See More Jesus
Tongan
🌐 Language
'Olelo Hawai'iAfaan Oromoobahasa IndonesiaBelarusianBrezhonegCebuanoChamorroChichewachiShonaChongthuCiyawoDanskDeutschEestiEnglishEspañolEsperantoeʋegbeFrançaisHausaHrvatskiIgboIlocanoItalianoKikuyuKiswahiliKiyombiKreyòl AyisyenLatinaLatviešulietuviųLingálaLugandaMagyarMahasuiMāoriNederlandsNorskPohnpeianPolskiPortuguêsQach’abelRomaniRomânăSanskritSetswanaShqipsrpski jezikSuomiSvenskaTagalogTiếng ViệtTonganTwiTürkçeUyghur tiliYorùbáÍslenskaČeštinaБългарскиРусскийУкраїнськаעבריתاردوالعربيةفارسیكوردی سۆرانیअहिराणी‎नेपालीभद्रवाही‎मराठीमानक हिन्दी‎हरियाणवी‎অসমীয়াবাংলাਪੰਜਾਬੀગુજરાતીଓଡ଼ିଆ‎தமிழ்తెలుగుಕನ್ನಡമലയാളംไทยဗမာἙλληνική中文日本語한국어+ Ngaahi Lea Kotoa Pē

Kātaki 'o a'u ki he Ngata'anga — Ko ha Ako Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika 'a Strong

HOKO ATU, NOFO, KĀTAKI — 'A E FONONGA 'OKU MUIMUI KI HE MATAPĀ

SEE MORE JESUS · wanttoseemore.com
Revised West VersionEnglish

Kātaki 'o a'u ki he Ngata'anga — Ko ha Ako Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika 'a Strong

HOKO ATU, NOFO, KĀTAKI — 'A E FONONGA 'OKU MUIMUI KI HE MATAPĀ
Tokāteline Fakatui'a Fakatohitapu — Kosipeli 'o Sīsū Kalaisi

LEA FAKAHU‘OFA

Naʻe tali ʻae fehuʻi lahi ʻi he ʻaho naʻe fakatupu ai ʻa e Siasi. Tui ki he ʻEiki Sīsū Kalaisi ʻaki ho loto kotoa. Fakatomala, pea afe mei hoʻo angahala. Papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ki he fakamolemole ʻo e angahala. Maʻu ʻae meʻaʻofa ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni. Ko ia ia ʻae matapā hū atu, pea ʻoku ʻikai lava ʻo fakalaka ha taha ʻoe ngaahi sitepu ko ia. Ka naʻe ʻikai ʻosi ʻae tali ʻi he matapā. ʻOku pehē ʻe he veesi tatau ʻaia ʻoku pehē naʻe papitaiso ai ʻae toko tolu afe naʻa nau hokohoko atu ʻi he akonaki ʻae kau ʻaposetolo. ʻOku fua atu ʻe he ako ko ʻeni ʻae tali ki hono ngataʻanga: hokohoko atu, nofoʻia ʻa Kalaisi, pea kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga.
ʻOku ʻufiʻufi ʻe he ako ko ʻeni ʻae meʻa naʻe hokohoko ai ʻae siasi ʻuluaki, ʻi he ʻaho taki taha pea fakataha. ʻOku ʻufiʻufi ʻe he ako ko ʻeni hono nofoʻia ʻa Kalaisi, hangē ko ha vaʻa ʻoku nofoʻia ʻae fuʻu vaine. ʻOku ʻufiʻufi ʻe he ako ko ʻeni hono kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, hinga mo toe tuʻu hake, mo e fakatokanga ke ʻoua naʻa foki ki mui. ʻOku ʻufiʻufi ʻe he ako ko ʻeni ʻae kau akonaki loi, ʻae telinga fiefia ke fanongo, mo ha ongoongolelei kehe. ʻOku ʻufiʻufi ʻe he ako ko ʻeni ʻae kaihaʻa ʻi he kolosi, ʻoku fakamamafa ʻo fakafehoanaki mo e folofola kotoa. ʻOku ngata ʻi heni ʻae tali. Ka ʻoku hoko atu ʻae ʻeveʻeva. ʻOku fononga ʻa ʻemau ako ko e Moʻui Fakahoko ʻi he moʻui foʻou ko ʻeni ʻi he ʻaho taki taha.

'ENI TOLU 'E FIU 'A 'ENI AKO 'O TALI:

3. ʻOku hoko ʻa e fakamoʻui ko ha kamataʻanga pē, pe ʻoku fiemaʻu ke toe hokohoko atu ha taha, nofo maʻu pē ki Kalaisi, mo kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga?
ʻE lava fēfē ʻe ha tokotaha ke ne ʻiloʻi ʻa e laumālie ʻo e moʻoni mei he laumālie ʻo e hēē ʻi he taimi ʻoku malanga ai ha ongoongolelei kehe?
'Oku fakamo'oni'i 'e he kaiha'a 'i he kolosi 'oku 'ikai fiema'u ke papitaiso ha taha?

ANCHOR FAKATAHATAHA'ANGA

1. Kau ʻAposetolo 2:41Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ¶ Pea ko kinautolu naʻe maʻu fiefia ʻene lea, naʻa nau papitaiso: pea ʻi he ʻaho pe ko ia naʻe ului ʻae kakai ʻe toko tolu afe nai. (42) Pea naʻa nau tuʻumaʻu ʻi he akonaki ʻae kau ʻaposetolo, mo e feʻofoʻofani, mo e tofi ʻoe mā, mo e fehūfekina.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G4342 proskartereo — Fai ma‘u‘ata‘atā
KO KINAUTOLU NAE TALI FIEFIA E'ENE FOLOFOLA NAE PAPITAISO --> NAU KEI TUTU'U MA'U PE 'I HE AKONAKI 'A E KAU 'APOSITOLO + FEFAKATAHA'ANGA + FESIFIA'I MA + LOTU.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoituitui — vakai ki hono liliu tuʻo lahi ʻa e lea ʻa e ʻAHO. Naʻa nau hoko atu ʻi he ʻaho kotoa. Naʻa nau maumau mā mei he fale ki he fale. Naʻa nau fakalototoʻaʻi kinautolu ki mui ʻi he ʻaho kotoa. Ko e founga lotu ʻeni ʻoku ʻikai ko ha houa ʻe taha ʻi he Sāpate, mo ha houa ʻe taha ʻi he loto uike — ko ha nofoʻanga ʻoku fakamafanaʻi tuʻo ua, kae toe ʻo e moʻui ʻa e tangata pē ia ʻoʻona. Naʻe moʻui ʻaki ʻe he siasi ʻuluaki eni ʻi he ʻaho kotoa, fakataha, pea naʻe fakahoko ai ʻe he ʻEiki ki honau ʻapiako ʻi he ʻaho kotoa ʻa kinautolu naʻe fakamoʻuiʻi. Ko ha tui ʻoku tuku kae toki fai ki he fakataha hoko ko e tui ia ʻoku fefeka hake ʻi he kākā ʻo e angahala. ʻOku ʻikai ko ha ʻaʻahi ʻoku ne kole. Ko e moʻui ʻoku ne kole.)

1. HOKOHOKO ATU MAʻU PĒ — AKONAKI ʻA E KAU ʻAPOSITOLO, FEFAKATAHAʻI, FEHAʻI MĀ, MO E LOTU

1. Kau ʻAposetolo 2:46Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea naʻa nau ʻalu loto taha ki he falelotu lahi ʻi he ʻaho kotoa pē, mo nau tofitofi mā ʻi he ngaahi fale, pea kai ʻenau meʻakai ʻi he fiefia mo e loto taʻekākā, (47) ‌ʻO fakamālō ki he ʻOtua, pea ʻofeina ʻe he kakai kotoa pē. Pea naʻe fakaului ʻe he ʻEiki kiate kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻakinautolu kuo fakamoʻui.
HOKO ATU ‘I HE ‘AHO KOTOA PĒ ‘I HE LOTO-TAHA --> NA‘E FAKALAHI ‘E HE ‘EIKI KI HE SIASI ‘I HE ‘AHO KOTOA PĒ ‘AKINAUTOLU ‘A IA NA‘E FAKAMO‘UI.
2. 1 Kolinitō 11:23Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He kuo u maʻu mei he ʻEiki ʻaia naʻaku ʻatu foki kiate kimoutolu, koeʻuhi naʻe toʻo ʻae mā ʻe he ʻEiki ko Sisu ʻi he pō ko ia naʻe lavakiʻi ai ia: (24) Pea hili ʻene ʻatu ʻae fakafetaʻi, ne ne pakipakiʻi ia, ʻo ne pehē, “Toʻo, ʻo kai: ko hoku sino eni, ʻaia kuo momo koeʻuhi ko kimoutolu: fai eni ko e fakamanatu kiate au.” (25) Pea pehē foki ʻene toʻo ʻae ipu, hili ʻene kai ʻae ʻohomohe, ʻo ne pehē, “Ko e ipu eni ʻoe fuakava foʻou ʻi hoku toto: mou fai eni, ko e fakamanatu kiate au, ʻi hoʻomou faʻa inu ia.” (26) He ʻoka mou ka kai ʻae mā ni, mo inu ʻi he ipu ni, ʻoku mou fakahā ai ʻae pekia ʻae ʻEiki kaeʻoua ke haʻu ia.
KUO U MAʻU MEIA HE ʻEIKI + KO HOKU SINO ENI, ʻOKU MAUMAUʻI KOEʻUHI KO KIMOUTOLU --> MOU FAI ENI KO E FAKAMANATU KIATE AU --> ʻOKU MOU FAKAHĀ ʻAE PEKIA ʻAE ʻEIKI KAEʻOUA KE NE HAʻU.
3. Sione 6:54Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ko ia ʻoku ne kai hoku sino, mo inu hoku toto, ʻoku ʻiate ia ʻae moʻui taʻengata; pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamui.
Ko ia ʻoku ne kai hoku sino, mo inu hoku toto, ʻoku ʻiate ia ʻae moʻui taʻengata --> pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamui.
4. 1 Sione 1:9Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Kapau te tau vete ʻetau ngaahi angahala, ʻoku moʻoni mo angatonu ia ke fakamolemolea ʻetau ngaahi angahala, mo fakamaʻa ʻakitautolu mei he taʻemāʻoniʻoni kotoa pē.
Kapau te tau vete ʻetau ngaahi angahala --> ʻoku moʻoni mo angatonu ia ke fakamolemolea ʻetau ngaahi angahala, mo fakamaʻa ʻakitautolu mei he taʻemāʻoniʻoni kotoa pē.
5. Hepelū 3:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ke feakonakiʻaki ʻakimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻoku lolotonga hono ui, “Ko e ʻaho ni;” telia naʻa mataila hamou tokotaha ʻi he fakakākaaʻi ʻe he angahala.
FAKATOKANGA'I 'A E TAHA KI HE TAHA 'I HE 'AHO KOTOA PĒ --> NE'INE'I FAKAFEFEKA 'A HA TAHA 'IATE KIMOUTOLU 'I HE KAKANO KĀKĀ 'O E ANGAHALA.

2. NOFO MAʻU ʻIA KALAISI — HOKOHOKO ATU ʻI HE TUI

1. Sione 15:4Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Nofo ʻiate au, mo au ʻiate kimoutolu. Hangē ʻoku ʻikai faʻa fua ʻae vaʻa ʻiate ia pē, ʻo kapau ʻe ʻikai nofo ʻi he vaine; pea ʻe pehē foki ʻakimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou nofo ʻiate au. (5) “Ko au ko e vaine, ko e ngaahi vaʻa ʻakimoutolu: ko ia ʻoku nofo ʻiate au, mo au ʻiate ia, ko ia ia ʻe fua lahi: ka māvae mo au, ʻe ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G3306 meno — nofo
KAPAU TE MOU 'IKAI NOFO 'IATE AU --> 'O KA 'IKAI KIATE AU 'E 'IKAI TE MOU LAVA HA ME'A.
2. Kolose 1:23Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻO kapau te mou tuʻumaʻu ʻi he tui ʻo aka mo tuʻu fakamakatuʻu, pea ʻikai hiki mei he ʻamanaki lelei ʻoe ongoongolelei, ʻaia naʻa mou fanongo, pea naʻe malangaʻaki ki he kakai kotoa pē ʻi lalo langi; ʻaia kuo fakanofo au ko Paula ko e faifekau ʻo ia;
‌ʻO kapau te mou tuʻumaʻu ʻi he tui ʻo aka mo tuʻu fakamakatuʻu --> pea ʻikai hiki mei he ʻamanaki lelei ʻoe ongoongolelei.
3. 2 Sione 1:9Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ko ia ia ʻoku fai hala, pea ʻikai nofomaʻu ʻi he akonaki ʻa Kalaisi, ʻoku ʻikai maʻu ʻe ia ʻae ʻOtua. Ko ia ia ʻoku nofo ʻi he akonaki ʻa Kalaisi, ʻoku maʻu ʻe ia fakatouʻosi ʻae Tamai pea mo e ʻAlo.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G3306 meno — nofo
Ko ia ia ʻoku nofo ʻi he akonaki ʻa Kalaisi --> ʻoku maʻu ʻe ia fakatouʻosi ʻae Tamai pea mo e ʻAlo.
4. Loma 11:22Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ko ia vakai ki he angalelei mo e houhau ʻoe ʻOtua: ko e houhau kiate kinautolu naʻe hinga; ka ko e angalelei kiate koe, ʻo kapau te ke tuʻumaʻu ʻi he angalelei: ka ʻikai, pea ʻe motuhi ai foki mo koe.
VAKAI KI HE ANGALELEI MO E FAKAMAMAFA ʻO E ʻOTUA --> KAPAU TE KE HOKO ATU ʻI HEʻENE ANGALELEI --> KAE ʻIKAI KO KOE FOKI TE KE TUʻUSI.
5. Fakahā 3:15Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ “ʻOku ou ʻiloʻi hoʻo ngaahi ngāue, ʻoku ʻikai te ke momoko pe vela: ʻamusiaange ʻeau ʻoku ke momoko pe vela. (16) Ko ia koeʻuhi ʻoku ke māmāfana pe, ʻo ʻikai momoko pe vela, teu puʻaki koe mei hoku ngutu.
TA'E MOMOKO PEA TA'E VELA --> KOE'UHI KO HO'O MAHAFU --> TE U LUAKI KOE MEI HOKU FOFONGA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he ʻEiki ki he mafana konā. ʻIkai ko e momoko pē, ka ko e mafana konā foki — ko ia ʻoku ne maʻu pē ʻa e lotu lahi ke fiemālie ai, ka ʻikai lahi ke moʻui ai — ko ia ia te ne feaʻanaki mei hono fofonga. Ko hono nofo maʻu kiate Ia ʻoku ʻikai ko hono puke ʻaki ha filo, mafana ʻi he Sāpate ka momoko ʻi he uike kotoa. Ko hono ʻulo ia. ʻOku lelei ange ke vevela, ʻoku ne pehē, pe ʻoku lelei ange ke momoko, ʻi he meʻa vaeua ko ia ʻoku fakalielia ai ia. Ke ke nofo pē ʻiate Ia, pea tuku ke ne fakatolonga hoʻo ulo ʻo aʻu ki he ngataʻanga.)

3. KĀTAKI ʻO AʻU KI HE NGATAʻANGA

1. Mātiu 24:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ko ia ʻe faʻa kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko ia ia ʻe moʻui.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G5278 hupomeno — Kātaki
Ka ko ia ʻe faʻa kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga --> ko ia ia ʻe moʻui.
2. Fakahā 2:10Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻOua naʻa ke manavahē ki ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ko ia te ke mamahi ai: vakai, ʻe lī ʻe he tēvolo ʻa homou niʻihi ki he fale fakapōpula, ko homou ʻahiʻahiʻi, pea te mou moʻua ʻi he mamahi ʻi he ʻaho ʻe hongofulu―ka ke fai angatonu pe ʻo aʻu ki he mate, pea te u foaki kiate koe ʻae pale ʻoe moʻui.
ʻOUA ʻE MANAVAHĒ KI HA MEʻA TE KE MAMAHI AI --> KE KE FALALA MOʻONI ʻO AʻU KI HE MATE --> TE U FOAKI KIATE KOE HA KALAUNI ʻO E MOʻUI.
3. 1 Kolinitō 11:28Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ʻoku lelei ke ʻahiʻahi ia ʻe he tangata, pea ke pehē pe ʻene kai ʻi he mā, mo inu ʻi he ipu.
Ka ʻoku lelei ke ʻahiʻahi ia ʻe he tangata --> pea ke pehē pe ʻene kai ʻi he mā, mo inu ʻi he ipu.
4. Lea Fakatātā 24:16Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He ka hinga ʻae tangata angatonu ke liunga fitu, ʻoku ne toetuʻu hake: ka ʻe tō ʻae angahala ki he kovi.
KO E TANGATA MĂ'ONI'ONI, 'OKU TŌ IA 'O LIU FITU, KA 'OKU TOE TU'U HAKE PE.
5. 1 Sione 2:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻA ʻeku fānau ʻofeina, ʻoku ou tohi ʻae ngaahi meʻa ni kiate kimoutolu, ke ʻoua naʻa mou angahala. Pea kapau ʻe angahala ha taha, ʻoku ai hotau fakalelei ki he Tamai, ko Sisu Kalaisi ko e māʻoniʻoni
Pea kapau ʻe angahala ha taha --> ʻoku ai hotau fakalelei ki he Tamai, ko Sisu Kalaisi ko e māʻoniʻoni.
6. Hepelū 7:25Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ko ia foki ʻoku ne faʻa fai ai ke fakamoʻui haohaoa ʻakinautolu ʻoku haʻu ki he ʻOtua ʻiate ia, ko e meʻa ʻi heʻene moʻui maʻuaipē ke hūfakiʻi ʻakinautolu.
KUO NE MĀLOHIA KE FAKAMOʻUI ʻAUPITO ʻAKINAUTOLU --> HE ʻOKU NE MOʻUI MAʻU AI PE KE FAI HALAIA MAʻANAUTOLU.
7. Saame 103:12Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻOku hangē ko hono vā mamaʻo ʻoe potu hahake mei he potu lulunga, ʻoku pehē hono mamaʻo ʻo ʻene ʻave ʻetau ngaahi angahala ʻiate kitautolu.
‌ʻOku hangē ko hono vā mamaʻo ʻoe potu hahake mei he potu lulunga --> ʻoku pehē hono mamaʻo ʻo ʻene ʻave ʻetau ngaahi angahala ʻiate kitautolu.
8. Hepelū 8:12Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He te u ʻaloʻofa ki heʻenau taʻemāʻoniʻoni, pea ko ʻenau ngaahi angahala mo ʻenau hia, ʻe ʻikai te u kei manatuʻi.”
pea ko ʻenau ngaahi angahala mo ʻenau hia, ʻe ʻikai te u kei manatuʻi.
9. Sione 10:27Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻOku fanongo ʻeku fanga sipi ki hoku leʻo, ʻo hangē ko ʻeku tala kiate kimoutolu: pea ʻoku ou ʻiloa ʻakinautolu, pea ʻoku nau muimui ʻiate au: (28) Pea ʻoku ou foaki kiate kinautolu ʻae moʻui taʻengata; pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau ʻauha, pe ʻe ʻikai ha taha te ne hamusi ʻakinautolu mei hoku nima. (29) Ko ʻeku Tamai, ʻaia naʻa ne foaki mai kiate au, ʻoku lahi taha pe ia; pea ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku faʻa hamusi mei he nima ʻo ʻeku Tamai.
ʻOKU FANONGO ʻEKU FANGA SIPI KI HOKU LEʻO + ʻOKU NAU MULI ʻIATE AU --> PEA ʻE ʻIKAI FAʻA TOʻO KINAUTOLU ʻE HA TAHA MEI HOKU NIMA.
10. ʻIsikieli 18:24Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ʻi he liliu ʻae māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni mo ne fai angahala, pea ne fai ʻo tatau mo e fakalielia kotoa pē ʻaia ʻoku fai ʻe he tangata angahala, ʻe moʻui ia? Ko ʻene māʻoniʻoni kotoa pē ʻaia kuo ne fai, ʻe ʻikai ha lau ki ai: ʻi he fai kovi kuo ne fai, mo e angahala, kuo ne angahala ai, ʻe mate pe ia ʻi ai.
Ka ʻi he liliu ʻae māʻoniʻoni mei heʻene māʻoniʻoni mo ne fai angahala --> mo e angahala, kuo ne angahala ai, ʻe mate pe ia ʻi ai.
11. Lea Fakatātā 26:11Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Hangē ko e tafoki mai ʻae kulī ki heʻene lua, ʻoku pehē ʻae toe fai ʻe he vale ʻa ʻene vale.
Hangē ko e tafoki mai ʻae kulī ki heʻene lua --> ʻoku pehē ʻae toe fai ʻe he vale ʻa ʻene vale.
12. 2 Pita 2:20Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He kapau ko eni, kuo hili ʻenau hao mei he ngaahi ʻuli ʻo māmani ʻi he ʻiloʻi ʻae ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi, ʻe toe fihituʻu ai, mo ikuna ʻakinautolu, pea ʻe kovi lahi ʻae ngataʻanga kiate kinautolu ʻi he kamataʻanga. (21) He ko e meʻa ʻe lelei kiate kinautolu ʻoka ne ʻikai te nau ʻilo ʻae hala ʻoe māʻoniʻoni, ka ʻi heʻenau ʻilo ia, pea toe tafoki mei he fekau māʻoniʻoni naʻe tuku kiate kinautolu. (22) Ka kuo hoko kiate kinautolu ʻo hangē ko e fakatātā moʻoni, “Kuo toe foki ʻae kulī ki heʻene lua ʻaʻana;” mo e “Sinamanu naʻe kaukau ki heʻene fetafokifokiaki ʻi he pelepela.”
TOE FIHIA AI, PEA IKUNA‘I --> KO HONO NGATA‘ANGA ‘OKU KOVI AGE KIATE KINAUTOLU ‘I HONO KAMATA‘ANGA --> KUO LIU MAI ‘A E KULI KI HE‘ENE LUA + KO E PUAKA FEFINE NA‘E FUFULU KUO TOE FOKI KI HE‘ENE PELEPELE ‘I HE PELA.
13. Mātiu 7:22Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻE pehē kiate au ʻe he tokolahi ʻi he ʻaho ko ia, ‘ʻEiki, ʻEiki, ʻikai naʻa mau akonaki ʻi ho huafa? Pea ʻi ho huafa naʻa mau kapusi kituʻa ʻae kau tēvolo? Pea ʻi ho huafa naʻa mau fai ʻae ngaahi meʻa mana lahi?’ (23) Pea te u toki fakahā kiate kinautolu, ‘Naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻiloa ʻakimoutolu: ʻalu ʻiate au ʻakimoutolu ʻoku fai kovi.’
ʻEiki, ʻEiki, ʻikai naʻa mau akonaki ʻi ho huafa? --> Naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻiloa ʻakimoutolu: ʻalu ʻiate au ʻakimoutolu ʻoku fai kovi.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻe faʻa ala ha tama iiki ʻia Kalaisi ki he afi tuʻo taha ʻo kapau kuo ʻosi lea ʻa e Tamai ʻo faka'ikai'i ia. Ko e humu ia ʻo e tamasiʻi ʻoku kei ako, pea ʻoku ʻilo ʻe he Tamai ia. Ko ha foha pe ʻofefine kuo tupu hake kuo pau ke ne ʻilo lelei ange. Ka ko eni ʻa e ʻaloʻofa ʻo ia: neongo ʻetau angahala, ʻoku ʻikai liʻaki kitautolu. ʻOku tau maʻu ha Fakafofonga — ko Sisu Kalaisi ko e Māʻoniʻoni — ʻa ia ʻoku moʻui maʻu pe pea ʻoku lea maʻu pe ki he Tamai koeʻuhi ko kitautolu. Ko ia ʻoku tau toe tuʻu hake. ʻOku tō ʻa e tangata māʻoniʻoni ʻo tuʻo fitu pea ne toe tuʻu hake. ʻOku tau siviʻi kitautolu, fakahā ʻa e meʻa kuo tau fai, tafoki mei ai, pea toe hū ki he ngāue ʻa ʻetau Tamai, ʻo tuku ki mui ʻa e kuohili — koeʻuhi kuo ʻosi hiki ʻe he ʻOtua ʻetau ngaahi angahala ʻo hangē ko e mamaʻo ʻo e hahake mei he hihifo, pea ʻe ʻikai te ne toe manatuʻi ia. Ka ʻoua naʻa ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻaloʻofa ni ko ha meʻa ke fakatatau ʻaki. ʻOku fakahā ʻe Isikeli ʻa e potu ʻe taha: ko e tangata māʻoniʻoni ʻo ne tafoki mei heʻene māʻoniʻoni pea ne pekia ʻi heʻene angahala, ʻe ʻikai fakamoʻui ia ʻi he māʻoniʻoni naʻa ne maʻu ʻi muʻa. ʻOku fakahā ʻe Pita ʻa e meʻa tatau ʻi he Fuakava Foʻou, pea ʻoku ne fakaʻaongaʻi ʻa e lea fakatātā motuʻa ke fakahā ia: ko e kulī ʻoku toe ʻalu ki heʻene puke, mo e puaka kuo fufulu ʻoku toe ʻalu ki he pelepela — ko ha taha naʻa ne hao mei he ʻuli ʻo māmani ʻi heʻene ʻilo ki he ʻEiki, pea toki toe tafoki ki ai, pea kuo kovi ange ʻene tuʻunga fakaʻosi ʻi hono kamataʻanga. Pea ʻoku pehē ʻe Sisu ki he kau ngaue kovi ʻi hono huafa, "Naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻiloʻi kimoutolu." Ko eni, taʻofi ʻa e ongo mata ʻo e heletā ni, pea ʻoua naʻa fakaboʻo ha taha ʻo ia. ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ʻe ʻikai lava ʻe ha taha ke toʻo hono fanga sipi mei hono nima — ʻikai ha filí, ʻikai ha mafai, ʻikai ha tangata. ʻOku moʻoni ʻa e malu ko ia, pea ko hono puke ʻoʻona ia ʻoku puke ki ai, ʻikai ko ʻetautolu. Ka vakai ki he founga ʻoku ne fakamatalaʻi ʻaki ʻa e fanga sipi ko ia: ʻoku nau fanongo ki hono leʻo, pea nau muimui kiate ia. ʻOku ʻikai fakahā ʻe he lea ha sipi ʻoku toʻo mei hono nima; ʻoku fakahā ʻene toe fetongi ʻo hoko ko e fufulu ʻo tafoki mo ʻalu ki he pelepela, ʻi hono loto ʻoʻona. ʻOku puke ʻe he Tohitapu ʻa e ongo meʻa ni fakatouʻosi — ko e nima ʻe ʻikai lava ʻo fakaava, mo e fakatokanga ke ʻoua naʻa tafoki mei ai — pea ʻoku ʻikai ne fakafefeka ia ke hoko ko e fōmula faingofua ʻe taha, ko ia ʻe ʻikai te tau fai ia. ʻOua naʻa loto-mafasia ʻi hoʻo tō: ʻoku moʻoni ʻa e Fakafofonga, pea ʻoku ava ʻa e hala ki ʻapi. ʻOua naʻa fakakaukau ʻe lava ke ke toe tafoki taʻekavakava: ʻoku moʻoni foki ʻa e fakatokanga. Tō, kae tuʻu hake. Tuʻu hake, pea kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga.)

4. TOKANGA — FANONGO KI HE KAU TALAFEKAU, PEA VAKAI HE EVANELIO KEHE

1. 1 Sione 4:6Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻOku ʻoe ʻOtua ʻakimautolu: ko ia ʻoku ne ʻiloʻi ʻae ʻOtua, ʻe fanongo ia kiate kimautolu; pea ko ia ʻoku ʻikai ʻoe ʻOtua, ʻoku ʻikai fanongo ia kiate kimautolu. Ko e meʻa eni ʻoku tau ʻilo ai ʻae laumālie ʻoe moʻoni, mo e laumālie ʻoe hē.
KO IA ʻOKU NE ʻILOʻI ʻAE ʻOTUA ʻOKU NE FANONGO KIATE KIMAUTOLU --> KO E MEʻA NI ʻOKU TAU ʻILO AI ʻAE LAUMĀLIE ʻOE MOʻONI + ʻAE LAUMĀLIE ʻOE HALAIA.
2. Kaletia 1:8Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Kapau ʻe malangaʻaki ʻekimautolu, pe ha ʻāngelo mei he langi, ha ongoongolelei kehe kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai ko ia naʻa mau malangaʻaki kiate kimoutolu, ke malaʻia pe ia. (9) ‌ʻO hangē ko ia naʻa mau tomuʻa lea ʻaki, peau toe lea ʻaki eni, Kapau ʻe malangaʻaki ʻe ha taha ha ongoongolelei kehe kiate kimoutolu, kae ʻikai ko ia kuo mou maʻu, ke malaʻia pe ia.
NEONGO KO KITAUTOLU, PE KO HA ĀNGELO MEI HEVANI, TE NE MALANGA'I HA NGAAHI ONGOONGOLELEI KEHE --> TUKU KE MALA'IA IA.
(Ko e ngaahi fakakaukau totonu 'oku ou hū ki ai — fakatokanga'i lelei: kapau 'oku 'ikai fefengaaki 'a e me'a 'oku tau tui ki ai mo e me'a na'e malanga'i 'e he kau talafekau, pea ko KIMAUTOLU 'oku hala, 'ikai ko kinautolu. Na'a nau mamata kiate Ia, mo fanongo kiate Ia, pea na'e fekau'i kinautolu 'e Ia. Ko ia 'oku fanongo ki he 'Otua, 'oku ne fanongo kiate kinautolu. Ko hono fokotu'u 'o ha faiako ke ma'olunga ange 'i he kau 'apositolo, ko e fanongo ia ki he laumālie ko e fehālaaki.)
3. Siute 1:3Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻE kāinga ʻofeina, ʻi heʻeku fai fakatoʻotoʻo ʻaupito ke tohi atu kiate kimoutolu ki he fakamoʻui lahi, naʻe totonu ke u tohi kiate kimoutolu, mo enginaki ke mou fekuki fakamātoato koeʻuhi ko e tui naʻe ʻatu ʻi muʻa ki he kāinga māʻoniʻoni. (4) He ʻoku ai ʻae kau tangata kuo nau fetolofi fakapōloto, ʻakinautolu naʻe tohi ʻi muʻa ki he malaʻia ni, ko e kau tangata taʻelotu, ʻonau liliu ʻae ʻofa ʻa hotau ʻOtua ko e faianga angahala, ʻo fakafisinga ʻi he ʻEiki pe taha ko e ʻOtua ko hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.
TAU'I MA'AE TUI NA'E TUKU 'O TU'O TAHA PE --> NA'E HŪ FUFŪ MAI 'A HA KAKAI 'E NI'IHI 'O TA'E'ILOA.
4. 2 Pita 2:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka naʻe ai foki ʻae kau palōfita loi ʻi he kakai, ʻo hangē ʻe ʻiate kimoutolu ʻae kau akonaki loi, ʻakinautolu ʻe ʻomi fakafufū ʻae ngaahi hē fakamalaʻia, ʻo fakafisiʻi ʻae ʻEiki naʻa ne fakatauʻakinautolu, ʻo ʻomi ai kiate kinautolu ʻae fakaʻauha fakatoʻotoʻo.
KO E KAU AKONAKI LOI TE NAU ʻOMI FAKAFUFŪ ʻAE NGAAHI HĒ FAKAMALAʻIA --> ʻO FAKAFISIʻI ʻAE ʻEIKI NAʻA NE FAKATAUʻAKINAUTOLU.
5. 2 Kolinitō 11:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ko e kau ʻaposetolo loi ʻakinautolu, ko e kau ngāue fakakākā, ʻoku nau fakakehe ʻakinautolu ke hangē ko e kau ʻaposetolo ʻa Kalaisi. (14) Pea ʻoku ʻikai ko e meʻa fakaofo ia he naʻa mo Sētane ʻoku fakakehe foki ia ko e ʻāngelo ʻoe maama.
KAU AKOSITOLO LOI, KAU NGAAHI KAKAI KAKAA --> KO SETANA TA'EFIO 'OKU NE LILIU 'IA IA KI HA 'AISETI MAAMA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ʻi he kuonga ʻo e kau ʻaposetolo tonu, naʻe fakalilifu ange ai ha kau tangata ʻo natula fakapikopiko ʻo fakapikoi ai ʻa e akonaki. Kae vakai ʻe fēfē hono lahi ange ʻi hotau kuonga ni, ʻi he lahi ʻo e me'a ʻoku akoʻi ʻoku foʻou, ʻoku ʻikai hano aka mei he folofola motuʻa, pea ʻoku ʻikai ngaohi totonu. ʻOku ʻikai hoko ha meʻa ko e moʻoni koeʻuhi ko hono tui ʻe he kakai tokolahi, pea ʻikai foki koeʻuhi ko hono taʻu motuʻa ʻi he ngutu ʻo e kau tangata. ʻOku moʻoni pē kapau ʻoku fehoanaki mo e meʻa naʻe fakahoko mai ʻe he kau talafekau.)
2 Timote 4:3Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Koeʻuhi ʻe hoko ʻae kuonga ʻe ʻikai te nau faʻa kātaki ai ʻae akonaki totonu; ka ʻi he ʻiate kinautolu ʻae telinga veli, te nau fakatokolahi maʻanautolu ʻae kau akonaki ʻo tatau mo ʻenau holi. (4) Pea te nau fakatafoki honau telinga mei he moʻoni, pea tuli tāupau ki he meʻa loi.
KO E TE'EKI TE NAU KĀTAKI 'A E AKONAKI MO'ONI --> 'E FAKATAHATAHA'I 'E KINAUTOLU KIATE KINAUTOLU 'A E KAU FAIAKO 'O FAKATATAU KI HONAU NGAAHI HOLI PĒ, HE 'OKU MISI HONAU TELINGA.
1 Timote 4:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ʻoku lea fakapatonu mai ʻae Laumālie, ʻe hē ʻae niʻihi mei he tui ʻi he ngaahi kuonga fakamui, ʻo tokanga ki he ngaahi laumālie fakahala, mo e ngaahi akonaki ʻoe kau tēvolo;
ʻe hē ʻae niʻihi mei he tui ʻi he ngaahi kuonga fakamui --> ʻo tokanga ki he ngaahi laumālie fakahala, mo e ngaahi akonaki ʻoe kau tēvolo.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — pea ko e houa tofu pē eni: ko e kakai ʻoku ʻikai te nau kātakiʻi ʻae akonaki moʻoni, kae fokotuʻu maʻanautolu ʻae kau faiakonga ʻi he tokolahi — ʻio, ʻo fakatatau ki he lahi ʻoku nau fiemaʻu ke fakafiemālieʻi honau telinga ʻoku ngaongao, ʻo tala kiate kinautolu ʻae meʻa ʻoku nau loto ki ai ke fanongo. ʻE lava ʻe ha tokotaha ke langa hono fale kotoa ʻaki ʻae kau faiakonga, ʻoku loto tatau kotoa mo ia, ka ʻoku hala kotoa. ʻOku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻe he tokolahi ʻae moʻoni, ʻoku ʻikai ke ngaohi ia ke hoko ko e moʻoni ʻi he lahi ʻo kinautolu ʻoku tui ki ai, pea ʻoku ʻikai fakapikoʻi ia ke fakafiemālieʻi ʻae telinga. Ko ho tafoki mei he moʻoni, ʻoku ke tafoki — ʻoku pehē ʻe he folofola — ki he ngaahi talatupuʻa.)
6. 2 Timote 2:15Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ke ke feinga ke fakahā koe ʻoku ke lelei ki he ʻOtua, ko e tangata ngaue ʻoku ʻikai ke mā, kae vahevahe totonu atu ʻae folofola ʻoe moʻoni.
Ke ke feinga ke fakahā koe ʻoku ke lelei ki he ʻOtua --> kae vahevahe totonu atu ʻae folofola ʻoe moʻoni.
7. Mātiu 4:4Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka naʻe lea ia, ʻo pehēange, “Kuo tohi, ‘ʻE ʻikai moʻui ʻae tangata ʻi he mā pe, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtua.’”
'E 'IKAI KE MO'UI 'A HE TANGATA 'I HE MĀ TOKOTAHA --> KA 'I HE LEA KOTOA PE 'OKU HA'U MEI HE FOFONGA 'O E 'OTUA.
8. Lea Fakatātā 30:5Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ “ʻOku maʻa ʻae folofola kotoa pē ʻae ʻOtua: pea ko e ungaʻanga ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku falala kiate ia. (6) ‌ʻOua naʻa ke fakalahi ki heʻene folofola telia naʻa ne valokiʻi koe, pea ʻe ʻilo ai koe ko e loi.”
KO E LEA KOTOA PĒ ʻA E ʻOTUA ʻOKU MAʻA -- ʻOUA NAʻA KE FAKALAHI KI HONO NGAAHI LEA.
(Ko e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui pē ʻa'aku — ʻoku ʻikai ke tau tauʻatāina ke fili mo filifilimanako mei he ngaahi folofola ʻae ʻOtua, ʻo taʻofi pē ʻae ngaahi folofola faingofua kae liʻaki ʻae ngaahi folofola faingataʻa. ʻOku moʻui ʻae tangata ʻi he folofola KOTOA PĒ. Ko hono tānaki ki ai, pe toʻo mei ai, ko e ilifia ke ʻiloʻi ia ko e loi ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua naʻa ne folofolaʻaki ia.)

5. KO E FAʻIFAʻITAKI ʻA E KAIHAʻA ʻI HE KOLOSI

(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui — ko eni ʻa e maka ʻe taha ʻoku falala ki ai ʻa e tokolahi ʻo honau fakamatala kotoa: naʻe fakamoʻui ʻa e kaihaʻa naʻe mate, ʻoku nau pehē, pea naʻe ʻikai ʻaupito ne papitaiso; ko ia ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻa e papitaiso. Tau fakamamafa muʻa ia he taimi ni ʻi he maama ʻo e folofola, pea vakai pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ne tuʻu tonu ai.)
1. Luke 23:40Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka naʻe leaange ʻa hono toko ua, ʻo ne valoki ia, ʻo pehē, “ʻIkai te ke manavahē koe ki he ʻOtua, he ʻoku ke malaʻia foki? (41) Pea ʻoku totonu kiate kitaua, he ko e totongi totonu ʻo ʻeta ngāue: ka naʻe ʻikai ha kovi ʻe fai ʻe he tangata ni.” (42) Pea pehē ʻe ia kia Sisu, “ʻEiki ke ke manatuʻi au, ʻoka ke ka hoko ki ho puleʻanga.” (43) Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ou tala moʻoni kiate koe, Te ta ʻi Palataisi mo au he ʻaho ni.”
KOE TAU MAʻU HOTAU TOTONGI TOTONU ʻO ʻETAU NGAAHI NGAUE --> ʻEIKI, KE KE MANATUʻI AU --> KO ʻAHO NI TE KE ʻI HEʻAKU ʻI PALATAISE.
2. Mātiu 3:5Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea naʻe toki ʻalu kiate ia ʻa Selūsalema, mo Siutea kotoa pē, mo e potu fonua kotoa pē naʻe tuʻu ofi ki Sioatani, (6) Ke papitaiso ʻiate ia ʻi Sioatani, ʻo vete ʻenau ngaahi angahala.
SELUSALEMA + KOTOA 'O SIUTEA + KOTOA 'O E FEITU'U TAKATAKAI 'I SIOATANE --> NA'E PAPITAISO 'IATE IA, 'O NAU FAKAHA 'ENAU NGAAHI ANGAHALA.
3. Maʻake 1:4Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Naʻe papitaiso ʻe Sione ʻi he toafa, mo ne malangaʻaki ʻae papitaiso ʻoe fakatomala ki he fakamolemole ʻoe angahala. (5) Pea naʻe ʻalu atu kiate ia ʻae fonua kotoa pē ko Siutea, pea mo kinautolu ʻo Selūsalema, ʻonau papitaiso kotoa pē ʻiate ia ʻi he vaitafe ko Sioatani, ʻo vete ʻenau ngaahi angahala.
KOTOA E FONUA KO SIUTEA + KINAUTOLU MEI SEUSALEMA --> NAA'NAU PAPITAISO KOTOA 'IATE IA 'I SIOATani.
4. Luke 7:29Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea ko e kakai kotoa pē naʻe fanongo kiate ia, mo e kau tānaki tukuhau, naʻa nau fakahā ʻae angatonu ʻae ʻOtua, ʻi heʻenau papitaiso ʻi he papitaiso ʻa Sione. (30) Ka ko e kau Fālesi, mo e kau akonaki ʻi he fono, naʻa nau fakataʻeʻaonga ʻae finangalo ʻoe ʻOtua kiate kinautolu, he naʻe ʻikai te nau papitaiso ʻiate ia.
KO E KAKAI KOTOA PĒ MO E KAU TĀNAKI TUKUHAU NAʻE PAPITAISO --> KA NAʻE LIʻAKI ʻE HE KAU FĀLESI MO E KAU AKONAKI FONO ʻAE FAKAKAUKAU ʻAE ʻOTUA, KOEʻUHI NAʻE
5. Mātiu 21:32Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He naʻe haʻu ʻa Sione kiate kimoutolu ʻi he hala ʻoe māʻoniʻoni, pea naʻe ʻikai te mou tui kiate ia: ka naʻe tui kiate ia ʻae kau tānaki tukuhau mo e kau faʻa feʻauaki: pea hili hoʻomou mamata ki ai, naʻe ʻikai te mou fakatomala ai, ke mou tui kiate ia.”
ka naʻe tui kiate ia ʻae kau tānaki tukuhau mo e kau faʻa feʻauaki.
6. Sione 4:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea ko ia, ʻi he ʻilo ʻe he ʻEiki kuo fanongo ʻae kau Fālesi, ʻoku ului pea papitaiso ʻe Sisu ʻae kau ākonga tokolahi ʻia Sione, (2) (Ka naʻe ʻikai fai papitaiso ʻe Sisu, ka ko ʻene kau ākonga,)
NA'E NGAOFIA MO PAPITAISO 'E SISU HA KAU AKONGA LAHI 'IA SIONE.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoituitui — pea ko eni ke fakafuofua ʻa e kaihaʻa ʻi he maama ko ʻeni. ʻOku ʻikai ke lea ʻa e folofola ʻi ha taimi ʻe taha ʻo pehē naʻe ʻikai papitaiso ia. Ko ha meʻa ia ʻoku fakakaukau taʻetotonu pē ʻe he kakai, pea nau langa ai ha akonaki kātoa ki honau fakakaukau pē ʻanautolu. Ka fanongo ki he meʻa ʻoku LEA ʻaki moʻoni ʻe he folofola: naʻe ʻalu atu ʻa Selusalema, mo Siutea KOTOA, mo e feituʻu kotoa ʻoku takatakai ʻi Sioatani, ʻo nau papitaiso, ʻonau fakahā ʻenau ngaahi angahala. Naʻe papitaiso ʻa e kakai anga maheni mo e kau tānaki tukuhau. Naʻe tui ʻa e kau feʻauaki. Ko e kau Fālesi mo e kau tangata poto fakalao pē naʻe fakafisi, pea naʻe ʻikai te nau papitaiso. Naʻe ʻikai ko ha Fālesi ʻa e kaihaʻa — ko e taha ia ʻo e kakai, ko ha tangata fai kovi, ko e faʻahinga tofu pē naʻa nau fakatokolahi atu ki he papitaiso fakatomala ʻa Sione. Pea ʻi he kolosi naʻa ne fai tofu pē ʻa e meʻa naʻe fakataumuʻa ki ai ʻa e papitaiso: naʻa ne fakahā ʻene angahala — ʻoku tau maʻu ʻa e meʻa ʻoku taau mo ʻetau ngaahi ngāue. Fakalahi ki ai ʻa e moʻoni ko ia naʻe papitaisoʻi ʻe he kau ākonga ʻoʻona ʻa e ʻeiki ʻa e kakai tokolahi ange ʻia Sione, ʻi he fonua kotoa ko ia, ʻi he taʻu ʻe laka hake ʻi he tolu. Ko ia ʻoku fehangahangai ʻa e moʻoni mo e taumuʻa fakatonuhia: ʻoku ʻikai ke tataki ʻe he folofola ʻa kitautolu ki ha kaihaʻa naʻe ʻikai ʻaupito papitaiso, ka ki he tokotaha naʻe meimei papitaiso moʻoni fakataha mo e toenga. Ko kinautolu kuo nau falala kiate ia kuo nau falala ki ha tangata kuo ʻosi fakamaʻa.)
7. Hepelū 9:16Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He ka ʻi ai ha fuakava, ʻoku totonu ke ʻi ai foki mo e mate ʻo ia ʻoku ne fakamoʻoni ʻae fuakava. (17) He ʻoku mālohi ʻae fuakava ko e hili ʻae mate: ka ʻi he kei moʻui ʻae fakamoʻoni, ʻoku ʻikai ʻaupito hano mālohi.
KO E FUAKAVA 'OKU MA'U MANA HILI 'A E PEKIA 'A E KAKAI --> 'OKU 'IKAI HA MALOHI 'AUPITO LOLOTONGA 'OKU KEI MO'UI 'A E TOKOTAHA NA'E NGAOHI 'A E FUAKAVA.
(Ko e ngaahi fakakaukau ʻo hoku loto — pea fakakaukau ange, ʻo kapau na'e ʻikai ʻaupito ke papitaiso ia: kapau pē pehē, ʻoku ʻikai ko ha tuʻunga fakatatau ia moʻau. Naʻe pekia ia ki muʻa ke hoko ʻo aʻu mai ʻa e fuakava foʻou. ʻOku ʻikai ha mafai ʻo ha fakamatala tukufakaholo lolotonga ʻoku kei moʻui ʻae tokotaha naʻa ne fai ia, pea naʻe teʻeki ke pekia ʻa e ʻEIKI. Ko ia naʻe maʻu ʻae kaihaʻa ʻo hangē ko hono maʻu ʻo e kakai ʻi he kuonga muʻa, ʻi he teʻeki ai ke ava ʻa e matapā ʻo e fuakava foʻou ni. Pea naʻe fakau ia ki he kolosi, ʻi hono nima mo hono vaʻe, pea naʻe ʻikai lava ke ne hifo ke papitaiso. ʻOku fiema'u ʻe he ʻOtua ʻa e talangofua mei ha tokotaha ʻi he meʻa ʻoku ne malava ke fai. Ko e meʻa naʻe ʻIKAI LAVA ke fai ʻe ha tangata ʻoku pekia ʻoku ʻikai ko ha ngaahi tukuʻanga ia ki ha tangata mo'ui ʻoku LAVA. ʻOku ʻikai ke ke fakau koe ki ha kolosi; ʻoku ke lava ke talangofua.)
8. Mātiu 7:26Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ “Ka ko ia ia ʻoku fanongo ki heʻeku ngaahi tala ni, pea ʻikai fai ki ai, ʻe fakatatau ia ki he tangata vale, ʻaia naʻe langa hono fale ʻi he ʻoneʻone: (27) Pea tō ʻae ʻuha, pea ʻoho mai ʻae vai, pea hoko mo e havili, ʻo tō ki he fale ko ia; pea holo ia: pea ko e meʻa lahi ʻa hono holoki.”
FANONGO PEA TA'EFAI --> LANGA HONO FALE 'I 'OLUNGA 'I HE 'ONE'ONE --> PEA NA'E LAHI HONO HOLOKI HIFO.
(Ko e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui pē — ko ia ko e kātoa ʻo e fakamatala ʻoku fakatuʻunga ia ʻi ha ngaahi mahino ʻoku ʻikai ke fakahā ʻe he folofola ʻi ha taimi. ʻOku tuʻu fakafepaki ia ki he fakamoʻoni mahino ʻoku ʻomi ʻe he folofola. Ko e fale ia kuo langa ʻi he ʻoneʻone, pea ʻe lahi ʻaupito ʻa hono holomui. Ka ʻoku tuʻu ʻa e fekau ʻi he maka, pea ʻoku teʻeki ai ke ueʻi: fakatomala, pea papitaiso, ʻa kimoutolu kotoa pē.)
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakatāutaha — ka ke fanongo pe ki he meʻa ni ʻi he faʻa fakaʻapaʻapa, kae ʻikai ʻi ha fehuʻia noa pē ʻoku ke ʻosi ʻilo ʻo ia kotoa. Kuo fehuʻia ʻe he tokolahi, pea nau hē. Pea ko kimautolu ʻoku ʻomi kiate koe ʻae ngaahi lea ni, ʻoku ʻikai mau taukaveʻi ʻoku mau ʻilo kotoa. ʻOku mau kei ako, pea mau loto-lelei ke fakatonutonu ʻe he folofola pea mo kinautolu naʻe fekauʻi mai. Ka ʻoku ʻikai te mau loto-fiefia ke liliu ʻae meʻa naʻe lea mahino ai ʻae kau talafekau. Ko ia ke ke sivi ia ʻe koe tonu: kapau kuo mau hē, tuku ke fakatonutonu ʻakimautolu ʻe he folofola. Ka ke fakatokanga telia naʻa ke tākiekina ʻi hoʻo fanongo ki he ngaahi leʻo ʻoe kakai tangata ʻo lahi ange ʻi he leʻo ʻoe kau ʻaposetolo ʻoe Lami. ʻOku mau sio ki he fehuʻi pau ko ʻeni ʻi ha fakaikiiki pehē ko e fakatātā ʻe taha ʻo e founga ʻoku ke kei lava ai ke tui ki ha meʻa, neongo ʻoku hā mai ʻi he Tohi Tapu, ʻi hono fukahi, ʻoku ne teke mālohi ki he tafaʻaki kehe. Kuo pau ke mau vahevahe totonu ʻae folofola: ʻoku ʻikai lava ke mau tānaki atu ki ai, pea ʻoku ʻikai lava ke mau toʻo mei ai.)

KOLE KE MAʻU IA

ʻE ʻOtua, ke ke ʻaloʻofa mai kiate au, ko e tokotaha angahala. Kuo u fanongo ki he moʻoni, pea kuo tuʻusi hoku loto, pea ʻoku ou kole kiate koe: ko e hā te u fai? ʻOku ou tui ʻaki hoku loto kotoa ʻoku pekia ʻa Sisu Kalaisi koeʻuhi ko au pea toe tuʻu, pea ʻoku ou fakahā ʻaki hoku ngutu ko Sisu Kalaisi ko e ʻEiki. ʻOku ou fakatomala — ʻoku ou tafoki mei heʻeku angahala kiate koe ʻaki hoku loto kotoa. Te u papitaiso ki hono huafa ke fakamolemole ai ʻeku ngaahi angahala, pea tanu mo ia, ke moʻui ʻi ha moʻui foʻou. Fakafonu au ʻaki ho Laumālie Māʻoniʻoni, he ʻoku ʻikai te u kau kiate koe kapau ʻoku ʻikai ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo Kalaisi. Tauhi au: tokoniʻi au ke u hokohoko atu ʻi he akonaki ʻae kau ʻaposetolo, ʻi he fesifesi mā, mo e ngaahi lotu; tokoniʻi au ke u fakapipiki maʻu pē ki he Kalaisi ʻo hangē ko e vaʻa ki he vaine; tokoniʻi au ke u kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga. Fakamoʻui au, ʻEiki, pea taki au ʻi he hala kotoa. ʻEmeni.

PĀ FAKAʻOSI

Fakahā 2:10Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻOua naʻa ke manavahē ki ha meʻa ʻi he ngaahi meʻa ko ia te ke mamahi ai: vakai, ʻe lī ʻe he tēvolo ʻa homou niʻihi ki he fale fakapōpula, ko homou ʻahiʻahiʻi, pea te mou moʻua ʻi he mamahi ʻi he ʻaho ʻe hongofulu―ka ke fai angatonu pe ʻo aʻu ki he mate, pea te u foaki kiate koe ʻae pale ʻoe moʻui.
KE KE FAKAMĀONI‘I ‘O A‘U KI HE MATE --> TE U ‘OATU KIATE KOE HA KALAUNI ‘O E MO‘UI.

SIVI AKO

1. Ngāue 2:42 — Pea naʻa nau tolonga maʻu pē ʻi he akonaki ʻae kau ʻaposetolo, mo e feohi,
a) mo e fesifesi mā mei he fale ki he fale
b) Fakamālō ki he 'Otua, pea ma'u 'ofa mei he kakai kotoa pē
c) mo e fesifesi mā, mo e ngaahi lotu
2. Ko ia fulipē 'oku fai hala, 'o 'ikai nofomaʻu 'i he akonaki 'a Kalaisi —
a) naʻe ʻikai ʻe he ʻOtua
b) ʻoku ne maʻu ʻa e Tamai mo e ʻAlo
c) te ne ma'u 'a e kalauni 'o e mo'ui
3. Sione 15:5 — Ko au ko e vaine, ko kimoutolu ko e ngaahi va'a: Ko ia 'oku nofo ma'u 'iate au, pea ko au 'iate ia, ko e tokotaha ko ia 'oku fua lahi:
a) pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosi
b) he ʻoka ʻikai ʻiate au ʻoku ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa
c) pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau ʻauha
4. 1 Sione 2:1 — Pea kapau 'e angahala ha taha, 'oku tau ma'u 'a e fakalaloa 'i he Tamai,
a) Sisu Kalaisi ko e māʻoniʻoni
b) koe'uhi 'oku mo'ui ma'u ai pē ia ke fai 'a e hū ma'anautolu
c) ko e laumālie ʻoe moʻoni
5. Palovepi 24:16 — He 'oku tō 'a e tangata angatonu 'o liunga fitu,
a) ʻoku toe foki ai ʻae vale ki hono vale
b) pea toe tuʻu hake ai
c) toe fihifihiʻi ai, pea ikunaʻi
6. Kaletea 1:8 — Ka neongo ko kimautolu, pe ko ha ʻāngelo mei he langi, ʻoku malanga ʻaki kiate kimoutolu ha ongoongolelei kehe ʻi he meʻa naʻa mau malanga ʻaki kiate kimoutolu,
a) tokanga ki he ngaahi laumālie kākaaʻi
b) ʻoku ongo ʻoe telinga
c) tuku ke fakamalaʻiaʻi ia
7. Ko e fuakava 'oku mālohi —
a) lolotonga 'oku mo'ui ai 'a e tokotaha fai fuakava
b) hili ʻae pekia ʻae kakai
c) ʻoku ofi ʻae folofola kiate koe, ʻio, ʻi ho ngutu
TALI TOTONU: 1-c · 2-a · 3-b · 4-a · 5-b · 6-c · 7-b

LEA MĀHINO FAKAKALESI

Ko e ngaahi lea mahuʻinga eni ʻo e akó ni. Tuki ha lea ʻoku ai hano tuʻoʻā ʻi he ngaahi veesi ʻi ʻoluga ke sio ki hono ʻuhinga ʻi heni.
“Fai ma‘u‘ata‘atā”G4342 proskartereoke haʻu ai; ke tatali ai; ke fai maʻuaipē mo ia
ʻA e meʻa ʻe fā naʻe hokohoko ai ʻa e siasi ʻuluaki: ko e akonaki ʻa e kau ʻaposetolo, mo e feohi, mo e maumauʻi ʻo e mā, mo e ngaahi lotu.
“nofo”G3306 menoke nofo; ke tolonga; ke ʻāunofo; ke fai atu
'Oku fua 'e va'a ha fua kae 'i ai pe ia 'oku kei nofo ma'u 'i he vaine.
“Kātaki”G5278 hupomenoke kātaki; ke fua; ke faʻa kātaki
Ko ia ʻe kātaki mo tuʻu maau ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe fakamoʻui ia.

Fai lelei — hokohoko atu.

Fai ʻae Kuisi Tohitapu Fakaʻilonga ki he ako ni →Ko e Hā Kuo Pau ke u Fai ke Fakamoʻui Au? — Ko ha Ako Tohitapu KJV mo e Ngaahi Fika ʻo Strong →
Kaveinga Kimuʻa← Ko e Tali 'a e Kau 'Apositolo — Ko ha Ako Tohitapu KJV mo e Fika 'a Strong
↓ Download ʻae akonga ko ʻeni (PDF)

Ka ʻoku ʻi ai ha fehuʻi ʻoku fungani mahuʻinga ʻi he meʻa kotoa pē: Ko hai ʻa Sīsū?

Lau e Ako →

SOURCES & CREDITS

Scripture: Revised West Version (Public Domain) — a redistributable edition, looked up exactly and never machine-translated.
Alternate chapter/verse numbering reconciled with STEPBible TVTMS (CC BY 4.0).
Strong's numbering & original-language data: OpenScriptures Hebrew Bible (CC BY 4.0); STEPBible.org — TAHOT/TAGNT/TBESH/TBESG (CC BY 4.0); Robinson-Pierpont Byzantine Majority Text (Public Domain); Strong's dictionary, 1890 (Public Domain).
Typography: Google Noto fonts (SIL Open Font License 1.1).
© SEE MORE JESUS · wanttoseemore.com — shared under Creative Commons Attribution 4.0 (CC BY 4.0).
Wrong wording in a title, heading or button? Let us know — for a verse, use the ⚠ beside it