See More Jesus
Tongan
🌐 Language
'Olelo Hawai'iAfaan Oromoobahasa IndonesiaBelarusianBrezhonegCebuanoChamorroChichewachiShonaChongthuCiyawoDanskDeutschEestiEnglishEspañolEsperantoeʋegbeFrançaisHausaHrvatskiIgboIlocanoItalianoKikuyuKiswahiliKiyombiKreyòl AyisyenLatinaLatviešulietuviųLingálaLugandaMagyarMahasuiMāoriNederlandsNorskPohnpeianPolskiPortuguêsQach’abelRomaniRomânăSanskritSetswanaShqipsrpski jezikSuomiSvenskaTagalogTiếng ViệtTonganTwiTürkçeUyghur tiliYorùbáÍslenskaČeštinaБългарскиРусскийУкраїнськаעבריתاردوالعربيةفارسیكوردی سۆرانیअहिराणी‎नेपालीभद्रवाही‎मराठीमानक हिन्दी‎हरियाणवी‎অসমীয়াবাংলাਪੰਜਾਬੀગુજરાતીଓଡ଼ିଆ‎தமிழ்తెలుగుಕನ್ನಡമലയാളംไทยဗမာἙλληνική中文日本語한국어+ Ngaahi Lea Kotoa Pē

'A e 'Eiki Kuo Tu'u Hake — Ko ha Ako Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika 'a Strong

ʻAE KOLOSI, ʻAE FAKAMOʻONI, MO E FOKI MAI — KO E ʻUHINGA NAʻE PEHĒ AI ʻAE PEKIA, MO E HA ʻOKU HOKO MAI

SEE MORE JESUS · wanttoseemore.com
Revised West VersionEnglish

'A e 'Eiki Kuo Tu'u Hake — Ko ha Ako Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika 'a Strong

ʻAE KOLOSI, ʻAE FAKAMOʻONI, MO E FOKI MAI — KO E ʻUHINGA NAʻE PEHĒ AI ʻAE PEKIA, MO E HA ʻOKU HOKO MAI
Tokāteline Fakatui'a Fakatohitapu — Kosipeli 'o Sīsū Kalaisi

LEA FAKAHU‘OFA

Ko e hā naʻe pau ai ke pekia ʻa Sisu? Ko e hā naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he fonualoto ʻataʻatā? Ko e hā ʻe hoko ʻi hono foki mai? ʻOku ʻave ʻe he ako ko ʻeni ʻae ngaahi fehuʻi ʻe tolu ko ia ki he Tohi Tapu, pea tuku ke tali ia ʻe he Tohi Tapu ʻaki hono lea pē ʻoʻona.
ʻOku lāulea ʻae ako ni ki he ʻuhinga naʻe fie lilingi ai ʻae toto. ʻOku lāulea ʻae ako ni ki he ʻaufuatuʻa hono hifo, pea mo e totongi naʻe fai ʻe he kolosi kiate ia. ʻOku lāulea ʻae ako ni ki he Tamai ʻoku ui ʻae ʻAlo ko e ʻOtua mo e ʻEiki. ʻOku lāulea ʻae ako ni ki he ʻEiki Sihova naʻe lea ki he ʻEiki ʻo Tevita. ʻOku lāulea ʻae ako ni ki Kalaisi kuo toetuʻu mei he pekia, mo Kalaisi ʻoku moʻui ʻi he kakai naʻa ne fakamoʻui. ʻOku lāulea ʻae ako ni ki hono foki mai, pea mo e fili ʻoku tolonga ʻo taʻengata.

'ENI TOLU 'E FIU 'A 'ENI AKO 'O TALI:

1. Ko e hā na'e pau ai ke fai 'aki 'a e toto 'a e pekia 'o Sisu, 'o 'ikai ha founga 'oku ngofua ange?
2. Na'e lava fēfē 'a Tēvita ke ui 'a hono foha 'a ene 'Eiki 'i he Saame 110:1?
3. Ko e hā na'e fakamo'oni'i 'e he toetu'u, pea ko e hā 'e hoko 'i he taimi 'e ha'u ai 'a Sisu ki mui?

ANCHOR FAKATAHATAHA'ANGA

1 Timote 2:5Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He ʻoku taha pe ʻae ʻOtua mo e fakalaloa pe taha ʻi he vahaʻa ʻoe ʻOtua mo e kakai, ko e tangata ko Kalaisi Sisu; (6) ‌ʻAia naʻa ne foaki ʻe ia ia ko e totongi huhuʻi mā ʻae kakai kotoa pē, ʻaia ʻe fakamoʻoni ʻi hono kuonga totonu.
KO E ʻOTUA PE TAHA + KO E TAHA FAKALALAHI PE TAHA ʻI HE VAHAʻA ʻO E ʻOTUA MO E TANGATA, KO E TANGATA KO SISU KALAISI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e tokotaha fakalaloa (ko e taha ʻoku tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo e ongo faʻahi kuo mavahevahe ke ne fakafoki mai ʻae ongo faʻahi ko ia ke nau toe fakataha) kuo pau ke kau kakato ia ki he ongo faʻahi fakatouʻosi, ka ʻikai pehē, ʻe ʻikai malava ke ne fai ʻa e ngāue ko e tokotaha fakalaloa. Vakai ki he meʻa ʻoku pehē ʻe he 1 Timote 2:5 ko hai ʻa e tokotaha fakalaloa: "ko e tangata ko Kalaisi Sisu." Kuo pau ke tangata ʻa Sisu Kalaisi, ka ʻikai pehē, ʻe ʻikai malava ke ne tuʻu ʻi he potu ʻoku tuʻu ai ʻa e fānau ʻa e tangata pea mate ʻaki ha mate fakaetangata. Vakai ki he meʻa ʻoku pehē ʻe he 2 Kolinito 5:19 naʻe moʻoni ʻi loto ʻi he mate ko ia: "naʻe ʻi ai ʻa e ʻOtua ʻia Kalaisi." Kuo pau ke ʻOtua ʻa Sisu Kalaisi, ka ʻikai pehē, ko ʻene mate ko ha tangata ʻe taha pē ʻoku toe mate, ʻo ʻikai ke ne ʻomi ha fakamoʻui (ko e fakahaofi mei he angahala mo hono tautea) ki ha taha ʻe taha. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ko ha fehuʻi taʻe mahuʻinga ki he kau mataotao pē ʻa e tali ki he "ko hai ʻa Sisu." ʻOku falala kotoa ʻa e akonaki kotoa ki he fakamoʻui ki hono tali ʻo e fehuʻi ko ia.)

1. H. KO E ʻUHINGA NAʻE PEHĒ AI ʻA E MATE — KO E HALA FAKAFOKI KI HE ʻOTUA

2. H1. KO E PALOPALEMA, KUO FAKAHĀ FAKAHANGATONU

ʻIsaia 59:2Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ko hoʻomou ngaahi hia kuo fakamavae ʻakimoutolu mo homou ʻOtua, pea ʻi hoʻomou angahala kuo ne fakafufū hono fofonga meiate kimoutolu, koeʻuhi ʻe ʻikai te ne fanongo,
Ka ko hoʻomou ngaahi hia kuo fakamavae ʻakimoutolu mo homou ʻOtua.
Loma 3:23Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He kuo fai angahala kotoa pē, pea tomui ʻi he fakamālō mei he ʻOtua.
He kuo fai angahala kotoa pē, pea tomui ʻi he fakamālō mei he ʻOtua.

3. H2. KO E HĀ ‘OKU FIE MA‘U AI ‘A E TOTO, KA ‘IKAI HA ME‘A FAINGOFUA AGE

Hepelū 9:22Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea kuo mei ʻosi ʻae meʻa kotoa pē ʻi hono fakamaʻa ʻaki ʻae toto ʻo fakatatau ki he fono; pea ka ʻikai lilingi ʻae toto ʻoku ʻikai ha fakamolemole.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G859 aphesis — Fakamolemole
pea ka ʻikai lilingi ʻae toto ʻoku ʻikai ha fakamolemole.
Levitiko 17:11Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He ko e moʻui ʻae kakano ko e toto pea kuo u tuku ia kiate kimoutolu ki homou feilaulauʻanga ke fai ʻae fakalelei maʻa homou laumālie; he ko e toto ʻoku ne fai ʻae fakalelei maʻae laumālie.
KO E MOʻUI ʻO E KAKANO ʻOKU ʻI HE TOTO --> KO E TOTO ʻOKU NE FAI ʻA E FAKALELEʻI MAʻA E LAUMĀLIE.
Hepelū 10:4Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He ʻoku ʻikai ʻaupito mafai ke ʻave ʻae angahala ʻe he toto ʻoe fanga pulu mo e fanga kosi.
He ʻoku ʻikai ʻaupito mafai ke ʻave ʻae angahala ʻe he toto ʻoe fanga pulu mo e fanga kosi.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: Fokotuʻu fakataha ʻae ngaahi veesi ni ʻe tolu pea ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he founga kotoa ʻo e ngaahi feilaulau ʻi he kuonga muʻa ia ia pē. ʻOku ʻi he toto ʻae moʻui. ʻOku totongi ʻaki ʻae moʻui ʻe taha ʻae angahala. ʻI he ngaahi kuonga muʻa, naʻe ʻomi ʻe he ngaahi feilaulau manu ʻae fakalelei (ko ha ʻufiʻufi fakataimi ki he angahala naʻe toe fakafoki ai ʻae tuʻunga ʻoe tangata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua) ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ʻi ha ngaahi teau taʻu. ʻOku pehē fakahangatonu ʻe Hepelū ʻoku ʻikai lava ʻe ha ngaahi feilaulau manu ke ʻave ʻae angahala. Ko e hā leva naʻe ʻuhinga ki ai ʻae ngaahi feilaulau manu kotoa ko ia? Naʻe tauhi ʻe he ngaahi feilaulau manu ʻae maʻu totonu ʻae fatongia angahala ke ʻikai totongi. Naʻe hoko ʻae ngaahi feilaulau manu ko ha fakamanatu fuoloa mo fai tuʻo lahi mo faʻahitaʻu ʻaho ʻoku totonu ke totongi ʻaki ha moʻui. Naʻe tauhi ʻe he ngaahi feilaulau manu ʻae fakamanatu ko ia ʻi hono tuʻunga kae ʻoua ke hoko mai ʻae mate ʻe taha ʻe lava ke totongi kakato ʻae fatongia angahala.)

4. H3. NGATA'ANGA 'O HONO HŪ HIFO

Filipai 2:5Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ke ʻiate kimoutolu ʻae loto ni, ʻaia foki naʻe ʻia Kalaisi Sisu: (6) Ko ia, ʻi heʻene ʻi he tatau mo e ʻOtua, naʻe ʻikai pehē ʻe ia ko ha faʻaoa ke na taha mo e ʻOtua: (7) Ka naʻa ne fakamasivesivaʻi ʻe ia ia ʻo ne toʻo kiate ia ʻae tatau mo e tamaioʻeiki, pea fanauʻi ia ʻi he tatau ʻoe tangata: (8) Pea kuo ʻilo ia ʻi he tatau ʻoe tangata, naʻa ne fakamoʻulaloaʻi ia, pea talangofua ki he mate, ʻio, ʻae mate ʻi he ʻakau.
ʻi heʻene ʻi he tatau mo e ʻOtua --> pea fanauʻi ia ʻi he tatau ʻoe tangata --> pea talangofua ki he mate, ʻio, ʻae mate ʻi he ʻakau.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fakatokangaʻi ʻa e founga ʻo e ʻalu hifo ʻi he Filipai 2:6-8. Naʻe ʻi he foʻi ʻo e ʻOtua ʻa Sīsū. Naʻe fakaʻaʻau ke masiva ʻa Sīsū ʻi hono ongoongolelei. Naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e foʻi ʻo ha tamaioʻeiki. Naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e tatau mo e tangata. Naʻe fakavaivaiʻi ia ʻa Sīsū. Naʻe talangofua ʻa Sīsū. Naʻe pekia ʻa Sīsū. Naʻe toki tānaki ʻe Paula ha ongo lea ʻe ua naʻe ʻikai fiemaʻu totonu ki he kaveinga: "ʻio, ʻa e pekia ʻo e kolosi." Ko hono lea pē naʻe pekia ʻa Sīsū naʻe ʻikai lava fakafiemālieʻi ʻa Paula. Ko e founga tofu pē ʻo e pekia ʻa Sīsū ko e konga ia ʻo e poini ʻa Paula.)

5. H4. KO E TOTONGI MOʻONI NAʻA NE FAI — NAʻE TALA KI MUʻA, PEA TOE TALA ʻI MUI

ʻIsaia 50:6Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ne u ʻatu hoku tuʻa ki he kau taaʻi, pea mo hoku kouʻahe kiate kinautolu naʻe fusi ʻae kava: naʻe ʻikai te u fufū hoku mata mei he mā mo e ʻaʻanu.
Ne u ʻatu hoku tuʻa ki he kau taaʻi --> naʻe ʻikai te u fufū hoku mata mei he mā mo e ʻaʻanu.
Saame 22:16Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He kuo kāpui au ʻe he fanga kulī: kuo ʻāʻi au ʻe he fakataha ʻoe ngaahi angakovi: naʻa nau hokaʻi hoku nima mo hoku vaʻe. (17) ‌ʻOku ou faʻa lau hoku hui kotoa pē: ʻoku nau mamata mo siosio pau kiate au. (18) ‌ʻOku nau tufa hoku ngaahi kofu ʻiate kinautolu, mo fai ʻae talotalo ki hoku pulupulu.
naʻa nau hokaʻi hoku nima mo hoku vaʻe --> ‌ʻOku nau tufa hoku ngaahi kofu ʻiate kinautolu, mo fai ʻae talotalo ki hoku pulupulu.
Mātiu 27:35Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea naʻa nau tutuki ia ki he ʻakau, pea nau vahevahe hono ngaahi kofu ʻi he talotalo: koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita, “Naʻa nau tufa hoku ngaahi kofu kiate kinautolu, mo nau talotalo ki hoku kofutuʻa.”
NA'A NAU TUTUKI IA KI HE KOLOSI, 'O VAHE'I HONO NGAAHI KOFU, 'O FAI FA'AHINGA --> KOE'UHI KE FAKAHOKO AI.
Sione 19:34Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ko e tokotaha ʻoe kau tau, naʻa ne hokaʻi hono vakavaka ʻaki ʻae tao, pea naʻe tafe leva mei ai ʻae toto mo e vai.
KO HA TAO NA'E TUI'I AI HONO VAKAVAKA --> PEA NA'E 'ALU LEVA MEI AI 'A E TOTO MO E VAI.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Na'e tohi 'e Tevita fekau'aki mo e nima mo e va'e na'e vili 'i he Saame 22. Na'e tohi 'e Tevita fekau'aki mo e kau sōlia na'a nau vahevahe 'a e ngaahi kofu 'i he Saame 22. Na'e tohi 'e Tevita 'a e me'a ni ta'u 'e taha afe ki mu'a pea 'oange ha taha 'i 'Isileli ke sio ki ha tautea 'i he kolosi. Na'e 'ikai ke fakamatala 'a Tevita ki ha me'a na'e hoko kiate ia tonu. Na'e tohi 'e Mātiu 'i he ngaahi senituli ki mui, hili 'a e tautea 'o Sīsū 'i he kolosi. Na'e tohi hifo 'e Mātiu na'e fai tofu pē 'e he kau sōlia 'a e me'a na'e fakamatala'i 'i he Saame 22. 'Oku fakahaa'i 'e Mātiu 'a e 'uhinga na'e fai ai 'e he kau sōlia 'a e me'a ni: "koe'uhi ke fakamo'oni'i." Lau fakataha 'a e ongo fakamatala ni. Na'e tohi 'e Tevita 'ene fakamatala 'o sio ki mu'a, ta'e ha founga ke ne 'ilo'i ai te hoko 'a e tautea 'i he kolosi. Na'e tohi 'e Mātiu 'ene fakamatala 'o sio ki mui ki he tautea 'i he kolosi, ta'e ha founga ke ne fakafisi'i ai na'e hoko 'a e tautea 'i he kolosi.)

6. H5. KO E ʻUHINGA ʻO E PEKIA — KO HA HALA HOKO, KA ʻIKAI KO HA MEʻA FAKAMAMAHI

Loma 5:8Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ʻoku fakahā ʻe he ʻOtua ʻene ʻofa kiate kitautolu ʻi he meʻa ni, lolotonga ko e kau angahala ʻakitautolu, ne pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu. (9) Pea ka ko ia, pea ʻe ʻāsili ʻae fakamoʻui ʻokitautolu mei he houhau ʻiate ia, he kuo fakatonuhiaʻi ʻakitautolu ʻi hono taʻataʻa. (10) He kapau ne fakalelei ʻakitautolu ki he ʻOtua ʻi he pekia ʻa hono ʻAlo, ka ko e ngaahi fili ʻakitautolu, pea tā ʻe ʻāsili hotau fakamoʻui ʻi heʻene moʻui, he kuo tau fakalelei.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G2644 katallasso — fakalelei
LOLOTONGA ‘ETAU KEI ANGAHALA, NA‘E PEKIA ‘A KALAISI MA‘ATAUTOLU --> NA‘A TAU FAKALELEI‘I KI HE ‘OTUA ‘I HE PEKIA ‘A HONO ‘ALO.
2 Kolinitō 5:18Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea ʻoku mei he ʻOtua ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia naʻa ne fakalelei ʻakimautolu kiate ia ʻia Sisu Kalaisi, pea kuo ne tuku kiate kimautolu ʻae fakamatala ʻoe fakalelei; (19) Koeʻuhi naʻe ʻia Kalaisi ʻae ʻOtua, ʻo ne fakalelei ʻa māmani kiate ia, ʻo ʻikai lau kiate kinautolu ʻenau ngaahi fai hala; pea kuo ne tuku kiate kimautolu ʻae fakaongoongo ʻoe fakalelei. (20) Pea ko eni, ko e kau faifekau ʻakimautolu koeʻuhi ko Kalaisi, ʻo hangē ʻoku fakakolekole ʻae ʻOtua ʻiate kimautolu: ʻoku mau kole ko e fetongi ʻo Kalaisi, mou fakalelei mo e ʻOtua. (21) He naʻa ne ngaohi ia, ʻaia naʻe ʻikai haʻane angahala, koe feilaulau ʻi he angahala koeʻuhi ko kitautolu; kae hoko ai ʻakitautolu ko e māʻoniʻoni ʻae ʻOtua ʻiate ia.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G2643 katallage — fakalelei
NAʻE ʻI HE KALAISI ʻAE ʻOTUA, ʻO NE FAKALELEI ʻAKI ʻA MAMANI KIATE IA --> NAʻA NE NGAOHI IA KE HOKO KO E ANGAHALA KOEʻUHI KO KITAUTOLU, ʻAIA NAʻE ʻIKAI TE NE ʻILO HA ANGAHALA.

7. H6. KO E NGATA ʻI HE ʻAKAU — KO HA FAKATĀTĀ MOTUʻA NAʻA NE NGĀUEʻAKI KIATE IA

Nomipā 21:8Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, Ke ke ngaohi maʻau ha ngata fakavela, ʻo ʻai ia ki ha ʻakau: pea ʻe pehē, ko ia kuo ʻūsia, ʻoka sio ia ki ai, ʻe moʻui ai ia. (9) Pea naʻe ngaohi ʻe Mōsese ʻae ngata palasa ʻo ne ʻai ia ki he ʻakau, pea naʻe hoko ʻo pehē, kapau kuo ʻūsia ha tangata ʻe ha ngata, pea sio ia ki he ngata palasa, naʻe moʻui ia.
pea ʻe pehē, ko ia kuo ʻūsia, ʻoka sio ia ki ai.

8. HA VAKAI KEHE, KA KO E FO'I FAKATĄTĄ TATAU — ko e ʻakau ʻi he toafa, mo e kolosi ʻi he moʻunga

Sione 3:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ¶ Pea hangē naʻe hiki hake ʻe Mōsese ʻae ngata ʻi he toafa, ʻe pehē hono hiki ʻae Foha ʻoe tangata ki ʻolunga: (15) Koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻoku tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha ia, kae maʻu ʻae moʻui taʻengata. (16) ¶ He naʻe ʻofa pehē ʻae ʻOtua ki māmani, naʻa ne foaki hono ʻAlo pe taha naʻe fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻae moʻui taʻengata. (17) He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtua hono ʻAlo ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani: ka koeʻuhi ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.
¶ Pea hangē naʻe hiki hake ʻe Mōsese ʻae ngata ʻi he toafa, ʻe pehē hono hiki ʻae Foha ʻoe tangata ki ʻolunga --> Koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻoku tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha ia.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e Nomipa 21 mo e Sione 3 ʻoku ʻikai ko ha fehokotaki naʻe fakatupu ʻe he ako ko eni. Naʻe fakahaaʻi tonu mo leʻo mai ʻe Sisu ʻa e fehokotaki ko eni, ʻo fekauʻi ki hono tuʻunga fakatāutaha ʻoʻona. Naʻe ʻikai tala ki he kakai naʻe mate ʻi he toafa ke nau fakalelei ʻakinautolu. Naʻe ʻikai tala ki he kakai naʻe mate ʻi he toafa ke nau loto-toʻa. Naʻe ʻikai tala ki he kakai naʻe mate ʻi he toafa ke nau ngāueʻi ha faitoʻo. Naʻe tala ki he kakai naʻe mate ʻi he toafa ke nau SIO ki he meʻa naʻe hiki hake ʻe he ʻOtua ʻi he ʻakau. Ko e kakai naʻe mate ʻi he toafa naʻa nau sio, naʻa nau moʻui. Ko ʻeni ke puke fakataha ʻa e ongo faʻahinga meʻa ni pea vakai ki hono konga fakaofo. Ko e ngata palasa naʻe hiki hake ʻi he ʻakau naʻe fōtunga tatau mo e meʻa tofu pē naʻe fakamate ʻa e kakai naʻe sio ki ai. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula ha moʻoni fakaofo tatau ʻo kau ki he kolosi. ʻOku pehē ʻe Paula naʻe NGAOHI ʻa Sisu ke hoko ko e angahala koeʻuhi ko kitautolu, neongo naʻe ʻikai ʻilo ʻe Sisu ʻae angahala (2 Kolinito 5:21). Naʻe hiki hake ʻa e faitoʻo ʻi he fōtunga tatau mo e malaʻia.)

9. KO E TAMAI TOTONU ʻOKU NE UI ʻAE ʻALO KO E "ʻOTUA" MO E "ʻEIKI"

1. Hepelū 1:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ko e ʻOtua, ʻaia naʻe folofola ʻi muʻa ʻi he ngaahi kuonga kehekehe mo e ngaahi anga kehekehe ki he ngaahi tamai ʻi he kau palōfita, (2) Kuo ne folofola ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ni kiate kitautolu ʻi hono ʻAlo, ʻaia kuo ne tuʻutuʻuni ke ʻaʻana ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia ne ne ngaohi ai foki ʻae ngaahi maama; (3) Ko e malama ia ʻo hono nāunau, mo e tatau ʻaupito ʻo ʻene ʻafio, pea ʻoku ne poupou hake ʻae meʻa kotoa pē ʻaki ʻene folofola mālohi, pea kuo hili ʻene fai ʻe ia ʻae totongi ʻi heʻetau ngaahi angahala, pea nofo hifo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe Fungani Māʻolunga;
KUO NE LEA MAI KIATE KITAUTOLU ʻI HONO ʻALO + ʻAIA NAʻA NE NGAOHI ʻAKI ʻAE NGAAHI MĀMANI --> KO E ULO ʻO HONO NĀUNAU, MO E TATAU MOʻONI ʻO HONO ʻULUNGAANGA.
2. Hepelū 1:5Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He naʻe pehē ʻe ia ʻanefē ki ha ʻāngelo fē, “Ko hoku ʻAlo koe, kuo u fakatupu koe ʻi he ʻaho ni?” Pea toe pehē, “Te u hoko au ko e Tamai kiate ia, pea ʻe hoko ia ko e ʻAlo kiate au?” (6) Pea ʻi he ʻomi ʻe ia ʻae ʻuluaki fakatupu ki māmani, naʻe toe pehē ʻe ia, “Ke hū kiate ia ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻae ʻOtua.”
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G4416 prototokos — ʻuluaki fanauʻi
He naʻe pehē ʻe ia ʻanefē ki ha ʻāngelo fē, “Ko hoku ʻAlo koe? --> Ke hū kiate ia ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻae ʻOtua.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakatāutaha: ʻOku fai ʻe he vahefuofua ʻuluaki kotoa ʻo e tohi ʻo Hepelū ha fakamatala loloa ʻe taha. Ko e fakamatala ko eni ko hono pehē ʻoku ʻikai ko ha ʻāngelo ʻa e ʻAlo, pea naʻe ʻikai ʻaupito ke hoko ia ko ha ʻāngelo. ʻOku ʻaonga ke fakatokangaʻi ʻa e poini ni ʻi ha ako kuo toki fakamoʻoni lahi ʻe ia ki ha tokotaha ʻoku ui ko e "ʻāngelo ʻo Sihova." ʻOku fakahingoa ʻe he lea faka-Hepelū ko e malak ha fekau. Naʻe fai ʻe he ʻAlo pē ʻo e ʻOtua ʻa e fekau ko ia ʻi he ngaahi taimi ʻi he Fuakava Motuʻa. Ka ʻoku ʻikai tuku ʻe he tokotaha naʻe hiki ʻa e tohi ʻo Hepelū ke fakaʻilonga ʻa e ʻAlo ʻi he lakanga ʻo e kau ʻāngelo naʻe fakatupu. ʻOku fekau ʻa e kau ʻāngelo ke lotu ki he ʻAlo.)
3. Hepelū 1:8Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ki he ʻAlo, ʻoku ne pehē, “E ʻOtua, ko ho nofoʻanga ʻoku lauikuonga pea taʻengata: ko e tokotoko ʻo ho puleʻanga ko e tokotoko māʻoniʻoni ia. (9) Kuo ke ʻofa ki he māʻoniʻoni, pea fehiʻa ki he angahala; ko ia ko e ʻOtua, ko ho ʻOtua, kuo ne tākai ʻaki koe ʻae lolo ʻoe fiefia ʻo lahi hake ʻi ho kāinga.” (10) Pea, “Ko koe, ʻe ʻEiki, naʻa ke ʻai ʻi he kamataʻanga ʻae tuʻunga ʻo māmani; pea koe ngaahi langi ko e ngaue ia ʻa ho nima: (11) E ʻauha ia; ka ʻe pehē ai pe ʻa koe; ʻe fakaʻaʻau ia kotoa pē ke motuʻa ʻo hangē ko e kofu; (12) Pea hangē ko e pulupulu te ke takatakai ia, pea ʻe fakakehe ia: ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, pea ʻe ʻikai ngata ʻa ho ngaahi taʻu.”
KA KO ʻENE LEA KI HE ʻALO, KO HO TAʻOFI, ʻE ʻOTUA, ʻOKU TAʻENGATA ʻO TAʻENGATA --> KO KOE, ʻE ʻEIKI, NAʻA KE ʻAI ʻAE TUʻUNGA ʻO E MĀMANI ʻI HE KAMATAʻANGA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Toe lau ʻa e ngaahi lea ʻe nima ʻuluaki ʻo e Hepelu 1:8: "Ka ʻoku ne pehē ki he ʻAlo." ʻOku ʻikai ko e fakakaukau ʻa e tokotaha naʻe tohi ʻa e tohi ʻa Hepelu fekauʻaki mo Sīsū ʻa e kaveinga ni. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kaveinga ni ʻa e ʻOtua ko e Tamai ʻoku ne lea hangatonu ki he ʻAlo. ʻOku ui ʻe he ʻOtua ko e Tamai ʻa e ʻAlo "ʻE ʻOtua." ʻOku toe ui ʻe he ʻOtua ko e Tamai ʻa e ʻAlo "ʻEiki." ʻOku toe fakamoʻoni ʻe he ʻOtua ko e Tamai ki he ʻAlo ʻa e ngaohi ʻo māmani mo e ngaahi langi. Kapau ʻoku fie fakamamafa ʻe ha taha ʻoku ʻikai ʻaupito ke ui ʻa e ʻAlo ko e ʻOtua ʻi he Folofola, kuo pau ke fetuʻupaki ʻa e tokotaha ko ia mo e veesi ni, ʻa ia ʻoku ui ai ʻe he Tamai ʻa e ʻAlo ko e ʻOtua.)

10. SIO KEHE, MEʻA TATAU — KO HA HIVA NAʻE TOHI MAʻA HA TUʻI, PEA NAʻE LAVE KI AI ʻE HE TAMAI KI HONO ʻALO

Saame 45:6Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻE ʻOtua, ko ho nofoʻanga ʻoku lauikuonga pea taʻengata: ko e tokotoko ʻo ho puleʻanga ko e tokotoko māʻoniʻoni ia. (7) ‌ʻOku ke ʻofa ki he māʻoniʻoni, pea fehiʻa ki he angahala: ko ia ko e ʻOtua ko ho ʻOtua, kuo ne tākai ʻaki koe ʻae lolo ʻoe fiefia ʻo lahi hake ʻi ho kāinga.
‌ʻE ʻOtua, ko ho nofoʻanga ʻoku lauikuonga pea taʻengata --> ko ia ko e ʻOtua ko ho ʻOtua, kuo ne tākai ʻaki koe ʻae lolo ʻoe fiefia ʻo lahi hake ʻi ho kāinga.
Saame 102:25Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Naʻa ke ʻai ʻi he kamataʻanga ʻae tuʻunga ʻo māmani; pea koe ngaahi langi koe ngaue ia ʻa ho nima. (26) ‌ʻE ʻauha ia, ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, ʻio, ʻe fakaʻaʻau kotoa pē ia ke motuʻa ʻo hangē ko e kofu; pea hangē ko e pulupulu te ke fatufatu ia, pea ʻe fakakehe ia: (27) Ka ʻe pehē ai pe ʻa koe, pea ʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo ho ngaahi taʻu.
ʻI MUʻA NAʻA KE AI ʻAE TUʻUNGA ʻO MAMANI --> KO KOE PĒ IA, ʻE ʻIKAI NGATA HO NGAAHI TAʻU.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e feituʻu eni ʻoku fai ai ha ngāue moʻoni ʻa hono lau fakataha ha ngaahi konga tohi ʻe ua. Ko e Saame 45 ko ha hiva mali ia. Ko e Saame 102 ko e lotu ia ʻa ha tangata ʻoku ʻi he faingataʻaʻia. ʻI he Saame 102, ʻoku fai ʻae ngaahi lea ko ia kia Sihova, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻa ia naʻa ne ngaohi ʻa māmani. Naʻe tohi fakatouʻosi ʻa e ongo saame ni ʻi he ngaahi senituli kimuʻa pea toki fanauʻi ʻa Sisu ʻi Petelihema. ʻOku hiki ʻe he Hepelu vahe 1 ʻa e ongo saame fakatouʻosi. ʻOku fakahā ʻe he Hepelu vahe 1 ʻa e ongo saame fakatouʻosi ko e ngaahi lea ia ʻa e ʻOtua ko e Tamai. ʻOku ngāueʻaki ʻe he Hepelu vahe 1 ʻa e ongo saame fakatouʻosi ki he Foha. Fakatokangaʻi ʻae ngaahi faikehekehe siʻisiʻi ʻi hono fakalea ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi saame tefito mo hono hiki ʻi he Hepelu vahe 1. ʻOku ʻikai fakafufū ʻe he Tohitapu ʻa e ngaahi faikehekehe siʻisiʻi ni, pea ʻoku ʻikai fakafufū foki ia ʻe he ako ko eni. Ko e meʻa ʻoku ʻikai liliu ʻi he vahaʻa ʻo e ongo saame mo e Hepelu vahe 1 ko hono fakaʻilonga ʻo e tokotaha ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi lea.)

11. J. NAʻE FOLOFOLA ʻAE ʻEIKI KI HOKU ʻEIKI — KO E VELISI NAʻE FAKAʻOSI ʻAE FAKAKIKIHI

1. Saame 110:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Naʻe pehē ʻE Sihova ki hoku ʻEiki, “Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.” (2) ‌ʻE fekau ʻe Sihova ʻae tokotoko ʻo ho mālohi mei Saione: “Ke ke pule ʻi he lotolotonga ʻo ho ngaahi fili.”
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ ⚑ H113 adown — ʻEiki · ⚑ H3068 Yehovah — Sihova
NAʻE FOLOFOLA ʻA E ʻEIKI KI HOKU ʻEIKI, NOFO KOE ʻI HOKU NIMA TOʻOMATAʻU --> KAE ʻOUA KE U NGAOHI HO NGAAHI FILI KO HO TUʻUNGA VAʻE.
(Ko ‘eku ngaahi fakakaukau fakafo‘ituitui: ‘Oku ‘i ai ‘a e ‘uhinga lahi ‘i he laine ko eni ‘e taha ‘i he Saame 110:1 ‘i he taimi ‘oku ‘uluaki lau ai. ‘I he lea faka-Pilitania, ‘oku hiki fakatou‘osi ‘a e ongo lea ko ia ko e "Lord." Ko e mata‘itohi ‘iloa taha ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e kehekehe ko e ngaahi mata‘itohi lalahi. Ko e ‘uluaki lea ‘oku hiki ‘aki ‘a e ngaahi mata‘itohi lalahi, LORD. Ko hono ua ‘o e lea ‘oku ‘ikai hiki ‘aki ‘a e ngaahi mata‘itohi lalahi. ‘I lalo he lea faka-Pilitania, ko e ongo lea faka-Hepelū kehekehe eni. Ko e ‘uluaki lea faka-Hepelū ko e huafa fuakava ‘o e ‘Otua, ko Yehovah (H3068). Ko e ngaahi mata‘itohi lalahi ‘i he KJV ‘oku ‘uhinga ma‘u pe ki he lea faka-Hepelū ‘oku Yehovah. Ko hono ua ‘o e lea faka-Hepelū ko e adown (H113), ko ha lea ki ha ‘eiki pe pule. Ko e founga ‘o e adown ‘oku ngāue‘aki heni ‘oku lau "hoku ‘Eiki." Ko Tevita, ‘i hono tohi ‘a e Saame ko eni, ‘oku ne lekooti ‘a e ‘Otua ‘oku folofola ki ha taha ‘oku ui ‘e Tevita ko ‘ene ‘Eiki tonu. Ko eni ke fakakaukau ki he fehu‘i faingofua. Ko Tevita ko e tu‘i ia ‘o ‘Isileli. Ko hai ‘ene ‘Eiki? ‘Oku hoko ‘a e tali ke fakamanavahē‘ia ‘i ho‘o manatu‘i na‘e talaki ‘e he ‘Otua ‘e ha‘u ‘a e Kalaisi mei he fāmili tonu ‘o Tevita, ‘i he ngaahi to‘utangata ki mui. ‘Oku ‘ikai anga‘i ke ui ‘e ha tangata ‘ene makapuna tonu ko "hoku ‘Eiki.")

12. J2. NA'A NE FEHU'IA KINAUTOLU 'I HE ME'A KO IA 'E IA TONU, KA NA'E 'IKAI LAVA HA TAHA 'O TALI

Mātiu 22:41Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ¶ Pea ʻi he kei fakataha ʻae kau Fālesi, naʻe fehuʻi ʻe Sisu kiate kinautolu, (42) ‌ʻO pehē, “Ko e hā homou loto ki he Kalaisi? Ko e foha ia ʻo hai?” Pea nau talaange kiate ia, “ʻO Tevita.” (43) Pea pehēange ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku fēfē ai hono ui ia ʻe Tevita ʻi he Laumālie, ‘ʻEiki,’ ʻi heʻene pehē, (44) ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki hoku ʻEiki, Nofo koe ki hoku nima toʻomataʻu, kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe”’? (45) Pea kapau ʻoku ui ia ʻe Tevita, ‘ʻEiki,’ pea ko hono foha fēfeeʻi ia?” (46) Pea naʻe ʻikai ha lea ʻe faʻa lea ʻaki ʻe ha tangata kiate ia; talu mei he ʻaho ko ia naʻe ʻikai faʻa fehuʻi ʻe ha taha kiate ia.
ʻEiki,’ pea ko hono foha fēfeeʻi ia? --> Pea naʻe ʻikai ha lea ʻe faʻa lea ʻaki ʻe ha tangata kiate ia.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: Naʻe ʻikai tala ʻe Sisu ki he kau Fālesi ʻa e tali ki heʻene fehuʻi ʻoʻona ʻi he Mātiu 22:41-46. Naʻe fehuʻi ʻa Sisu pea tuku ʻa e fehuʻi ke taʻetali. ʻOku kei taʻetali ʻa e fehuʻi ʻo aʻu mai ki he taimi ni, pea ʻoku kei toe pe ha tali ʻe taha ʻoku fehoanaki. Ko e Kalaisi ko e foha ʻo Tevita fakatatau ki he kakano. Ko e Kalaisi ko e ʻEiki ʻo Tevita fakatatau ki he tuʻunga naʻe ʻi ai ia kimuʻa ke fanauʻi ʻa Tevita.)

13. J3. NAʻE NGĀUEʻAKI ʻE PITA ʻA E VESI TATAU ʻI HE ʻAHO NAʻE KAMATA AI ʻA E SIASI

Kau ʻAposetolo 2:32Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea ko e Sisu ni kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua, pea ko e kau fakamoʻoni ki ai ʻakimautolu kotoa pē. (33) Ko ia, ʻi hono hakeakiʻi ʻe he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua, pea ʻi heʻene maʻu mei he Tamai ʻae talaʻofa ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, kuo ne huaʻi hifo eni, ʻaia ʻoku mou mamata mo fanongo ki ai ni. (34) He naʻe ʻikai ʻalu hake ʻa Tevita ki he langi: ka naʻe pehē mai ʻe ia, ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki heʻeku ʻEiki, Nofo koe ʻi hoku nima toʻomataʻu, (35) Kae ʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.’ (36) “Ko ia ke ʻilo pau ʻe he fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, kuo fakanofo ʻe he ʻOtua ʻae Sisu ko ia, ʻaia naʻa mou tutuki ki he ʻakau, ko e ʻEiki mo e Kalaisi.”
Na'e 'ikai hāhake hake ki langi 'a Tēvita --> Kuo ngaohi 'e he 'Otua 'a e Sisu ko ia na'a mou tutuki ki he kolosi, ko e 'Eiki mo e Kalaisi.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: ʻOku nounou ʻa e fakamatala ʻa Pita ʻi he Ngāue 2:29-36. ʻOku ʻikai fiema'u ha potopoto fakaesino ʻe taha ki he fakamatala ʻa Pita. Naʻe tohi ʻe Tevita ʻo kau ki ha taha ʻoku nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua. Naʻe ʻikai ʻalu hake ʻa Tevita ke nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua. ʻE lava ke ʻalu atu ha tokotaha ʻo sio ki he faʻitoka ʻo Tevita, ʻoku pehē ʻe Pita ʻi ha ngaahi veesi kimuʻa. Ko ia naʻe ʻikai kau ʻa e saame ki he Tevita. Naʻe hoko atu ʻa Pita ʻo fakahā ʻa e tokotaha naʻe kau ki ai ʻa e saame. ʻOku fakahā ʻe Pita ʻa e tokotaha ni ʻo ʻikai ha fakamolemole ʻe taha: "ko e Sīsū tatau pē ko ia, ʻa ia naʻa mou tutuki ki he kolosi." ʻOku ui ʻe Pita ʻa e tokotaha ni "ko e ʻEiki mo e Kalaisi fakatouʻosi.")

14. J4. 'OKU LEA 'A E SAAME TATAU KI HA ME'A 'E TAHA KE HU'I MAI — PEA 'OKU FOKOTU'U 'E HIPELU HA FAKAMATALA KATOA 'I AI

Saame 110:4Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Kuo fuakava ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai liliu ia, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melikiseteke.”
Kuo fuakava ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai liliu ia --> Ko e taulaʻeiki koe ʻo lauikuonga ʻi he lakanga ʻo Melikiseteke.
Hepelū 5:5Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea pehē, naʻe ʻikai fakaongoongolelei ʻe ia ia ʻe Kalaisi, ke ne hoko ai ko e fungani taulaʻeiki; ka ko ia ne ne pehē kiate ia, “Ko hoku ʻAlo koe, kuo u fakatupu koe he ʻaho ni.” (6) ‌ʻO hangē ko ʻene lea foki ʻe taha, “Ko e taulaʻeiki koe ʻo taʻengata, ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.”
Pea pehē, naʻe ʻikai fakaongoongolelei ʻe ia ia ʻe Kalaisi --> Ko e taulaʻeiki koe ʻo taʻengata, ʻi he lakanga ʻo Melekiseteki.
Hepelū 7:3Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Taʻehaʻanetamai, taʻehaʻanefaʻē, taʻehanohohoko, kuo ʻikai ha kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻaho, pe ha ngataʻanga ʻo ʻene moʻui; ka kuo tatau mo e ʻAlo ʻoe ʻOtua; pea nofo ko e taulaʻeiki ʻo lauikuonga.
kuo ʻikai ha kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻaho, pe ha ngataʻanga ʻo ʻene moʻui --> pea nofo ko e taulaʻeiki ʻo lauikuonga.
Hepelū 7:24Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ko e tangata ni, ko e meʻa ʻi heʻene tolonga ʻo taʻengata, kuo maʻu ʻe ia ʻae ngaue fakataulaʻeiki ʻoku taʻeliliu. (25) Ko ia foki ʻoku ne faʻa fai ai ke fakamoʻui haohaoa ʻakinautolu ʻoku haʻu ki he ʻOtua ʻiate ia, ko e meʻa ʻi heʻene moʻui maʻuaipē ke hūfakiʻi ʻakinautolu.
ʻOKU NE NOFO MAʻU AI PĒ + ʻOKU NE MAʻU HA LAUMĀLIE TAULAʻEIKI TAʻEFAKATAFEʻI --> ʻOKU NE MĀFIMAFI KE NE FAKAMOʻUI ʻAKINAUTOLU ʻO AʻU KI HE FAKAʻOSINGA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ʻi ai ʻi ha saame nounou pē ha meʻa lahi ʻaupito. ʻOku hingoaʻi ʻe he Saame 110 ha tokotaha ʻoku ui ʻe Tevita ko hono ʻEiki, ʻoku nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtua. ʻOku hingoaʻi ʻe he Saame 110 ha tuʻi ʻoku pule mei Saione mai. ʻOku hingoaʻi ʻe he Saame 110 ha taulaʻeiki ʻo taʻengata, ʻo ha lakanga ʻoku motuʻa ange ʻi he lakanga taulaʻeiki ʻa ʻIsileli, kuo fuakava ki ai ʻe he ʻOtua ʻaki ha fuakava ʻe ʻikai toe toʻo ʻe he ʻOtua. ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻa, naʻe tauhi ʻe he lao ke māvahevahe ʻa e lakanga tuʻi mo e lakanga taulaʻeiki. Naʻe ʻikai faʻa fakangofua ha tangata ke ne maʻu fakatouʻosi ʻa e ongo lakanga ko ia ʻi he lao ko ia. ʻOku foaki ʻe he Saame 110 ʻa e ongo lakanga fakatouʻosi ki he tokotaha pē taha. ʻOku fakamoleki ʻe he tohi Hepelu ha ngaahi vahe lahi ʻo fakamatalaʻi pe ko hai ʻa e tokotaha ko ia.)

15. K. FOKOTUʻU HAKE MEI HE FAʻITOKA — PEA MOʻUI ʻIATE KIMOUTOLU

16. K1. ʻA E MOʻONI TOTONU, MO E FONO NAʻE TUKUATU AKI IA

1 Kolinitō 15:3Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He ko e ʻuluaki ʻoe meʻa naʻaku ʻaʻau atu kiate kimoutolu, ʻaia naʻaku maʻu foki, Ko e pekia ʻa Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahala, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohi; (4) Pea naʻe fai ia, pea naʻe toetuʻu hake ia ʻi hono tolu ʻoe ʻaho, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohi:
KO KALAISI NA‘E PEKIA KOE‘UHI KO ‘ETAU NGAAHI ANGAHALA ‘O FAKATATAU KI HE NGAAHI TOHI TAPU + NA‘E TANU IA + NA‘E TOE TU‘U HAKE IA ‘I HONO TOLU ‘O E ‘AHO.
1 Kolinitō 15:20Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka ko eni, kuo toetuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, pea kuo hoko ia ko e ʻuluaki fua ʻokinautolu naʻe mohe.
KUO TUʻU HAKE ʻA KALAISI MEI HE MATE, PEA KUO HOKO KO E ʻULUAKI FUA ʻOKINAUTOLU KUO MOHE.

17. K2. KO E HĀ NA‘E FAKAMO‘ONI‘I ‘E HE TOETU‘U KIATE IA

Loma 1:3Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻOku kau ki hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki, ʻaia naʻe fakatupu hono sino ʻi he hako ʻo Tevita; (4) Pea fakahā fakapapau ʻaki ʻae mālohi, ʻi he toetuʻu mei he mate, ko e ʻAlo ia ʻoe ʻOtua, ʻo fakatatau ki he laumālie ʻoe māʻoniʻoni:
NAʻE FAKATUPU MEI HE HAKO ʻO TEVITA ʻO FAKATATAU KI HE KAKANO --> KUO FAKAHĀ KO E ʻALO ʻOE ʻOTUA ʻI HE MĀFIMAFI, ʻI HE TOETUʻU MEI HE PEKIA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku toe hilifaki ʻe Paula ʻa e vahe ʻe ua ʻo e tali ʻi ha kupuʻi lea ʻe taha, ʻo fakatatau, ʻi he Loma 1:3-4. Naʻe hoko mai ʻa Sīsū mei he fāmili ʻo Tēvita, ʻi he kakano. Naʻe fakahā ʻa Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua ʻi he mālohi, ʻi hono tuʻu hake mei he faʻitoka. ʻE lava ʻe ha taha ʻo fakahaaʻi ko ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua. Ko Sīsū pē kuo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi lea ko ia ʻaki hono toetuʻu mei he mate.)

18. K3. NAʻE ʻULUAKI LEAʻAKI ʻE HE FUAKAVA MOTUʻA

Saame 16:10Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Koeʻuhi ʻe ʻikai te ke tuku hoku laumālie ʻi hētesi; pea ʻe ʻikai te ke tuku ho tokotaha māʻoniʻoni ke ne ʻilo ʻae ʻauʻauha. (11) Te ke fakahā kiate au ʻae hala ʻoe moʻui: ʻoku fonu ʻae fiefia ʻi ho ʻao; ʻoku ʻi ho nima toʻomataʻu ʻae ngaahi fiemālie ʻo taʻengata.
Koeʻuhi ʻe ʻikai te ke tuku hoku laumālie ʻi hētesi --> pea ʻe ʻikai te ke tuku ho tokotaha māʻoniʻoni ke ne ʻilo ʻae ʻauʻauha.
Kau ʻAposetolo 2:29Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ “ʻAe kau tangata mo e kāinga, tuku ke u lea ʻo fakamatala atu kiate kimoutolu ki he ʻeiki ʻi muʻa ko Tevita, he kuo pekia ia pea tanu, pea ʻoku ʻiate kitautolu hono fonualoto ʻo aʻu ki he ʻaho ni. (30) Pea ko e palōfita ia, pea naʻa ne ʻilo kuo fuakava ʻe he ʻOtua kiate ia, te ne fokotuʻu ʻi hono hako, ʻo fakatatau ki he kakano, ʻae Kalaisi, ke nofo ʻi hono nofoʻa fakatuʻi; (31) Pea ʻi heʻene ʻilo ia ʻi muʻa, naʻa ne lea ki he toetuʻu ʻo Kalaisi, ‘Naʻe ʻikai tuku maʻu hono laumālie ʻi hētesi, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe hono sino ʻae ʻauʻauha.’
KUO PEKIA MO TANU ʻA TEVITA --> NAʻE ʻAFIOʻI ʻE IA ʻAE MEʻA NI ʻI MUʻA, ʻO LEA KI HE TOETUʻU ʻO KALAISI.

19. K4. PEA KO ENI — ʻOKU NE MOʻUI ʻI HE KAKAI NAʻE NE FAKAMOʻUI

Loma 8:11Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea kapau ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu ʻe he Laumālie ʻo ia naʻa ne fokotuʻu ʻa Sisu mei he pekia, pea ko ia naʻa ne fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, te ne fakaake foki mo homou sino matengofua ʻaki hono Laumālie ʻoku nofoʻia ʻakimoutolu.
KO E LAUMĀLIE ʻO IA NAʻE FOKOTUʻU HAKE ʻA SISU MEI HE PEKIA ʻOKU NOFOʻIA KIMOUTOLU --> TE NE FAKAMOʻUI FOKI HOMOU SINO FAʻA MATE.
Kaletia 2:20Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Kuo tutuki au ke mate ʻo hangē ko Kalaisi: ka ʻoku ou moʻui; ka ʻoku ʻikai ko au, ka ko Kalaisi ʻoku moʻui ʻiate au: pea ko ʻeku moʻui eni ʻi he kakano, ʻoku ou moʻui ʻi he tui ki he ʻAlo ʻoe ʻOtua, ʻaia naʻe ʻofa kiate au, ʻo ne foaki ia ʻe ia koeʻuhi ko au.
KUO TUTUKI FAKAKOLOSI AU MO KALAISI --> ‘OKU ‘IKAI KO AU, KA KO KALAISI ‘OKU MOʻUI ‘IATE AU.
Kolose 1:27Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ‌ʻAkinautolu ʻoku finangalo ʻae ʻOtua ke fakahā ki ai ʻae koloa ʻoe lelei lahi ʻoe meʻa fakalilolilo ni ki he kakai Senitaile: ko Kalaisi ʻiate kimoutolu, ko e ʻamanaki lelei ki he hakeakiʻi:
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G3466 musterion — mysitele
KO E FAKALILOLILO KO ENI = KO KALAISI 'IATE KIMOUTOLU, KO E 'AMANAKI 'O E LANGILANGI.
Sione 14:23Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea leaange ʻa Sisu, ʻo pehē kiate ia, “Kapau ʻoku ʻofa ha tangata kiate au, te ne fai ʻeku lea: pea ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamai kiate ia, pea te mā omi kiate ia, ʻo nofomaʻu mo ia.
KAPAU ʻOKU ʻOFA HA TANGATA KIATE AU, TE NE TAUHI ʻEKU NGAAHI LEA --> TE MAU HAʻU KIATE IA, ʻO NOFO MO IA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Muimui ki he laine kotoa ʻo e ako ni ki hono fakaʻosinga. Naʻe ʻi ai ʻa Sisu mo e Tamai ki muʻa ʻi hono ngaohi ʻo ha meʻa. Naʻe hā ʻa Sisu ki he kau tangata ʻi he Fuakava Motuʻa, pea naʻe moʻui ʻa e kau tangata ko ia. Naʻe fanauʻi ʻa Sisu ʻe ha fefine ʻi ha kolo siʻisiʻi. Naʻe tāmateʻi ʻa Sisu ʻi ha moʻunga, ʻi he ʻakau, ʻi tuʻa kolo. Naʻe tuʻu hake ʻa Sisu mei he faʻitoka. ʻOku pehē ni ʻe he Tohitapu ʻoku moʻui ʻa Sisu ʻI LOTO ʻi he kakai. Ko e fakaʻosinga ni ko e feituʻu ia kuo hanga atu ki ai ʻa e ako ni ʻi hono kotoa. Naʻe ʻikai ke ko hono ʻuhinga ʻo e ako ni ke ikuna ha fefaʻaʻu fekauʻaki mo hai ʻa Sisu. Ko hono ʻuhinga ʻo e ako ni ko e taha ko ia ʻoku ne ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ni ʻoku ne loto ke moʻui ʻi loto ʻiate koe. Fakatokangaʻi mo e Sione 14:23: "te mau haʻu." ʻOku kei ʻi ai pe ʻa e leʻo tokolahi ʻa ia naʻe fakakamataʻi ʻa e Tohitapu ʻi he Senesi 1:26 ʻi heni.)

20. ʻOKU NE HAʻU MAI — MO E FILI ʻOKU TOLONGA TAʻENGATA

21. L1. ʻOKU NE HAʻU, PEA ʻE MAMATA KIATE IA ʻA E MATA KOTOA PĒ

Kau ʻAposetolo 1:9Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea hili ʻene ngaahi folofola ni, lolotonga ʻenau siofia ia, naʻe ʻave ia ki ʻolunga; pea fakapuli ia ʻe he ʻao meiate kinautolu. (10) Pea ʻi heʻenau kei sio fakamamaʻu ki he langi, ʻi heʻene ʻalu hake, ʻiloange, kuo tuʻu mai kiate kinautolu ʻae ongo tangata kuo kofu hinehina; (11) ‌ʻo na pehē, “ʻAe kau tangata Kāleli, ko e hā ʻoku mou tutuʻu mo sio fakamamaʻu ai ki he langi? Ko e Sisu ko ia, kuo ʻave ʻiate kimoutolu ki langi, ʻe pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalu hake ki loto langi.”
Ko e Sisu ko ia, kuo ʻave ʻiate kimoutolu ki langi, ʻe pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalu hake ki loto langi.
Fakahā 1:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Vakai, ʻoku hāʻele mai ia mo e ngaahi ʻao; pea ʻe mamata kiate ia ʻae mata kotoa pē, ʻio, mo kinautolu naʻa nau hokaʻi ia: pea ʻe tangi mamahi ʻae ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo māmani koeʻuhi ko ia. Ke pehē pe, ʻEmeni.
ʻE SIO KIATE IA ʻE HE MATA KOTOA PĒ + MO KINAUTOLU FOKI NAʻA NAU HOKAʻI IA.
1. 2 Tesalonaika 1:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ka kiate kimoutolu ʻoku mamahi, ko e fiemālie mo kimautolu, ʻoka fakahā mai ʻae ʻEiki ko Sisu mei he langi mo ʻene kau ʻāngelo mālohi, (8) ‌ʻI he afi uloulo mo e fai totongi kiate kinautolu ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻae ʻOtua, pea ʻoku ʻikai talangofua ki he ongoongolelei ʻo hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi: (9) ‌ʻAkinautolu ʻe tautea ʻaki ʻae fakaʻauha taʻengata mei he ʻao ʻoe ʻEiki, pea mei he nāunau ʻo ʻene māfimafi; (10) ‌ʻOka haʻu ia ke fakahikihikiʻi ʻe heʻene kakai māʻoniʻoni, pea ke fakatumutumu ai, ʻi he ʻaho ko ia, ʻakinautolu kotoa pē ʻoku tui; he naʻa mou tui ki he ʻemau fakamoʻoni ʻiate kimoutolu.
LEA MĀHINO FAKAKALESI ⚑ G1557 ekdikesis — totongi
ʻI HE AFI ULO ʻO NE FAI ʻAE TAUTEA KIATE KINAUTOLU ʻOKU ʻIKAI TE NAU ʻILO ʻAE ʻOTUA, PEA ʻOKU ʻIKAI TE NAU TALANGOFUA KI HE ONGOONGOLELEI --> ʻI HEʻENE HAʻU KE FAKALĀNGILANGIʻI ʻI HONO KAU MĀʻONIʻONI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: Lau vaivai ʻa e 2 Tesalonaika 1:8. ʻOku fakahingoa ʻe he 2 Tesalonaika 1:8 ha kulupu ʻe ua, ʻo ʻikai ko ha kulupu ʻe taha. ʻOku ʻikai ʻILOʻI ʻe he kulupu ʻuluaki ʻae ʻOtua. ʻOku ʻikai TALANGOFUA ʻe he kulupu hono ua ʻae ongoongolelei. ʻOku fakahingoa fakataha ʻae ʻiloʻi mo e talangofua ʻi he veesi tatau pē. Fakatokangaʻi mo e 2 Tesalonaika 1:10, ʻaia ʻoku kau ki he potutalanoa tatau pē. Ko e haʻu tatau pē ʻo Sīsū, ʻoku hoko ko e afi ki he kulupu ʻe taha, ka ko e nāunau ki he kulupu ʻe taha. Ko ha fuo ʻe taha pē eni. ʻOku fakatuʻutuʻuni he taimí ni, ʻo ʻikai ʻamui, pe ʻoku tuʻu ʻae tangata ʻi fē ʻi he fuo ko ia.)
2. Fakahā 19:11Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea ne u mamata kuo matoʻo ʻae langi, pea vakai ko e hoosi hinehina; pea ko ia naʻa ne heka ai, naʻe ui ko Angatonu mo Moʻoni, pea ʻoku ne fai ʻae fakamaau mo e tau ʻi he māʻoniʻoni. (12) Naʻe tatau hono mata mo e ulo ʻoe afi, pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae ngaahi pale lahi; pea naʻe tohi hono huafa, ʻaia naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ha taha, ka ko ia pe. (13) Pea naʻe kofuʻaki ia ʻae pulupulu kuo unu ʻi he toto: pea ʻoku ui hono huafa, Ko e Folofola ʻae ʻOtua.
KO IA NA'E HEKA AI NA'E UI KO E FAITŌNUNGA MO E MO'ONI --> KO HONO HUAFA 'OKU UI KO E FOLOFOLA 'A E 'OTUA.
Fakahā 19:16Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea ʻoku ʻi hono pulupulu mo hono tenga ʻae hingoa kuo tohi, KO E TUʻI ʻOE NGAAHI TUʻI, MO E ʻEIKI ʻOE NGAAHI ʻEIKI.
TU'I 'O E NGAAHI TU'I, MO E 'EIKI 'O E NGAAHI 'EIKI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fakatokangaʻi ha laine siʻi ʻi he Fakahā 19:12. Naʻe ʻiate Sīsū ha hingoa kuo tohi, ʻa ia naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha tangata, ka ko ia pē naʻa ne ʻiloʻi ʻa e hingoa ko ia. Ko e ngaahi hingoa ʻoku foaki ki he ako ko ʻeni ʻoku hā ʻi he potutohi tatau. Ko e ngaahi hingoa ko ia ko e Faivelenga mo Moʻoni. Ko e Folofola ʻa e ʻOtua. Ko e Tuʻi ʻo e ngaahi Tuʻi, pea mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻEiki.)

22. L4. KO E NGAAHI TOHI NA'E FAKAAVA

Fakahā 20:11Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea ne u mamata ki he nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻoku lahi pea hinehina, mo ia naʻe nofo ai, ʻaia naʻe puna mei hono ʻao ʻae fonua mo e langi; pea naʻe ʻikai ʻilo ha potu ki ai. (12) Pea ne u mamata ki he pekia, ʻae iiki mo e lalahi, naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua; pea mo e folahi ʻoe ngaahi tohi: pea folahi mo e tohi ʻe taha, ʻa ia ko e tohi ʻoe moʻui: pea naʻe fakamaauʻi ʻae pekia mei he ngaahi meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi tohi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue. (13) Pea naʻe tuku hake ʻe he tahi ʻae kakai mate naʻe ʻi ai; pea tuku hake ʻe he faʻitoka mo hētesi ʻae kakai mate naʻe ʻi ai: pea naʻe fakamaau ʻakinautolu taki taha ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāue. (14) Pea naʻe lī ʻae mate mo hētesi ki he ano ʻoe afi. Ko eni ʻae mate ʻangaua. (15) Pea ko ia kotoa pē naʻe ʻikai ʻilo kuo tohi ʻi he tohi ʻoe moʻui, naʻe lī ia ki he ano ʻoe afi.
NA'E FAKA'AI'AI 'A E NGAAHI TOHI + NA'E FAKA'AI'AI HA TOHI KEHE, 'A IA KO E TOHI 'O E MO'UI --> KO IA KUO 'IKAI KE MA'U HONO HINGOA KUO TOHI 'I HE TOHI 'O E MO'UI NA'E LĪ IA KI HE ANO VELA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakatāutaha: ʻOku hā mai ʻa e faʻahinga tohi ʻe ua ʻi he ʻafioʻanga ʻi he Fakahā 20:12. Ko e tohi ʻe taha ʻoku lekooti ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he kakai. Ko e tohi ʻe taha ʻoku lekooti ai ʻa e ngaahi hingoa, ʻoku ui ko e tohi ʻo e moʻui. ʻOku ʻikai lea ʻa e Fakahā 20:12 ʻo pehē naʻe fakamoʻui ha taha ʻi he meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi tohi ʻo e ngaahi ngāue. ʻOku pehē ʻe he Fakahā 20:15 ko e meʻa pē ʻe taha naʻe fakapapauʻi ʻa e ola ko e pe naʻe tohi ʻa e hingoa ʻo ha tokotaha ʻi he tohi ʻo e moʻui pe ʻikai.)

23. L5. ‘A E FILI, KUO FAKAHĀ MAHINO ‘O HANGE KO E ME‘A MAHINO TAHA KUO LEA‘AKI ‘E HE TOHI TAPU

Sione 3:18Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ ¶ Ko ia ʻoku tui kiate ia, ʻoku ʻikai fakamalaʻia ia: ka ko ia ʻoku ʻikai tui, ʻoku fakamalaʻia ni ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai tui ia ʻi he huafa ʻoe ʻAlo pe taha naʻe tupu ʻi he ʻOtua.
KO IA ʻOKU ʻIKAI TE NE TUI ʻOKU FAKAHALAIAʻI IA KE ʻOSI.
Sione 3:36Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Ko ia ʻoku tui ki he ʻAlo, ʻoku ne maʻu ʻae moʻui taʻengata: pea ko ia ʻoku ʻikai tui ki he ʻAlo, ʻe ʻikai te ne mamata ki he moʻui; ka ʻoku nofo pe kiate ia ʻae houhau ʻoe ʻOtua.
Ko ia ʻoku tui ki he ʻAlo, ʻoku ne maʻu ʻae moʻui taʻengata.
Loma 6:23Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He ko e totongi ʻoe angahala ko e mate; ka ko e moʻui taʻengata ko e foaki ʻofa ia ʻae ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki.
He ko e totongi ʻoe angahala ko e mate --> ka ko e moʻui taʻengata ko e foaki ʻofa ia ʻae ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakatāutaha: Ko e Loma 6:23 ko e veesi mātuʻaki mahuʻinga ʻi he ako kotoa ko eni. Ko e Loma 6:23 ko ha kupuʻi lea nounou ʻe taha ʻoku toe vaeua. ʻOku ai ha totongi ʻoku totonu ke fai koeʻuhi ko e angahala, pea ko e totongi ko ia ko e mate. ʻOku fai ʻa e totongi ko ia ʻi he founga ʻe taha ʻi he ongo founga. Pe ʻe totongi tonu ʻe he tokotaha ʻo taʻengata, pe ʻe toʻo ʻe ha tokotaha ʻa e meʻa kuo ʻosi totongi ʻe Sisu, ʻo hangē ko ha meʻaʻofa. Ko ia ko e fili kātoa ia. ʻOku ʻikai hao ha taha mei he fai ʻo e fili ko ia, koeʻuhi ko e taʻefili ʻoku tatau ia mo hono fili ʻo e founga ʻuluaki. Ko e meʻa kotoa pē ʻi he ako ko eni, mei he "tau ngaohi ʻae tangata" ʻi he Senesi 1:26 ʻo aʻu ki he taloni ʻi he Fakahā 20, kuo langa ʻo hanga ki he fili pē taha ko ia. ʻOku toe ai ha taimi ke fai ʻa e fili ko ia. ʻOku toe ui ʻe Sisu.)
1. Kau ʻAposetolo 4:12Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha taha kehe: he ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langi, ke tau moʻui ai.
Pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha taha kehe --> he ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langi, ke tau moʻui ai.

PĀ FAKAʻOSI

Fakahā 22:17Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea ʻoku pehē ʻe he Laumālie mo e taʻahine, “Haʻu.” Pea ke pehē mo ia ʻoku ne fanongo, “Haʻu.” Pea mo ia ʻoku fieinua, ke haʻu ia. Pea ko ia ʻoku loto ki ai, ke ne toʻo taʻetotongi ʻe ia ʻae vai ʻoe moʻui.
Pea ʻoku pehē ʻe he Laumālie mo e taʻahine --> Pea ko ia ʻoku loto ki ai, ke ne toʻo taʻetotongi ʻe ia ʻae vai ʻoe moʻui.
Sione 3:17Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtua hono ʻAlo ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani: ka koeʻuhi ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.
He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtua hono ʻAlo ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani --> ka koeʻuhi ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e fakaafe fakaʻosi ʻi he Tohitapu ʻoku ʻikai ha totongi. Ko e fakaafe fakaʻosi ʻi he Tohitapu ʻoku ʻatu ki ha taha pē. Ko e lea ʻoku ngāueʻaki ko e "ko ia pē." Ko e lea "ko ia pē" ʻoku ʻikai tuku ha taha ki tuʻa, ʻi hono taumuʻa. ʻOku kau ai ʻa e tokotaha kovi taha ʻoku lau ʻa e ako ko ʻeni. ʻOku kau ai ʻa e tokotaha kuo ne tali "ʻikai" ʻi he ngaahi taʻu lahi. Ko Sīsū, ʻa ia ko e meʻa kotoa ni, ko ia ia ʻoku ne pehē mai, "Haʻu." Ko e meʻa pē ʻoku fiema'u ke fai ʻe ha taha ko hono haʻu mo ne toʻo ʻa e vai ʻo e moʻui.)

SIVI AKO

1. Hepelu 9:22 — Pea 'oku meimei fakama'a 'a e me'a kotoa pe 'aki 'a e toto 'o fakatatau ki he lao:
a) He ʻoku ʻi he toto ʻae moʻui ʻoe kakano
b) pea ‘oku ‘ikai ha fakamolemole ‘i he ‘ikai lilingi ‘a e toto
c) he ko e toto ia 'oku ne fai 'a e fakalelei ma'a e laumālie
2. Loma 5:8 — Ka ʻoku fakahāhā ʻe he ʻOtua ʻene ʻofa kiate kitautolu, ʻi heʻene lolotonga ko e kau angahala ʻakitautolu:
a) te tau fakamoʻui mei he houhau ʻiate ia
b) na'a tau fakalelei'i ki he 'Otua 'i he pekia 'a hono 'Alo
c) Na'e pekia 'a Kalaisi koe'uhi ko kitautolu
3. Hepelū 1:8 — Ka ʻoku ne pehē ki he ʻAlo, Ko ho ʻafioʻanga, ʻE ʻOtua, ʻoku taʻengata ʻo taʻengata:
a) ko e tokotoko fakamā'oni'oni 'a e tokotoko 'o ho pule'anga
b) ko e tokotoko 'o ho pule'anga ko ha tokotoko totonu
c) pea 'e 'i hono uma 'a e pule
4. Saame 110:1 — Naʻe folofola ʻa Sihova ki hoku ʻEiki, ʻAfio ʻi hoku nima toʻomataʻu:
a) kaeʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻunga vaʻe
b) pule koe ‘i he lotolotonga ‘o ho ngaahi fili
c) kae‘oua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tu‘unga va‘e
5. 1 Kolinito 15:20 — Ka ko eni 'oku tu'u hake 'a Kalaisi mei he mate:
a) pea hoko ko e ‘uluaki fua ‘okinautolu na‘e mohe
b) pea na'a ne toe tu'u hake 'i hono tolu 'a e 'aho 'o fakatatau ki he ngaahi folofola
c) pea 'e 'ikai te ke tuku ho tokotaha mā'oni'oni ke ne mamata ki he 'auha
6. Fakahā 1:7 — Vakai, ‘oku ha‘u ia ‘i he ngaahi ‘ao:
a) pea na‘e ma‘u ia ‘e ha ‘ao ‘o mole atu mei honau sio
b) pea ʻe mamata kiate ia ʻae mata kotoa pē
c) pea ke fakaofo‘ia ‘i he lotolotonga ‘okinautolu kotoa ‘oku tui
7. 2 Tesalonaika 1:9 — ʻE tautea ʻakinautolu ʻaki ʻae fakaʻauha taʻengata mei he ʻao ʻo e ʻEiki:
a) pea mei he lāngilangi 'o hono mālohi
b) 'a ia ko e mate hono ua
c) pea koe'uhi ko e lāngilangi 'o hono ngeia
TALI TOTONU: 1-b, 2-c, 3-a, 4-c, 5-a, 6-b, 7-a

'E LAHI HONO VAHEVAHE 'O E AKO KO 'ENI

'Oku mahu'inga 'a e ngaahi lea: ko e lea faka-Pilitānia 'e taha "'Eiki" 'oku ne fakafofonga'i 'a e ongo lea faka-Hepelū kehekehe 'i he Sāme 110:1. Ko e ongo lea faka-Hepelū ko Yehovah (H3068) mo adown (H113). Ko e fu'u fakamatala kotoa na'e fai 'e Sisu 'i he Mātiu 22:45 'oku falala ki he kehekehe ko ia.
--> Ko hono kau ki koe: ‘Oku ‘ikai ko Sisu tokotaha ko ia na‘e ha‘u. ‘Oku ‘ikai ko Sisu tokotaha ko ia ‘oku ha‘u mai. Ko Sisu ko e tokotaha ‘oku loto ke ne mo‘ui ‘iate koe he taimí ni (Kolose 1:27, Kalētia 2:20).
Ko hono 'uhinga eni ki he ta'engata: ko e totongi 'o e angahala ko e mate. Ko e me'a'ofa 'a e 'Otua ko e mo'ui ta'engata 'ia Sisu Kalaisi ko hotau 'Eiki (Loma 6:23). Ko e ongo founga pē ia 'e ua 'oku fai 'aki 'e ha taha 'a e totongi 'o e mo'ua 'o e angahala.
Hala Kehe: 'Oku fakaava 'e he Sāme 110:4 mo e tohi 'a Hepelū vahe 7 ki he akonaki kotoa fekau'aki mo e taula'eiki 'a Melekiseteki. Ko e akonaki ko ia 'oku ne fakamatala'i ha tu'i mo ha taula'eiki kuo fakataha'i 'i ha tangata pe taha, motu'a ange 'i he lao, pea kuo fuakava ki ai 'e he 'Otua 'a ha fuakava 'e 'ikai ke ne toe fakafoki. 'Oku taau 'a e akonaki ko ia ke ma'u hono ako 'aupito 'o ia pe.
--> Hala Lalahi: 'Oku fakahā 'e he 2 Tesalonaika 1:7-10 mo e Fakahā 19:11-16 'a e tokāteline kātoa 'o e foki mai 'a Sīsū. 'Oku kau 'i he tokāteline ko 'eni 'a hono mo'oni 'o e foki mai 'a Sīsū, hono fakafokifā 'o e foki mai 'a Sīsū, mo e fekau ke le'ohi ki he foki mai 'a Sīsū. Fakahā fakamātoato: 'Oku fakahā 'e he Folofola 'a hono mo'oni 'o e foki mai 'a Sīsū ka 'oku ne 'ikai fie fakahā 'a e taimi 'o e foki mai 'a Sīsū (Mātiu 24:36, Ngāue 1:7). 'Oku 'ikai fie fakahā foki 'e he ngāue ko 'eni 'a e taimi 'o e foki mai 'a Sīsū.
KO HA FAKAAFE ʻOKU FAKAHĀ — KO KOE PE KO HAI, HOKO ATU HAʻO LAU
ʻOku ʻikai fiema'u ke ke Kalisitiane ke lau ʻae ako ni. ʻOku lava ke lahi ha ngaahi meʻa kuo nau ʻomi koe ki heni. Ko ha kumi ʻe lava ke ne ʻomi koe ki heni. Ko ha fakakikihi ʻe lava ke ne ʻomi koe ki heni. Ko ha fehuʻi kuo ke fua ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻe lava ke ne ʻomi koe ki heni. Ko e fiemau-ke-ʻilo fekauʻaki mo e tui ʻa ha taha kehe ʻe lava ke ne ʻomi koe ki heni. Ko e meʻa kotoa pē ʻi he ʻuepisaiti ni ʻoku ʻaʻau ia, ʻoku taʻetotongi, ʻi hoʻo lea pē ʻoʻou. ʻOku mau ʻikai fehuʻi ki ho hingoa. ʻOku mau ʻikai fehuʻi ki ho fonua. ʻOku mau ʻikai fehuʻi pe ko e hā ʻoku ke tui ki ai. ʻE ʻikai lava ha ako ʻe taha ʻo fakamatalaʻi kakato ʻa Sīsū. Naʻa mau foaki ki he fehuʻi ni ʻa e meʻa kotoa naʻa mau maʻu, pea ko e ako ni ʻoku kei ʻeva pē ia ʻi ha hala ʻe taha ʻi loto Tohitapu. Naʻe ʻi ai ʻa Sīsū ki muʻa ʻi he kamataʻanga. ʻOku ʻiai ʻa Sīsū he taimi ni. ʻE toe haʻu ʻa Sīsū. ʻOku ʻikai lava ʻe ha peesi pē taha ʻo fakaʻosi hono fakamatalaʻi ʻo ia kotoa pē. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako lahi ange ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he ʻaloʻofa ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he poto ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he ʻilo ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he kātaki ʻoku tatali he potu ni. ʻOku ʻiai ʻae ngaahi ako ki he angafakaʻotua ʻoku tatali he potu ni. ʻOku toe haʻu ʻae ngaahi ako lahi ange. Lau ʻae ngaahi ako ni ʻi ha founga pē ʻoku ke sai ai. Siviʻi ʻemau ngaahi matavā ʻi hoʻo laulau atu. Ko e veesi kotoa pē ʻi he ngaahi ako ni ʻoku pulusi kakato, ʻi he taumuʻa. ʻE ʻikai ʻaupito ke fiemaʻu ke ke tui pē ki heʻemau lea ki ha meʻa. ʻE lava ke ke fakamamafaʻi ʻae veesi kotoa pē ʻiate koe pē.
ʻE toe fai mai ha fakaafe ʻe taha ʻi he hili ʻae fakaafe ko ʻeni. ʻE ʻikai te tau fakahoko ʻo hangē ʻoku fufū ʻae fakaafe ko ia. Ko e fakaafe ko ia ko e ako ʻoku fekauʻaki mo e meʻa kuo pau ke fai ʻe ha taha ke fakamoʻui ai ia. Lau ʻae ako ko ia he taimi ni kapau ʻoku ke fiemaʻu ke lau ia he taimi ni. Lau ha meʻa kehe ʻo muʻomuʻa kapau ʻoku ke fiemaʻu ke lau ha meʻa kehe ʻo muʻomuʻa. ʻOku ʻikai ha taha ʻoku lau. ʻOku kei ava pē ʻa e matapā ʻi he ongo founga fakatouʻosi. Naʻe lea ʻa Paula ʻaki ʻae ngaahi lea ʻoku hā ʻi lalo ʻi ha kolo naʻe fonu ʻi he ngaahi ʻesikelo maʻa e ngaahi ʻotua naʻe ʻikai ko hono ʻOtua ʻoʻona. Naʻe lea ʻa Paula ʻaki ʻae ngaahi lea ni ki he kakai naʻe ʻikai kole kia Paula ke ne haʻu ki he kolo ko ia:
Kau ʻAposetolo 17:26Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ Pea naʻe ngaohi ʻe ia ʻi he toto pe taha ʻae ngaahi kakai kotoa pē ke nofo ʻi he funga ʻo māmani kotoa pē, pea kuo tomuʻa tukupau ʻae ngaahi kuonga, mo e ngataʻanga ʻo honau nofoʻanga; (27) Ke nau kumi ki he ʻEiki, ʻo tautaufā ki ai, heiʻilo pe te nau maʻu ia, ka ʻoku ʻikai mamaʻo ia mo kitautolu taki taha kotoa pē.
NAʻA NE NGAOHI MEI HE TOTO ʻE TAHA ʻAE NGAAHI PULEʻANGA KOTOA ʻOE TANGATA --> KOEʻUHI KE NAU KUMI KI HE ʻEIKI, ʻO ʻILOʻI IA + ʻOKU ʻIKAI KE MAMAʻO IA MEI HE TAHA TAHA ʻIATE KITAUTOLU.

LEA MĀHINO FAKAKALESI

Ko e ngaahi lea mahuʻinga eni ʻo e akó ni. Tuki ha lea ʻoku ai hano tuʻoʻā ʻi he ngaahi veesi ʻi ʻoluga ke sio ki hono ʻuhinga ʻi heni.
“fakalelei”G2644 katallassoke fetongi mei he fēfeka ki he kaume‘a; ke toe ‘omi ki he ‘ofa
‘Oku fakahaa‘i ‘e he Katallasso ‘a e ‘uhinga kotoa ‘o e kolosi, ‘i he fo‘i lea pē ‘e taha.
“fakalelei”G2643 katallageko hono toe fakafoki ʻoe ʻofa; ko hono toe fakataha ʻoe ongo tafaʻaki naʻe mavahevahe
Ko e katallage 'oku tupu ia mei he aka tatau mo e katallasso 'i 'olunga. 'Oku fakahingoa 'e he katallasso 'a e ngāue 'o e fakalelei (ko hono toe fakafoki mai 'o e va'a fa'ahinga na'e mavahevahe). 'Oku fakahingoa 'e he katallage 'a e ola 'o e fakalelei ko ia.
“Fakamolemole”G859 aphesisko ha fekau atu; ko ha tukuange; ko ha tuku atu; ko e fakamolemole
Ka ‘ikai ha lilingi ‘o e toto, ‘oku ‘ikai ha fakamavae ‘o e angahala.
“mysitele”G3466 musterionha meʻa fakalilolilo; ha meʻa naʻe fufū muʻa kae fakahā ni
'I he Tohi Tapu, ko ha fakalilolilo 'oku 'ikai ko ha me'a fihi ke fakahokohoko. Ko ha fakalilolilo 'i he Tohi Tapu ko ha sekelesi na'e fili 'e he 'Otua ke tala.
“totongi”G1557 ekdikesisko e me'a 'oku tupu mei he fakamaau totonu; ko hano fakatonutonu kakato 'o e hala
Ko e Ekdikesis ko e fo'i lea 'oku ngāue'aki 'i he 2 Tesalonaika 1:8. 'Oku 'ikai 'uhinga 'a e Ekdikesis ki ha 'ita ta'emapule'i. 'Oku 'uhinga 'a e Ekdikesis ki he fakamaau totonu 'oku fakahoko kakato.
“ʻuluaki fanauʻi”G4416 prototokos'uluaki fānau; 'uluaki fakatupu
ʻOku folofola ʻae Tamai "tuku ke hū kiate ia ʻae kau ʻāngelo kotoa pē ʻae ʻOtua" fekauʻaki mo e ʻAlo.

NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ

“Sihova”H3068 Yehovahko e hingoa fuakava ʻoe ʻOtua, kuo tohi ʻi he KJV ko SIHOVA ʻi he ngaahi mataʻitohi lalahi
'I he tu'unga ne hā ai 'a e LORD 'i he ngaahi mata'itohi lalahi 'i he Fuakava Motu'a, ko Sihova ko e hingoa Hepelū 'oku 'i lalo 'i he lea faka-Pilitānia LORD.
“ʻEiki”H113 adown'eiki; pule; tokotaha ma'u; tokotaha 'oku ne pule
'I he Saame 110:1, 'oku lau 'a e founga 'o e 'adown' ko 'hoku 'Eiki'. Ko e 'adown' ko ha fo'i lea Hepelū kehe mei he Yehovah, 'a ia ko e 'Eiki 'oku ne lea ki he 'Eiki 'o Tevita 'i he veape ko ia.

Fai lelei — hokohoko atu.

Fai ʻae Kuisi Tohitapu Fakaʻilonga ki he ako ni →Ko e Tali 'a e Kau 'Apositolo — Ko ha Ako Tohitapu KJV mo e Fika 'a Strong →
Kaveinga Kimuʻa← 'A e Folofola Na'e Hoko Ko Kakano — Ko ha Ako Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika 'a Strong
↓ Download ʻae akonga ko ʻeni (PDF)

Ka ʻoku ʻi ai ha fehuʻi ʻoku fungani mahuʻinga ʻi he meʻa kotoa pē: Ko hai ʻa Sīsū?

Lau e Ako →

SOURCES & CREDITS

Scripture: Revised West Version (Public Domain) — a redistributable edition, looked up exactly and never machine-translated.
Alternate chapter/verse numbering reconciled with STEPBible TVTMS (CC BY 4.0).
Strong's numbering & original-language data: OpenScriptures Hebrew Bible (CC BY 4.0); STEPBible.org — TAHOT/TAGNT/TBESH/TBESG (CC BY 4.0); Robinson-Pierpont Byzantine Majority Text (Public Domain); Strong's dictionary, 1890 (Public Domain).
Typography: Google Noto fonts (SIL Open Font License 1.1).
© SEE MORE JESUS · wanttoseemore.com — shared under Creative Commons Attribution 4.0 (CC BY 4.0).
Wrong wording in a title, heading or button? Let us know — for a verse, use the ⚠ beside it