau fakamo'oni.
ANCHOR FAKATAHATAHA'ANGA
Hepelū 5:14Modern Bible↗Share↗Ka ko e meʻakai mālohi, ʻoku ʻanautolu ʻoku matuʻotuʻa, ʻakinautolu ko e meʻa ʻi he maheni ai, ʻi he faʻa ngāueʻaki ʻae ngaahi anga ʻo honau loto, ʻoku nau ʻilo ai ʻae lelei mo e kovi.
(Ko ‘eku ngaahi fakakaukau fakafo‘ituitui — ko e “ngāue‘aki” ko e gymnazo (G1128, ngāue‘aki), ‘o fakahoko ‘i he founga ‘oku ako‘i ai ha taha ‘i ha ngāue fuoloa, pea ko e “ongo” ko e aistheterion (G145, ongo), ko e ngaahi konga ‘oku ne ma‘u ai ‘a e ‘ilo. ‘Oku ‘ikai foaki ‘a e fakakaukau lelei ki he fakapikopiko; ‘oku tupu ia ‘i he ngāue‘aki. ‘Oku ‘ilo‘i ‘e ha pēpē ‘a e huelo mo e kona; ka ko kinautolu kuo tupu ‘o lahi ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a e lelei mo e kovi — pea ko e faiako ko e folofola ‘o e mā‘oni‘oni ia (Hepelu 5:13).)
1. AKAU — 'A E 'ILO 'O E LELEI (H2896 TOWB) MO E KOVI (H7451 RA) NA'E TO'O MA'U MEI HE 'OTUA
1.2 Kolinitō 11:3Modern Bible↗Share↗Ka ʻoku ou manavahē telia naʻa hangē ko hono oloa ʻe he ngata ʻi heʻene kākaaʻi ʻa ʻIvi, ʻe pehē ʻae fakahala homou loto mei he angatotonu ʻaia ʻoku ʻia Kalaisi.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G1818 exapatao — took'i
NAA KAKAA'I 'E HE SEPENITE 'A 'EVA 'AKI 'ENE FIEFAKAPOTO → KO E NGAAHI 'ATAMAI KUO FAKAHALA MEI HE ANGAMAHEAKI 'OKU 'I KILISITO.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻoku sio ʻa Paula ki mui ki he ngoue pea ne mamata ki he fuʻu fakatuʻutāmaki tatau ʻoku kei ngāue. Ko e loto kuo taki hē mei he folofola totonu ʻa e ʻOtua ko e loto ia ʻoku mateuteu ke toe kākaaʻi. Naʻe ʻoatu ʻe he ʻakau ha ʻilo, ka ko e taumuʻa moʻoni ʻa e ngata ko hono hiki ʻo e fefine mei he angavaivai ʻo e meʻa naʻe fakahā moʻoni ʻe he ʻOtua.)
2.Loma 6:23Modern Bible↗Share↗He ko e totongi ʻoe angahala ko e mate; ka ko e moʻui taʻengata ko e foaki ʻofa ia ʻae ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G3800 opsonion — totongi
He ko e totongi ʻoe angahala ko e mate → ka ko e moʻui taʻengata ko e foaki ʻofa ia ʻae ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki.
(Ko e ngaahi fakakaukau totonu ʻoku ou maʻu — ko e fakatokanga ʻoku fai ʻi he ʻakau naʻe ʻikai ko ha fakamanamana ʻa ia naʻe ʻosi mo e ʻEteni. ʻOku fakahingoa ʻe Paula ʻa e lao tatau ʻi hono hingoa kakato: ko e totongi ʻo e angahala ko e mate. Ka ko e veesi tatau ʻoku toe tuku ai ke ava ʻa e matapā ʻe taha — ko e meʻaʻofa taʻetotongi ko e moʻui.)
3.1 Sione 2:16Modern Bible↗Share↗He ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he māmani, ko e holi ʻoe kakano, pea mo e holi ʻoe mata, mo e laukau ʻoe moʻui, ʻoku ʻikai ʻoe Tamai, ka ʻoku ʻoe māmani ia.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G1939 epithumia — lili'a
ko e holi ʻoe kakano + pea mo e holi ʻoe mata + mo e laukau ʻoe moʻui → ʻoku ʻikai ʻoe Tamai, ka ʻoku ʻoe māmani ia.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻoku fehoanaki totonu ʻa e lisi vahe tolu ʻa Sione mo e ʻakau: ko e lelei ki he kai ko e holi ʻo e kakano, ko e faka-fiefia ki he mata ko e holi ʻo e mata, pea ko e faka-manako ke fakapotoʻi ha taha ko e fielahi ʻo e moʻui. Ko e matapā tatau tolu naʻe fakaava ʻe he ngata ʻi he ʻakau ʻuluaki, ʻoku ne kei fakaava pē ia ʻi he ʻahiʻahi kotoa pē talu mei ai.)
4.Senesi 3:22Modern Bible↗Share↗¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua, “Vakai, kuo hoko ʻae tangata ke hangē ko ha taha ʻiate kitautolu, ke ne ʻilo ʻae lelei mo e kovi: pea ko eni, telia naʻa mafao atu ʻe ia hono nima, pea ne toli foki mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻo kai, pea moʻui ʻo taʻengata:”
KUO HOKO 'A E TANGATA KE HANGE KO KITAUTOLU, 'I HE 'ILO'I 'A E LELEI MO E KOVI → TELIA NA'A NE TOE TO MEI HE FU'U 'AKAU 'O E MO'UI, 'O KAI, 'O MO'UI TA'ENGATA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko hono tāpuni ʻo e hala ko ha ʻaloʻofa ia. Ko ha tangata kuo tō ki he kovi, ʻo ne kai mei he moʻui ʻo moʻui taʻengata ʻi he tuʻunga maumau ko ia, ʻe hoko ia ko e kovi taʻengata. Naʻe tāpuni ʻe he ʻOtua ʻa e hala koeʻuhi ke ne toe faʻu ia ʻi hono ʻAlo — ʻoku fakaava ʻe he Fakahā 2:7 ʻa e meʻa naʻe tāpuni ʻe he Senesi 3:22.)
2. HONGOFUA 'O E TANGATA — KOVI PĒ (H7451 RA) MA'U AI PĒ
1.Maʻake 7:21Modern Bible↗Share↗He ʻoku mei loto, mei he loto ʻoe tangata, ʻae mahalo kovi, mo e tonoʻi fefine mo e feʻauaki, mo e fakapō (22) Mo e kaihaʻa, mo e manumanu, mo e angahala, mo e kākā, mo e anga fakalielia, mo e mata kovi, mo e lea kovi, mo e laukau, mo e vale: (23) Ko e ngaahi meʻa kovi ni kotoa pē ʻoku haʻu mei he loto, ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata.”
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G2556 kakos — kovi
He ʻoku mei loto, mei he loto ʻoe tangata, ʻae mahalo kovi, mo e tonoʻi fefine mo e feʻauaki → Ko e ngaahi meʻa kovi ni kotoa pē ʻoku haʻu mei he loto, ʻoku fakaʻuliʻi ʻae tangata.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻOku fakahaaʻi hangatonu ʻe Sisu ʻa e tupuʻanga: ʻoku ʻikai ko ia ʻoku hū atu ki loto ʻi ha tangata, ka ko ia ʻoku haʻu mei he loto. Naʻe nofo ʻa e ʻilo ʻo e ʻakau ʻi ai tonu, ʻi he loto, pea kuo hoko ʻa e loto ʻo liliu ia ki he kovi talu mei ai.)
2.Selemaia 4:22Modern Bible↗Share↗“He ʻoku vale ʻa hoku kakai, ʻoku teʻeki ai te nau ʻilo au: ko e fānau faha ʻakinautolu ʻoku ʻikai hanau poto; ʻoku nau poto ki he fai kovi, ka ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻae ʻiloʻi ki he fai lelei.”
(Ko 'eku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui — fakahoko fakataha 'a e ongo 'ilo: kuo 'ikai te nau 'ILOI au, pea ke fai lelei 'oku 'IKAI HA 'ILO — ko e yada (H3045, ke 'ilo) 'i he potu ongo — ko e mo'oni foki 'o e lea 'i he Senesi 3:22. Na'e tauhi 'e he tangata 'a e 'ilo 'o e kovi pea mole ai 'a e 'ilo 'o e 'Otua; ko ia ia 'a e fua kātoa 'o e fu'u akau.)
3.Selemaia 17:9Modern Bible↗Share↗¶ “ʻOku kākā lahi taha pe ʻae loto ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku fungani kovi: ko hai te ne faʻa ʻilo ia?
KO E LOTOʻI TAʻATA = KAKAA HAKE ʻI HE MEʻA KOTOA PĒ + FAKATAMAKI ʻAUPITO.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e "kovi fakamamahi" ko e anash (H605, kovi): puke ʻo ʻikai kei faʻa fakamoʻui. Pea fakatokangaʻi ʻa e fehuʻi — ko hai te ne faʻa ʻILOʻI ia? Ko ia naʻa ne toʻo ʻa e ʻilo ʻo e lelei mo e kovi ʻoku ʻikai lava ke ne ʻilo ʻa hono loto ʻoʻona.)
4.Malakai 2:17Modern Bible↗Share↗¶ Kuo mou fakafiuʻi ʻa Sihova ʻaki hoʻomou ngaahi lea. Ka ʻoku mou pehē, ‘Kuo mau fakafiuʻi ia ʻi he hā?’ ʻOka mou ka pehē, ‘Ko ia kotoa pē ʻoku fai kovi ʻoku lelei ia ʻi he ʻao ʻo Sihova,’ pea ‘ʻOku ne fiemālie kiate kinautolu: pe, ‘Ko e fē ʻae ʻOtua ʻoku fakamaau?’
KO KINAUTOLU KOTOA OKU FAI KOVI OKU LELEI IA I HE AO O EIKI → KO FE HE OTUA O E FAKAMAAU?
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻoku ʻikai tuku ʻe he loto kākā ʻi hono fai ʻo e kovi. ʻI he ngataʻanga ʻoku ne ui ʻa e kovi ko e lelei, pea ʻoku ne toe pehē ange ʻoku hōifua ʻa e ʻEiki ki ai. Ko e kikite ʻe toko ua kehekehe, ka ko e fakatokanga ʻe taha pe mo tatau.)
3. KO E UI — FAKAFISI (H3988 MA'AS) KI HE KOVI, FILI (H977 BACHAR) 'A E LELEI
1.ʻIsaia 7:15Modern Bible↗Share↗Te ne kai ʻae pota mo e honi, koeʻuhi ke ne ʻilo ke siʻaki ʻae kovi, pea fili ʻae lelei.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e lea ni ʻoku lea ʻaki ki he tamasiʻi naʻe pehē ki ai ʻi muʻa: Vakai, ʻe fēfine ʻae tāupoʻou, ʻe fanauʻi ʻe ia ha tama, pea te ne ui hono hingoa ko ʻImanuela (ʻIsaia 7:14). Naʻe hoko mai ha taha naʻe ʻilo ke fakaʻikaiʻi ʻae kovi mo fili ʻae lelei, pea naʻe ʻikai siʻi ke ne hala.)
2.Saame 97:10Modern Bible↗Share↗ʻAkimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihova, mou fehiʻa ki he kovi: ʻoku fakamoʻui ʻe ia ʻae laumālie ʻo ʻene kakai māʻoniʻoni; ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu mei he nima ʻoe kau angahala.
‘OUA TE KE POTO ‘I HO MATA ‘O-‘OU → KE KE MANAVAHĒ KIA SIHOVA + MAVAHE MEI HE KOVI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e "poto ʻi ho ʻao ʻoʻou" ʻoku toe fakahaaʻi atu ki he tākanga ʻo e ʻakau tonu — matamatalelei ki he mata, pea manako ke ne ʻoatu ʻae poto — ko e fielahi tatau ia ʻo e moʻui ʻoku ui ʻi he 1 Sione 2:16. Ko e manavahē kia Sihova ʻoku ne tuʻu he taimi ni ʻi he potu naʻe tuʻu ai ʻa e "poto" loi ko ia.)
4.Saame 37:27Modern Bible↗Share↗Afe mei he kovi, pea ke fai lelei, pea nofomaʻu pē ʻo taʻengata.
AFE MEI HE KOVI + FAI LELEI → NOFOMAʻU ʻO TAʻENGATA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui — fokotuʻu eni ke tuʻu fakataha mo Sēnesi 3:22, ʻa ia naʻe taʻofi ai ʻa e tangata mei he kai mo moʻui taʻengata ʻi ha tuʻunga kuo maumauʻi. ʻI heni ʻoku pehē ʻe he folofola, afe mei he kovi, ʻo fai lelei, pea nofo ʻo taʻengata. Ko e hala ki mui ki he "taʻengata" ʻoku kamata ʻaki ʻa e afe mei he kovi.)
4. FAKAAFE'I 'AKI 'A E FOLOFOLA — NGAAHI OGO KUO AKO'I (G1128 GYMNAZO) KOE'UHI KO E NGAUE'AKI
1.1 Tuʻi 3:9Modern Bible↗Share↗Ko ia ke ke tuku ki hoʻo tamaioʻeiki ha loto poto ke fakamaauʻi ʻa hoʻo kakai, koeʻuhi ke u faʻa ʻilo totonu ʻae lelei mo e kovi; he ko hai ʻoku faʻa fai ke fakamaauʻi eni ʻa hoʻo kakai tokolahi ni?”
HA LOTO ‘ILO‘ILO → KE FAKAFEHOANAKI ‘A E LELEI MO E KOVI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e "mahino" ʻi heni ko e shama (H8085, ke fanongo): ko e loto fanongo. Naʻe hoko ʻa e hinga ʻi he telinga, ʻi he taimi naʻe fanongo ai ʻa e fefine ki he leʻo ʻo e ngata; ʻoku hoko mai ʻa e fakaʻiloʻilo ʻi he matapā tatau, ʻi he taimi ʻoku fanongo ai ʻa e loto ki he ʻOtua. Pea ko e "kovi" ko e ra (H7451, kovi) — ko e lea tatau mo e kovi ʻo e akau.)
2.Hepelū 5:13Modern Bible↗Share↗He ko ia kotoa pē ʻoku fakahuhu ʻi he huʻahuhu, ʻoku taʻepoto ia ʻi he folofola ʻoe māʻoniʻoni: he ko e valevale ia.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko hono fakafahaʻi ʻoe lelei mo e kovi ko e pōto ia ʻi he FOLOFOLA. Ko e founga ʻoku ʻikai ko e ngaahi taʻu, pe ko e ngaahi ongo, ka ko e folofola ʻoe māʻoniʻoni kuo ngāueʻaki.)
(Ko ʻeku ngaahi fifili fakafoʻituʻitui — ko e "fakamoʻoni" ko e dokimazo (G1381, ke fakamoʻoni): ke ʻahiʻahiʻi, ʻo hangē ko hono ʻahiʻahiʻi ʻo e ukamea ʻi he afi. ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻe he ongo kuo akoʻi ʻuluaki, pea puke maʻu ai pē ʻamui; pea ko ia kotoa pē ʻoku fakamoʻoni kovi, neongo ko hono hā mai pē, ʻoku tuku atu ia.)
5.Loma 16:19Modern Bible↗Share↗He kuo ongo atu hoʻomou talangofua ki he kakai kotoa pē. Ko ia ʻoku ou fiefia ai koeʻuhi ko kimoutolu: ka ko hoku loto ke mou poto ki he meʻa ʻoku lelei, pea taʻeʻilo ki he kovi.
POTO KI HE ME'A 'OKU LELEI + VALEVALE FEKAU'AKI MO HE KOVI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e "faingofua" ko e akeraios (G185, faingofua): taʻefakatanaki. Naʻe talaʻofa ʻe he ngata ʻa e poto ʻi hono ʻiloʻi ʻo e kovi; ka ʻoku foaki ʻe he ʻOtua ha poto lelei ange — poto ki he lelei, ka faingofua ki he kovi. Ka ʻi he loto kovi, ke mou hangē ha fānau iiki; ka ʻi he ʻilo, ke mou tuʻumaʻu (1 Kolinito 14:20).)
5. IKUNA'I (G3528 NIKAO) — 'OKU FOLO 'E HE LELEI 'A E KOVI 'I HA KALAISI
1.Kau ʻAposetolo 10:38Modern Bible↗Share↗Koeʻuhi ko e fakanofo ʻe he ʻOtua ʻa Sisu ʻo Nāsaleti ʻaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni mo e mālohi: ʻaia naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei, mo ne fakamoʻui ʻakinautolu kotoa pē naʻe fakamālohiʻi ʻe he tēvolo; he naʻe ʻiate ia ʻae ʻOtua.
NAʻE FAʻA FEʻALUʻAKI ʻA SISU ʻO FAI LELEI → ʻO FAKAMOʻUI ʻAKINAUTOLU KOTOA PĒ NAʻE FAKAMĀLOHIʻI ʻE HE TĒVOLO.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻoku fetaulaki ai ʻa e leleí mo e koví ʻi he potu ʻe taha ni, pea ʻoku ikuna ʻe he leleí ʻi he fetaulaki kotoa pē: naʻa ne fakamoʻui ʻakinautolu KOTOA naʻe fakamālohiaʻi. Ko hono ʻuhinga ʻeni naʻe fakahā ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua — ke ne maumauʻi ʻae ngaahi ngāue ʻae tēvolo (1 Sione 3:8).)
2.3 Sione 1:11Modern Bible↗Share↗ʻE ʻofeina, ʻoua naʻa angimui ki ha kovi, ka ko ia pe ʻoku lelei. Ko ia ʻoku ne fai lelei, ʻoku ʻoe ʻOtua ia: ka ko ia ʻoku ne fai kovi, kuo ʻikai mamata ia ki he ʻOtua
AFE MEI HE KOVI + FAI LELEI → KUMI KI HE MELINO, PEA TULI KI AI.
(Ko ‘eku ngaahi fakakaukau fakafo‘ituitui — ko e ngaahi lea tofu pē ia ‘o e Saame 34:14, kuo toe tohi ‘e Pita ki he kau muli. Ko e ngaahi fuakava ‘e ua, ko e le‘o ‘e taha.)
4.Loma 12:21Modern Bible↗Share↗ʻOua naʻa ikuna koe ʻe he kovi, kae ikuna ʻae kovi ʻaki ʻae lelei.
ʻOua naʻa ikuna koe ʻe he kovi → kae ikuna ʻae kovi ʻaki ʻae lelei.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — nikao (G3528, ikuna): ke ikunaʻi, ke maʻu ʻae ikuna. Ko e kovi ʻoku ʻikai ngata pe ʻi hono taʻofi; kuo pau ke IKUNAʻI ia, pea ko e mahafu ko e lelei. Fakatokangaʻi pe ʻoku ngāueʻaki fakatataʻi ʻae foʻi lea tatau ko eni ʻi he potu hoko: ko ia ʻoku ne ikuna — nikao — te u ʻoange kiate ia ʻae faingamālie ke kai mei he ʻakau ʻoe moʻui (Fakahā 2:7). Te ne folo hifo ʻae mate ʻi he ikuna (ʻIsaia 25:8).)
NGUTU ʻO E TOKOUA — TAFOKI MEI HE KOVI, FAI ʻA E LELEI, FAKAMAʻU ʻI HE NGUTU ʻO E TOKOUA MO HONO TOLU
ʻAmosi 5:14Modern Bible↗Share↗Kumi ʻae lelei, kae ʻikai ko e kovi, koeʻuhi ke mou moʻui: ko ia, ko Sihova ko e ʻOtua ʻoe ngaahi tokolahi, te ne ʻiate kimoutolu, ʻo hangē ko hoʻomou lea.
KUMI KI HE LELEI, KAE 'IKAI KI HE KOVI → KOE'UHI KE MOU MO'UI + PEA 'E 'IATE KIMOUTOLU 'A E 'EIKI.
ʻAmosi 5:15Modern Bible↗Share↗Fehiʻa ki he kovi, pea ʻofa ki he lelei, pea fokotuʻumaʻu ʻae fakamaau ʻi he matapā; heiʻilo pe ʻe ʻaloʻofa ʻa Sihova, ko e ʻOtua ʻoe ngaahi kautau, ki he toenga ʻo Siosefa.”
Fehiʻa ki he meʻa ʻoku kovi + piki maʻu ki he meʻa ʻoku lelei.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui — ko ha tauhi manu mei Tikoa (ʻAmosi 7:14), ko ha tuʻi ʻo ʻIsileli, mo ha ʻaposetolo ki he Senitaile. ʻI he ngutu ʻo e ongo fakamoʻoni pe tolu ʻe fokotuʻu maʻu ai ʻa e lea kotoa pe (2 Kolinito 13:1), pea ko e afo maea tolu ʻe ʻikai vave motu (Koheleti 4:12). Ngutu ʻe tolu, fuakava ʻe ua, fekau ʻe taha: tafoki mei he kovi, pikitai ki he lelei — pea ko e ʻofa taʻefakatupu loi ia ʻoku ne fakahoko.)
'AE MALU MO HONO FAKAHOKO
5.Senesi 3:13Modern Bible↗Share↗Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ki he fefine, “Ko e hā eni kuo ke fai?” Pea pehē ʻe he fefine, “Naʻe kākaaʻi au ʻe he ngata, pea u kai.”
Koeʻuhi ʻo hangē naʻe fakahalaia ʻae tokolahi ʻi he talangataʻa ʻae tangata ʻe tokotaha → pehē, ko e meʻa ʻi he talangofua ʻae tokotaha ʻe fakatonuhiaʻi ʻae tokolahi.
7.1 Pita 2:24Modern Bible↗Share↗ʻAia naʻa ne fua tokotaha pe ʻi hono sino ʻoʻona ʻetau ngaahi hia ki he ʻakau, koeʻuhi ʻi he ʻetau tauʻatāina mei he angahala, ke tau moʻui ki he māʻoniʻoni: pea ko e meʻa ʻi hono ngaahi ta kuo ko mou moʻui.
NAʻA NE FUA TOKOTAHA PE ʻI HONO SINO ʻOʻONA ʻETAU NGAAHI HIA KI HE ʻAKAU → KE TAU MOʻUI KI HE MĀʻONIʻONI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko e ʻata: naʻe pehē mahino ʻe he fefine, naʻe kākaaʻi au ʻe he ngata, pea u kai ai. Ko e fakahoko: ko e talangataʻa ʻa e tangata ʻe taha kuo ngaohi ʻaki ʻae tokolahi ke nau angahala, ka ko e talangofua ʻa e tokotaha kuo ngaohi ʻaki ʻae tokolahi ke māʻoniʻoni — pea ko e tokotaha talangofua ko ia naʻe fua ʻe ia ʻetau angahala ʻi hono sino ʻoʻona ʻi he ʻakau, koeʻuhi ke tau mate ki he angahala kae moʻui ki he māʻoniʻoni. Ko e kākaaʻi naʻe hoko ʻi he ngoue ʻoku fakaʻikaiʻi ia ʻe he talangofua naʻe hoko ʻi he kolosi.)
PĀ FAKAʻOSI
Fakahā 2:7Modern Bible↗Share↗“Ko ia ia ʻoku ai ʻae telinga, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻae Laumālie ki he ngaahi siasi; Ko ia ia te ne ikuna, te u foaki ki ai ke kai mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻaia ʻoku ʻi he lotolotonga ʻoe Palataisi ʻoe ʻOtua.”’
KIA IA ‘OKU IKUNA' → KE NE KAI MEI HE ‘AKAU ‘O E MO'UI ‘OKU 'I LOTO 'I HE PALATAISI ‘O E ‘OTUA.
Fakahā 22:2Modern Bible↗Share↗ʻI he loto hala lahi ʻo ia, pea ʻi hono kauvai fakatouʻosi, naʻe ʻi ai ʻae ʻakau ʻoe moʻui, naʻe tupu ai ʻae fua kehekehe ʻe hongofulu ma ua, pea fua ia ʻi he māhina kotoa pē: pea ko hono louʻakau, ko e meʻa fakamoʻui ʻoe ngaahi puleʻanga.
KO E 'AKAU 'O E MO'UI → KO HONO FUA 'OKU FUA 'I HE MAHINA KOTOA PE + KO HONO NGAAHI LOU'AKAU KO E FAKAMO'UI IA 'O E NGAAHI PULE'ANGA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — vakai ko e ako kotoa ni ʻi ha manava taha: naʻe tuʻu ʻa e ongo ʻakau ʻi he lotolotonga ʻo e ngoue. Naʻe fanongo ʻa e tangata ki ha leʻo loi, pea ne toʻo ʻa e ʻilo ʻo e lelei mo e kovi kae ʻikai fakataha mo e ʻOtua; pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe hoko atu ʻa e mate kiate ia. Naʻe ngalo hifo ʻa e ʻilo kuo kaihaʻasi ki hono loto, pea ko e loto naʻa ne ngaohi naʻe kākā lahi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, poto ke fai ʻa e kovi, kae ʻoua ke ne ui ʻa e kovi ko e lelei, mo e lelei ko e kovi. Ka naʻe ʻikai tuku ʻe he ʻOtua ʻa e tangata ki he ʻakau naʻa ne fili. Naʻa ne fokotuʻu ʻa ʻene folofola ʻi hono ʻao — fakafisi ki he kovi, fili ʻa e lelei; mavahe mei he kovi, ʻo fai ʻa e lelei — pea naʻa ne foaki ʻa e meʻakai mālohi, koeʻuhi ke ako ʻi he ngāueʻi ke fakapotopoto ʻa e ngaahi ongo ke ʻilo ʻaki ʻa e ongo meʻa fakatouʻosi. Pea naʻe haʻu ai ʻa e tama ʻa e tāupoʻou. Naʻa ne fakafisi ki he kovi ʻo ne fili ʻa e lelei, pea naʻe ʻikai ʻaupito te ne mole. Naʻa ne ʻalu holo ʻo fai lelei, pea ne fua ʻetau kovi ʻi hono sino totonu ʻi he ʻakau. Pea ko ʻene faʻa ʻakau ko ia kuo tuʻu ai ʻo ava ʻa e hala ki he ʻakau ʻo e moʻui, ʻa ia naʻe tāpuni talu mei ʻIteni. Ko e meʻa naʻe mole ʻe he tangata ʻi hono kai, ʻoku foaki foki ʻe he ʻOtua ʻi hono kai: ko ia ʻoku ikuna te ne foaki kiate ia ʻa e totonu ke ne kai mei he ʻakau ʻo e moʻui. ʻI he kamataʻanga ʻo e tohi ʻoku tuʻu ai ʻa e ʻakau kuo leʻohi; ʻi he ngataʻanga ʻo e tohi ʻoku tuʻu tauʻatāina ai ʻa e ʻakau ki he tokotaha kotoa pē ʻoku ikuna, pea ko hono ngaahi lau ʻoku maʻā ai ʻa e ngaahi puleʻanga. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hao ʻa e lelei mei he kovi — kuo ikunaʻi ʻe he lelei ʻa e kovi. Kamata mei he telinga, puke maʻu ʻa e folofola, pea kai fakamuimui ʻi he ʻakau ko ia.)
LEA MĀHINO FAKAKALESI
These are the keywords for this study. Tap any dotted word in the verses above to see its meaning here.
e lea naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtua ki heʻene ngāue kotoa ʻi he teʻeki ai ke maʻu ʻe he tangata ʻae ʻiloʻi (Genesis 1:31)
“ʻIloʻi” — H3045 yada — ke ʻilo, ke ʻiloʻi, ke fakafeʻiloakiʻi
ko e 'ilo 'oku 'ikai ko e angahala ia — ko hono 'ilo tu'unga mama'o mei he 'Otua ko e angahala ia (Senesi 3:5; Senesi 3:22)
“Fakafisi” — H3988 ma'as — ke fakafisi, ke taliteʻekina, ke fehiʻa ki ai
'Ae afe 'a e 'Otua tonu 'oku fai ki he kovi (Aisea 7:15)
“fili” — H977 bachar — ke fili, ke fakanofo, ke fili mai
'Oku fokotu'u 'e he folofola 'a e 'Otua 'a e lelei (Isaia 7:15; Teutalonome 30:19)
“Mavahe” — H5493 sur — ke afe atu, ke ‘ave ‘o ‘ave mama‘o
'oku talangofua 'e he va'e 'a e me'a 'oku 'ilo'i 'e he loto — afe mei he kovi (Psalm 34:14; Proverbs 3:7)
“took'i” — H5377 nasha — ke kākaaʻi, ke fakahēʻi
e talanoa ʻa e fefine tonu pē ʻo e hinga ʻo ia, ʻi hono ngutu pē (Genesis 3:13)
“fanongo” — H8085 shama — fai ke fanongo, ke fakafanongo, ke mahino'i
e loto fanongo, ʻi he lea faka-Hepelū, ko e loto fanongo ia naʻe kole ʻe Solomone (1 Tuʻi 3:9)
SIVI AKO
1. Senesi 2:17 — Ko e ʻaho ko ia te ke kai ai, te ke:
a) ke poto
b) mate
c) hoko ko e ngaahi ʻotua
2. ʻAisea 7:15 — Te ne kai ʻae pota mo e honi, koeʻuhi ke ne ʻilo ke:
ʻilo ke siʻaki ʻae kovi, pea fili ʻae lelei
e) fili ʻa e kovi, mo taʻofi ʻa e lelei
c) fakaʻilongaʻi ʻae ngaahi fakakaukau ʻoe loto
3. ʻAmosi 5:14 — Kumi ʻae lelei, kae ʻikai ko e kovi, koeʻuhi ke mou:
a) tuʻu ʻi he matapā
b) 'ofa mai ki he toenga
c) moʻui
4. Selemaia 17:9 — ʻOku kākā lahi taha pe ʻae loto ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku fungani:
kovi
b) vale
c) vaivai
5. Hepelu 5:14 — Ka ko e meʻakai mālohi, ʻoku ʻanautolu ʻoku matuʻotuʻa, ʻakinautolu ko e meʻa ʻi he:
a) 'ilo
ngāueʻaki
c) taʻu
6. Loma 16:19 — Ka ko hoku loto ke mou poto ki he meʻa ʻoku lelei, pea:
a) longo pē
b) fakamavahe'i
c) faingofua
7. Fakahā 2:7 — Ko ia ia te ne ikuna, te u foaki ki ai ke kai mei he:
a) ʻa e mana fufū
b) ʻae ʻakau ʻoe moʻui
c) fungani ʻo e vaine
KI'I TOHI TALI: 1-b, 2-a, 3-c, 4-a, 5-b, 6-c, 7-b
'E LAHI HONO VAHEVAHE 'O E AKO KO 'ENI
Ko e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻata ʻae maama: naʻe tuʻu ʻae ʻakau ʻe ua ʻi he ngoue. ʻI he ʻakau ʻoe ʻilo naʻe hoko mai ai ʻae mate; ʻi he ʻakau ʻoe kolosi, naʻe ʻave atu ai ʻae mate, pea ʻoku tuʻu matoʻo ai ʻae ʻakau ʻoe moʻui. Ko hono sio ki he ʻuluaki ʻakau ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau ʻilo pe ʻoku lelei fēfē ʻae ʻakau fakaʻosi (Senesi 2:9 → 1 Pita 2:24 → Fakahā 2:7).
Ko e founga ʻoku fua ai ʻe he fuakava foʻou ʻa e lea tatau: naʻe tohi ʻe Pita ki he kau muli ʻa e ngaahi lea tofu pe naʻe hiva ʻaki ʻe Tevita — afe mei he kovi, ʻo fai lelei (Sāme 34:14 → 1 Pita 3:11). Naʻe ʻikai ʻaupito ke liliu ʻa e fekau. Ka ʻoku tānaki mai ʻe he fuakava foʻou ʻa e mālohi, he naʻe pani ʻe he ʻOtua ʻa Sīsū ʻo Nāsaleti, ʻa ia naʻe ʻalu holo ʻo fai lelei (Ngāue 10:38).
Ko e mahuʻinga ʻo e ngaahi lea: ko e "talangataʻa" ʻi he Loma 5:19 ko e parakoe (G3876, talangataʻa), ko ha fanongo hala; ka ko e "talangofua" ko e hypakoe (G5218, talangofua), ko ha fanongo ʻoku fakavaivai ai. Naʻe hū mai ʻa e hinga ʻi he telinga, pea ʻoku pehē foki ʻa e tui (Loma 10:17). Pea ko e loto fakapotopoto ʻo e 1 Tuʻi 3:9 ʻoku hoko ia ʻi he lea Hepelū ko ha loto fanongo, shama (H8085, ke fanongo).
Ko e founga 'oku uhinga ai eni ki he Siu mo e Senitaile: Na'e malanga'i 'a Ngāue 'a e Kau 'Apositolo 10:38 'i he fale 'o Koniliusi, ko ha Senitaile. Pea ko e ngaahi lau 'o e 'akau 'o e mo'ui 'oku ma'a e faito'o 'a e NGAAHI PULE'ANGA (Fakahā 22:2). 'I he pule'anga kotoa pē, ko ia 'oku ne manavahē kiate ia mo fai 'a e mē'a totonu 'oku ne tali ia (Ngāue 'a e Kau 'Apositolo 10:35).
Ko hono ngāue kiate koe: ‘ahi‘ahi‘i ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē; puke ma‘u ‘a e me‘a ‘oku lelei (1 Tesalonaika 5:21). ‘Oku ako‘i ‘a e ngaahi ongo‘i ‘i he ngāue‘aki (Hepelu 5:14). Ke ke hoko ko ha tokotaha fai ‘a e folofola, ‘o ‘ikai ko ha fanongo pē (Semisi 1:22), pea ‘e tupu ai ‘a e fakapotopoto ‘ilo‘i.
Ko hono ʻuhinga eni ki he taʻengata: ko e meʻa naʻe mole ʻi he kai kuo toe foaki ʻi he kai. Pea ko ia ʻoku ne ikuna, te u foaki kiate ia ke ne kai mei he ʻakau ʻoe moʻui (Fakahā 2:7). Afe mei he kovi, ʻo fai ʻae lelei, pea nofo ʻo taʻengata (Sāme 37:27).
Fakamatala Fakaholomui: 'Oku pehē 'i he Sāme 34, "Mou 'ahi'ahi'i pea vakai kuo lelei 'a Sihova" (Sāme 34:8), ka 'oku mu'a ia 'i he'ene pehē, "Afe mei he kovi, 'o fai 'a e lelei" (Sāme 34:14). Ko e ngutu kuo ne 'ahi'ahi'i 'a e lelei 'oku ne ma'u ha fakamaau fo'ou ki he kovi. Muimui ki he kai 'i he tohi kotoa: Senesi 3:12 → Sāme 34:8 → Sione 6:51 → Fakahā 2:7.
Ko e fakahā ngalingali: ko e ʻakau naʻa ne fua ai ʻetau angahala (1 Pita 2:24) mo e ʻakau ʻoe moʻui (Fakahā 2:7; 22:2) ko e lea faka-Kalisi tatau pē, ko e xylon (G3586, ʻakau). [NGAAHI VĒSI FAKATAHA — ʻOKU ʻIKAI HA VĒSI ʻE TAHA ʻOKU LEA PĒ KI AI] (Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻi he ʻakau ʻe