Ki he veesi tohi tapu takitaha ʻi lalo ni, fili ha meʻa ʻoku akonaki ʻe he veesi ko ia. ʻE hā mai hoʻo sikoa ʻi he ngataʻanga.
Ko e fehuʻi fakasikoa eni. Paasi ia ke maʻu ai ha kelīti ki hoʻo Tohi Fakamoʻoni Fakangofua ki he Ngāue Fakafaifekau.
Mātiu 16:17 — Pea lea ʻa Sisu, ʻo pehēange kiate ia, “Saimone Pāsiona, ʻoku ke monūʻia: he naʻe ʻikai ________ ia kiate koe ʻe he kakano mo e toto, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi.
fakahā
moʻoni
maʻu
Loma 10:17 — Ko ia, ʻoku mei he fanongo ʻae tui, mo e fanongo mei he ________ ʻae ʻOtua.
feilaulau
folofola
moʻoni
1 Pita 2:2 — Pea mou ________ lahi, ʻo hangē ko e fānau toki fāʻeleʻi, ki he huʻahuhu taʻekākā ʻoe folofola, koeʻuhi ke mou tupu ai:
holi
mamahi
tuʻutuʻuni
Sione 17:3 — Pea ko eni ʻae moʻui ________, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pe taha, mo Sisu Kalaisi, ʻaia naʻa ke fekau.
muimui
sipi
taʻengata
Mātiu 11:27 — “Kuo tuku ʻae meʻa kotoa pē kiate au ʻe heʻeku Tamai: pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻae ʻAlo ʻe ha taha, ka ko e Tamai pe; pea ʻoku ʻikai ʻilo ʻae Tamai ʻe ha taha, ka ko e ʻAlo pe, mo ia ʻe ________ ia ki ai ʻe he ʻAlo.
maʻu
tukuange
fakahā
Mātiu 11:28 — ¶ “Haʻu kiate au ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo māfasia, pea te u foaki ʻae ________ kiate kimoutolu.
kātaki
fakamaau
fiemālie
Sione 10:27 — ʻOku fanongo ʻeku fanga ________ ki hoku leʻo, ʻo hangē ko ʻeku tala kiate kimoutolu: pea ʻoku ou ʻiloa ʻakinautolu, pea ʻoku nau muimui ʻiate au:
fiefia
sipi
langi
Sione 14:21 — “Ko ia ʻoku ne maʻu ʻeku ngaahi fekau, ʻo fai ki ai, ko ia ia ʻoku ʻofa kiate au: pea ko ia ʻoku ʻofa kiate au, ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamai kiate ia, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u ________ au kiate ia.”
foaki
fakahā
mamata
Kolose 3:16 — Ke nofoʻia ʻo lahi ʻaupito ʻakimoutolu ʻe he folofola ʻa Kalaisi ʻi he poto kotoa pē; pea mou feakonakiʻaki mo fetokoniʻaki ʻi he ngaahi ________, mo e lea mālie, mo e ngaahi hiva fakalaumālie, ʻo hiva mo e ʻofa ʻi homou loto ki he ʻEiki.
saame
faitoʻo
talotalo
Kau ʻAposetolo 5:41 — ¶ Pea naʻa nau ʻalu mei he ʻao ʻoe kau fakamaau ʻi he fiefia, koeʻuhi kuo nau ʻaonga ke ________ ʻae fakamā koeʻuhi ko hono huafa.
kātaki
feʻauaki
huhuʻi
Loma 12:1 — Ko eni, ʻe kāinga, ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻae ʻOtua, ke mou ʻatu homou sino ko e ________ moʻui, mo māʻoniʻoni, mo lelei ki he ʻOtua, ʻaia ko e ngāue ʻoku taau mo kimoutolu ke fai.
feilaulau
folofola
ngataʻanga
Loma 8:35 — Ko hai te ne fakamāvae ʻakitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisi? ʻAe mahaki, pe ko e mamahi, pe ko e ________, pe ko e honge, pe ko e telefua, pe ko e tuʻutāmaki, pe ko e heletā?
angaʻofa
huhuʻi
fakatanga
Mātiu 24:42 — ¶ “Ko ia leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻae ________ ko ia ʻe haʻu ai homou ʻEiki.
totonu
feituʻulaʻā
kaeʻoua
Fakahā 1:8 — ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, “Ko au ko e ʻAlifa mo e ________, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga, ʻaia ʻoku ʻi ai, pea naʻe ʻi ai, pea ko ia ia ʻe ʻi ai, ko e Māfimafi.”
Taiataila
Leotisia
ʻOmeka
1 Sione 3:2 — ʻE kāinga ________, ko eni ko e fānau ʻae ʻOtua ʻakitautolu, pea ʻoku teʻeki ai hā mai pe te tau hoko ko e hā: ka ʻoku tau ʻilo, ʻoka hā mai ia, te tau tatau pe mo ia; he te tau mamata totonu kiate ia.
ʻofeina
kātaki
vave
1 Kolinitō 13:12 — He ko eni, ʻoku tau fakaʻasiʻasi ʻi he ________ fakapoʻupoʻuli; ka ʻe ʻi ai ʻae mata ki he mata: ʻoku ou ʻilo fakakonga eni; ka te u ʻilo ai, ʻio, ʻo hangē ko hono ʻiloʻi au.
ikuna
faʻifaʻitaki
sioʻata
Siope 19:25 — He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku ________, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamui.
tokoni
Huhuʻi
valoki
Sione 8:12 — ¶ Pea toe lea ai ʻa Sisu kiate kinautolu, ʻo pehē, “Ko au ko e maama ʻo ________: ko ia ʻoku muimui ʻiate au, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻuli, ka ʻe ʻiate ia ʻae maama ʻoe moʻui.”
moʻoni
ngāue
māmani
Sione 14:2 — ʻI he fale ʻo ʻeku Tamai ʻoku ai ʻae ngaahi ________ ʻoku lahi: ka ne ʻikai, pehē kuo u tala ia kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻalu ke teuteu ha potu moʻomoutolu.
ʻaloʻofa
fononga
nofoʻanga
Fakahā 22:20 — Ko ia ʻoku ne fakahā ʻae ngaahi meʻa ni; ʻoku pehē ʻe ia, “Ko e moʻoni ʻoku ou haʻu ________;” ʻEmeni. ʻIo, ke pehē, ʻEiki Sisu, ke ke hāʻele mai.
Kuo tokoniʻi ʻe he akó ni koe? Vahevahe mai ha fakamatala nounou pe ko ho fakamoʻoni kakato — ʻoku tokoniʻi ʻe hoʻo talanoa ha taha kehe ke ne ʻiloʻi ʻa e uepisaití ni.
Tauhi ho Fakaʻilonga
Fakafiemālie pe. ʻOku ʻikai ʻaupito ke fiemaʻu ha ʻakauni ke ngāueʻaki ʻa e uepisaiti ni.
Tauhi ho ngaahi fika ʻo e quiz mo ho tohi fakamoʻoni kapau te ke liliu ho telefoni pe fakamaʻa ho browser.
Fakafoki ‘a e Fakalakalaka
Ko hono fakafoki ʻo e fakalakalaka te ne fetongi ʻae fakalakalaka ʻi he naunau ni, pea ko ha tohi fakamoʻoni te ke pulusi ki mui te ne fakahā ʻae hingoa ʻoku ʻi he lekooti.