'A e 'Otua Māfimafi — Ko ha Ako Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika 'a Strong
KO HAI ʻA SISU KIMUʻA ʻI PETELEHEMA — ʻAE LEʻO TOKOLAHI, ʻAE ʻĀNGELO ʻO SIHOVA, ʻAE FEFIE ʻO ʻAISAKE
Tokāteline Fakatui'a Fakatohitapu — Kosipeli 'o Sīsū Kalaisi
LEA FAKAHU‘OFA
‘Oku ‘eke ‘i he konga ko ‘eni ko hai ‘a Sīsū, ‘o kamata mei he fakatupu, ‘a ia na‘e folofola ai ‘a e ‘Otua, “Tau ngaohi ‘a e tangata ‘o taau mo ‘etau tā.” ‘Oku ne muimui ki he tokotaha ‘oku ui ko e ‘āngelo ‘o Sihova, ‘a ia na‘e fetaulaki ki ai ‘a e kakai fakafofonga ki fofonga peá nau ui ia ko e ‘Otua. ‘Oku ngata ia ‘i he fefie na‘e hilifaki ki ‘Aisake, ko e foha tofu pē ‘a ‘Ēpalahame na‘a ne ‘ofa ai. Ko e tali kotoa pē ‘oku ha‘u ia mei he Tohitapu ‘a ia tonu, ‘i he‘ene ngaahi lea ‘a‘ana.
'ENI TOLU 'E FIU 'A 'ENI AKO 'O TALI:
1. Kapau ko e 'Otua 'e taha, ko hai 'a e "kitautolu" 'oku lea 'i Senesi 1:26?
2. Ko hai 'a e 'āngelo 'o Sihova, 'a ia na'e fetaulaki mo e kakai fofonga ki fofonga pea ui ko e 'Otua?
3. Ko e hā na'e sio ki mu'a ki ai 'a e fefie na'e hilifaki kia 'Aisake, ko e foha tofu pē taha?
ANCHOR FAKATAHATAHA'ANGA
ʻIsaia 9:6Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻae tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻae foha: pea ʻe ʻi hono uma ʻae pule: pea ʻe ui hono huafa ko Fakaofo, ko ʻAkonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻoe Melino.
KUO FANAUʻI HA TAMA + KUO FOAKI MAI HA FOHA --> ʻE UI HONO HINGOA KO E ʻOTUA MĀFIMAFI.
Ko e ta'u 'e 700 ki mu'a pea ke fā'ele'i 'a Sisū, na'e tohi 'e ha palōfita ko e pēpē ni 'e ui ko e 'Otua Māfimafi. Na'e tokoto 'a e pēpē ko Sisū 'i ha 'ū meakai fanga manu. Lau fakataimi 'a e veesi. 'Oku fakamatala 'e he ongo veesi ni 'a e pōpoaki kotoa 'o e ako ni.
1. A. KO E ʻOTUA NAʻE FOLOFOLA "TAU..." — KO HA ʻOTUA PE TAHA, KA ʻOKU LAHI ʻAE TAHA ʻOKU LEA
1.Senesi 1:26Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ Pea naʻe folofola ʻae ʻOtua, “Ke tau ngaohi ʻae tangata ʻi hotau tatau, mo e tau anga: pea kenau pule ki he ika ʻoe tahi, mo e manupuna ʻoe ʻatā, mo e fanga manu, mo māmani kotoa pē, mo e meʻa totolo kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he kelekele.” (27) Ko ia naʻe ngaohi ʻae tangata ʻe he ʻOtua ʻi hono tatau, naʻa ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻoe ʻOtua; naʻa ne ngaohi ʻakinaua ko e tangata mo e fefine.
Ke tau ngaohi ʻae tangata ʻi hotau tatau, mo e tau anga --> Ko ia naʻe ngaohi ʻae tangata ʻe he ʻOtua ʻi hono tatau.
(Ko e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Lau fakataha ʻa Sēnesi 1:26 mo Sēnesi 1:27. ʻOua naʻa fakamalū ʻae kehekehe ʻi he vahavaha ʻo e ongo veesi. ʻOku pehē ʻi Sēnesi 1:26 "kitautolu" mo "ʻotautolu." ʻOku pehē ʻi Sēnesi 1:27 "hono tatau ʻoʻona" mo "naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua," ʻoku fakatouʻosi taha pē. ʻOku fakahā ʻe he Tohi Tapu ʻae ongo veesi fakatouʻosi ʻo tuʻu fakataha taʻe fakatonutonu. ʻOku fakahā pē ʻe he Tohi Tapu ʻae ongo meʻa ni fakatouʻosi.)
2.Senesi 3:22Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ Pea naʻe folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua, “Vakai, kuo hoko ʻae tangata ke hangē ko ha taha ʻiate kitautolu, ke ne ʻilo ʻae lelei mo e kovi: pea ko eni, telia naʻa mafao atu ʻe ia hono nima, pea ne toli foki mei he ʻakau ʻoe moʻui, ʻo kai, pea moʻui ʻo taʻengata:”
KUO HOKO ʻAE TANGATA KE TATAU MO KITAUTOLU, KE ʻILO ʻAE LELEI MO E KOVI.
3.Senesi 11:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Vakai, ke tau ʻalu hifo, pea veuveuki ʻenau lea, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau feʻiloaki lea.”
TAU Ō HIFO, PEA FAKAVILINGIA ‘ENAU LEA.
4.ʻIsaia 6:8Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ne u fanongo foki ki he leʻo ʻo Sihova, naʻe pehē, “Ko hai te u fekau, pea ko hai ʻe ʻalu maʻamautolu?” Pea ne u toki pehē, “Ko au eni; ke ke fekau au.”
KO HAI TE U FEKAU, PEA KO HAI TE NE ‘ALU MA‘ATAUTOLU?
(Ko e ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Vakai fakaengai ki he Aisea 6:8. 'Oku 'i ai 'i he Aisea 6:8 'a e ongo founga fakalea 'e ua 'i he kalauna pe taha: "Ko hai te u fekau'i" mo e "ko hai 'e 'alu ma'a kimautolu." 'Oku ngaue'aki 'e he tokotaha leá tatau 'a e founga taha mo e founga tokolahi fakataha. 'Oku 'ikai ko ha fehālaaki tohi eni. 'Oku 'ikai ko hono ngaue'aki 'e he 'Otua ha lea tokolahi ke fakamatala'i ai ia tokotaha pē. 'Oku hoko 'a e sīpinga tatau ko eni ha ngaahi taimi lahi, 'i he ngaahi tohi kehekehe lahi 'o e Tohi Tapu, 'i he ngaahi senituli lahi.)
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ⚑ H259 echad — taha
Fanongo, ʻE ʻIsileli: Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova tafataha pe ia.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku puleʻi ʻe he Teutalonome 6:4 ʻa e ako kotoa ni. ʻOku ʻi ai ha ʻOtua ʻe taha. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua ʻe ua. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtua ʻe tolu. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ʻOtua lahi. Ko ha veesi ʻe taha ʻi he ako ni ʻoku fakaʻasi mai ai ha ʻOtua hono ua ʻoku lau hala ia. Ko e Teutalonome 6:4 ko e sivi ia ki ai. Fakatokangaʻi ʻa e lea faka-Hepelū ʻoku ngāueʻaki ʻi he veesi ni ki he "taha." Ko e lea ko ia ko e "echad." Ko e "echad" ko e lea tatau ia ʻoku ngāueʻaki ʻi hono ui ʻoe efiafi mo e pongipongi ko e ʻaho TAHA, neongo ʻoku ʻi ai ʻa e vahe ʻe ua ʻi ha ʻaho. Ko e "echad" ko e lea tatau ia ʻoku ngāueʻaki ʻi hono ui ʻoe tangata mo hono uaifi ko e kakano TAHA, neongo ko e kakai ʻe toko ua ʻa e tangata mo e uaifi. Naʻe fili ʻe he Tohitapu ha lea ki he "taha" ʻoku faʻa toe tali ai ha tokolahi ʻi loto. Ko e Senesi 1:26 ʻoku hiki ai e lea ʻa e ʻOtua "tau.")
6.ʻIsaia 45:5Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ Ko au ko Sihova, pea ʻoku ʻikai mo ha taha, ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo au: naʻaku fakakofuʻi koe, ka ʻoku teʻeki te ke ʻilo au:
¶ Ko au ko Sihova + pea ʻoku ʻikai mo ha taha + ʻoku ʻikai ha ʻOtua mo au.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakahā mai ʻe Aisea 45:5 ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻoni ko ʻeni. ʻE ʻikai fakaafeʻi ʻe he akonaki ko ʻeni ʻa Aisea 45:5. ʻOku fakahā mahino ʻe he ʻOtua ʻoku ʻikai ha ʻOtua kehe mei ai. Ko ha meʻa pē ʻe ʻilo ʻe he akonaki ko ʻeni ʻi hono toe ʻo e ngaahi peesi ko ʻeni, ʻe ʻikai lava ke tānaki atu ai ha ʻOtua hono ua. Ko e meʻa moʻoni ʻe ʻilo ʻe he akonaki ko ʻeni ʻoku fakaofo ange mo lelei ange ia ʻi ha ʻOtua hono ua. ʻE ʻilo ʻe he akonaki ko ʻeni ʻa e ʻOtua pē taha ʻoku fakahā ia kiate ia ʻi he kakai.)
2. B. KO IA ʻOKU UI KO E ʻĀNELI ʻO E ʻEIKI — ʻAIA ʻOKU TOE UI KO E ʻOTUA
Ko e lea faka-Hepelū 'oku liliu ko e "'āngelo" ko e malak (H4397). 'Oku 'uhinga 'a e malak ko ha taha kuo fekau'i. 'Oku fakahingoa 'e he malak 'a e fatongia 'o e tokotaha kuo fekau'i, ka 'ikai ko hono anga fakanatula 'o e tokotaha ko ia. Fakatokanga'i 'a e me'a 'oku fai 'e he Tohi Tapu ki he tokotaha fekau'i pau ko eni 'i he ngaahi talanoa 'oku hū atu ki lalo.
3. B1. HAKALA ʻI HE FEʻUNGA MAʻU FONUA — NE NE FAKAHINGOAʻI IA
Senesi 16:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ʻilo ia ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova ʻo ofi ki ha vai ʻi he toafa, ʻae vai ʻoku ʻi he hala ki Sua. (8) Pea ne pehē, “Hekaʻā, ko e kaunanga ʻa Selai, Kuo ke haʻu mei fē? Pea te ke ʻalu ki fē?” Pea pehēange ʻe ia, “ʻOku ou hola mei he ʻao ʻo ʻeku fineʻeiki ko Selai.” (9) Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia. “Toe ʻalu ki ho fineʻeiki, mo ke fakavaivaiʻi koe kiate ia.” (10) Pea pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, “Te u fakatupu ho hako ke tokolahi ʻaupito, pea ʻe ʻikai faʻa lau hono tokolahi.”
NAʻE FOLOFOLA ʻAE ʻĀNELI ʻO E ʻEIKI, TE U FAKATOKOLAHIʻI ʻAUPITO HO HAKO.
Senesi 16:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻa ne ui ʻae huafa ʻo Sihova naʻe folofola kiate ia, “Ko e ʻOtua koe ʻoku ke ʻafioʻi au: he naʻa ne pehē, ‘He ʻikai foki kuo u siofia ia ʻaia ʻoku ʻafio kiate au?’”
Pea naʻa ne ui ʻae huafa ʻo Sihova naʻe folofola kiate ia, “Ko e ʻOtua koe ʻoku ke ʻafioʻi au.
(Ko hoku fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku totonu ke tu'u 'a e tokotaha lau tohi 'i he ngaahi me'a 'e ua 'i he Senesi 16. 'Uluaki, ko e tokotaha na'e ui ko e "'āngelo 'o Sihova" 'oku ne pehē "Te u fakalahi ho hako." 'Oku 'ikai pehē 'e he 'āngelo 'o Sihova "'e fakalahi 'e Sihova ho hako." 'Oku lea 'a e 'āngelo 'o Sihova 'o hangē ko e tokotaha 'oku ne fai 'a e fakalahi. Ua, ko e tohi 'o e Tohitapu tonu, 'ikai ko e fakakaukau 'a Hakale, 'oku ui 'a e 'āngelo ni 'o Sihova ko "e Sihova na'e lea kiate ia." 'Oku ui 'e Hakale 'a e tokotaha tatau ni ko e "Koe 'Otua." 'Oku loto tatau 'a e tokotaha na'e fakamatala 'i he tohi 'a Senesi mo Hakale.)
4. B2. KO E NIMA 'I 'OLUNGA 'IA AISAKE — 'OKU NE FUAKAVA 'IATE IA PE
Senesi 22:11Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe ui ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia mei he langi, ʻo pehē, “ʻEpalahame, ʻEpalahame;” pea pehē ʻe ia, “Ko au eni;” (12) Pea pehē ʻe ia, “ʻOua naʻa ala ho nima ki he tama, pe fai ha meʻa kiate ia; he ʻoku ou ʻilo eni, ʻoku ke manavahē ki he ʻOtua, koeʻuhi naʻe ʻikai te ke taʻofi ho foha, ko ho foha pe taha meiate au.”
koeʻuhi naʻe ʻikai te ke taʻofi ho foha, ko ho foha pe taha meiate au.
Senesi 22:15Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ Pea naʻe ui ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kia ʻEpalahame mei he langi ko hono tuʻo ua, (16) ʻo ne pehē, “ʻOku pehē ʻe Sihova, kuo u fuakava ʻiate au, koeʻuhi kuo ke fai ʻae meʻa ni, pea naʻe ʻikai te ke taʻofi meiate au ho foha, ʻa ho foha pe taha; (17) Koeʻuhi ʻi he tāpuaki, te u tāpuakiʻi koe, pea ʻi he fakatokolahi, te u fakatokolahi ho hako ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, mo e ʻoneʻone ʻoku ʻi he matātahi; pea ʻe maʻu ʻe ho hako ʻae matapā ʻo honau ngaahi fili. (18) Pea ʻe monūʻia ʻi ho hako ʻae puleʻanga kotoa pē ʻo māmani; ko e meʻa ʻi hoʻo tuitala ki hoku leʻo.”
KUO U FUAKAVA ‘IATE AU PĒ, ‘OKU FOLOFOLA ‘A SIHOVA --> ‘E MONŪ‘IA AI ‘A E NGAAHI PULE‘ANGA KOTOA PĒ ‘O MĀMANI ‘I HO HAKO.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fakakaukau ki he ngaahi kupuʻi lea ʻe ua ʻi he Senesi 22:11-18. Ko e ʻuluaki kupuʻi lea ko e "Kuo ʻikai te ke taʻofi ho foha meiate AU." Naʻe ʻoatu ʻe ʻEpalahame hono foha ki he ʻOtua. Ko e tokotaha lea ʻi he kupuʻi lea ni ʻoku ne pehē naʻe ʻikai taʻofi ʻa e foha meiate ia ʻoku lea. Ko hono ua ʻo e kupuʻi lea ko e "Kuo u fuakava ʻiate au pē, ʻoku folofola ʻe Sihova." ʻI he ngaahi kuonga muʻa, naʻe fuakava ʻa e tokotaha ʻiate ha taha ʻoku lahi ange ʻiate ia. Ko ha talafekau kuo fakatupu ʻa ia ʻoku ne fai pē hono fatongia ke fai ʻae fekau, ʻoku ʻikai te ne fuakava ʻiate ia pē. ʻOku ʻikai fakamoʻoni ʻe ha talafekau kuo fakatupu ha fuakava ʻaki ʻa e huafa fuakava ʻo e ʻOtua. ʻOku ʻomi ʻe he Hepelu 6:13 ʻa e ʻuhinga. ʻOku pehē ʻe he Hepelu 6:13 naʻe fuakava ʻa e ʻOtua ʻiate ia pē. ʻOku fakahā ʻe he Hepelu 6:13 ʻa e ʻuhinga: "koeʻuhi naʻe ʻikai ha taha lahi ange te ne fuakava ai.")
5. B3. NAʻE FEHIKITAKI ʻA SIEKOPE MO HA TANGATA — PEA NE FAKAHINGOAʻI ʻAE POTU KO "FOFONGA ʻO E ʻOTUA"
Senesi 32:24Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ Ka naʻe nofo tokotaha pe ʻa Sēkope; pea naʻe ai ʻae tangata naʻa na fefaʻuhi mo ia ʻo aʻu ki he mafoa ʻae ata. (25) Pea ʻi heʻene mamata ʻoku ʻikai te ne mālohi kiate ia, naʻa ne alasi ʻae tefito tupu ʻo Sēkope: pea naʻe homo ʻae tenga ʻo Sēkope, ʻi he ʻena fefaʻuhi mo ia. (26) Pea naʻa ne pehē, “Tuku au ke u ʻalu, he kuo maʻa ʻae ʻaho;” pea ne pehē, “E ʻikai te u tukuange koe ʻo kapau ʻe ʻikai te ke tāpuaki au.”
NA'E FAI FUSU 'E HA TANGATA MO IA --> 'E 'IKAI TE U TUKU KOE KE 'ALU, KAE 'OUA KE KE TAPUAKI'I AU.
Senesi 32:28Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea pehē ʻe ia, “E ʻikai toe ui ho hingoa ko Sēkope, ka ko ʻIsileli: he ʻoku hangē ko ha ʻeiki ʻa hoʻo fai mālohi ki he ʻOtua, mo e tangata, pea kuo ke lavaʻi.” (29) Pea fehuʻi ʻe Sēkope kiate ia, ʻOku ou kole kiate koe, ke ke tala mai ho hingoa. Pea pehē ʻe ia, “Ko e hā ʻoku ke fehuʻi ai ki hoku hingoa?” Pea naʻa ne tāpuaki ia ʻi ai. (30) Pea ne ui ʻe Sēkope ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Penieli. He kuo u mamata ki he ʻOtua, ko e mata ki he mata, ka ʻoku ou kei moʻui.
KO HA ʻEIKI KUO KE MAAFIMAFI AI MO E ʻOTUA --> KUO U MAMATA KI HE ʻOTUA ʻO FOFONGA KI FOFONGA, PEA KUO FAKAMOʻUI ʻEKU MOʻUI.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ui ʻe he potufolofola ʻi Senesi 32 ʻa e tangata ni ko ha tangata. ʻOku pehē ʻe he tangata ni ʻoku ne fehuʻia mo Sēkope ʻoku maʻu ʻe Sēkope ʻa e mālohi MO E ʻOTUA. ʻOku ui ʻe Sēkope ʻa e kelekele ko "e fofonga ʻo e ʻOtua." ʻOku pehē ʻe Sēkope naʻe fakahaofi ʻene moʻui. ʻOku kole ʻe Sēkope ki he tangata ni ha hingoa. ʻOku ʻikai maʻu ʻe Sēkope ha hingoa, ka ko ha fehuʻi pe ʻoku toe ʻoatu kiate ia. Manatuʻi ʻa e fehuʻi ni ʻoku teʻeki ai ke tali fekauʻaki mo e hingoa. ʻOku toe hoko mai ʻa e fehuʻi tatau ni, ʻi ha tohi kehe ʻi he Tohitapu, ʻi he ngaahi taʻu ʻe laui teau ki mui.)
6. B4. KO E FU'U 'AKAU NA'E VELA — KO E 'AANELI 'A IA KO 'AU KO IA 'OKU OU 'I AI
ʻEkisotosi 3:2Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe hā mai ʻae ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia ʻi he ulo afi ʻi he lotolotonga ʻoe ʻuluʻakau: pea sio ia, pea vakai, naʻe ulo ʻae ʻuluʻakau ʻi he afi, ka naʻe ʻikai ʻosi ai ʻae ʻuluʻakau. (3) Pea pehē ʻe Mōsese, “Ko eni, te u afe atu ʻo mamata ki he meʻa lahi ni, pe ko e hā ʻoku ʻikai vela ai ʻae ʻuluʻakau.” (4) Pea naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ki heʻene afe ke mamata, pea folofola ʻae ʻOtua kiate ia mei he lotolotonga ʻoe ʻuluʻakau, ʻo pehē, “Mōsese, Mōsese.” Pea pehē ʻe ia, “Ko au eni.” (5) Pea pehē ʻe ia, ‘ʻOua naʻa ke ofi mai ki heni; toʻo ho topuvaʻe mei ho vaʻe, he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e kelekele tapu.” (6) Pea naʻa ne pehē foki, “Ko au ko e ʻOtua ʻo hoʻo tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope.” Pea naʻe fufū ʻe Mōsese hono mata; he naʻe manavahē ia ke sio atu ki he ʻOtua.
NA‘E HĀ MAI ‘A E ‘ĀNGELO ‘A SIHOVA ‘I HE ULO AFI --> NA‘E UI ‘E HE ‘OTUA KIATE IA MEI HE LOTO VAO TALATALA.
ʻEkisotosi 3:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea pehē ʻe he ʻOtua kia Mōsese, “KO AU, KO E KO AU: pea pehē ʻe ia, Te ke lea pehē ki he fānau ʻa ʻIsileli, ‘Kuo fekau au ʻe he KO AU kiate kimoutolu.’”
KO AU KO IA 'OKU OU 'I AI --> KUO FEKAU MAI AU 'E HE 'KO AU' KIATE KIMOUTOLU.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku pehē ʻi he Ekisoto 3:2 ko e ʻāngelo ʻo Sihova. ʻOku pehē ʻi he Ekisoto 3:4 ko Sihova, mo e ʻOtua. ʻOku hā mai ʻi he ongo veesi na ʻa e ʻakau tatau, mo e afi tatau, mo e leʻo tatau, ʻi he veesi ʻe fā ʻa e mamaʻo. ʻOku ʻikai ʻaupito ke ngaohi ʻe he Tohi Tapu eni ko ha talangataʻa. Naʻe toki foaki leva ʻe he leʻo tatau ko ia ʻa e hingoa ʻe toʻo taʻengata ʻe ʻIsileli: KO AU KO IA ʻOKU OU ʻI AI.)
7. B5. MĀNOA MO HONO UAIFI — KO E HINGOA ʻOKU FAKAOFO
Fakamaau 13:3Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe fakahāhā ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ki he fefine, ʻo ne pehē kiate ia, “Ko eni, vakai, ʻoku ke paʻa, ʻoku ʻikai te ke fānau: ka te ke feitama, pea fanauʻi ʻae tama.
Pea naʻe fakahāhā ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ki he fefine --> ka te ke feitama, pea fanauʻi ʻae tama.
Fakamaau 13:17Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe pehē ʻe Manoa ki he ʻāngelo ʻa Sihova, “Ko hai ho hingoa, koeʻuhi ʻoka hoko hono fakamoʻoni ʻo hoʻo ngaahi lea ke mau fakaongolelei koe?” (18) Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngelo ʻa Sihova kiate ia, “Ko e hā ʻoku ke fehuʻi ai ki hoku hingoa, kae ʻosi ʻoku fufū ia?”
Ko e hā ʻoku ke fehuʻi ai ki hoku hingoa, kae ʻosi ʻoku fufū ia?
Fakamaau 13:20Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi he ʻalu hake ki langi ʻae ulo afi mei he funga feilaulauʻanga, naʻe hāʻele hake ʻae ʻāngelo ʻa Sihova ʻi he ulo afi mei he funga feilaulauʻanga. Pea naʻe mamata ki ai ʻa Manoa mo hono uaifi, pea naʻa na tō ki hona mata ki he kelekele. (21) Ka naʻe ʻikai toe fakahāhā ʻae ʻāngelo ʻa Sihova kia Manoa pē ki hono uaifi. Pea naʻe toki ʻilo ai ʻe Manoa ko e ʻāngelo ia ʻa Sihova. (22) Pea naʻe pehē ʻe Manoa ki hono uaifi, “Ko e moʻoni te ta mate, koeʻuhi kuo ta mamata ki he ʻOtua.”
NAʻE HAʻU HAKE ʻAE ʻĀNELĒ ʻO E ʻEIKI ʻI HE ULO ʻO E FEILAAULAU --> KO E MOʻONI TE TAU MATE, KOEʻUHI KUO TAU MAMATA KI HE ʻOTUA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ʻasi mai ʻa e meʻa ʻe tolu ʻi he Fakamaau 13. ʻOku kole ʻe Manoa ke ʻilo ʻa e hingoa, tatau tonu mo Sēkope ʻi he Sēnesi 32. Kuo toe taʻofi ʻa e hingoa mei he Manoa, pea ʻi he taimi ni ʻoku ʻomi ha ʻuhinga kuo fakahā. Ko e lea faka-Hepelū naʻe ʻomi maʻa e ʻuhinga ko ia ko e piliy (H6383). ʻOku liliu ʻe he KJV ʻa e piliy ko e "fakalilolilo." ʻOku ʻuhinga ʻa e piliy ko e fakaofo tāfeao ke ʻilo. ʻOku hoko mai ʻa e piliy mei he aka pē tatau mo e pele (H6382), ʻa e lea kuo liliu ko e "Fakaofo" ʻi he ʻIsaia 9:6, ʻa e feituʻu ʻoku fakahingoa ai ʻa e tama kuo fanauʻi maʻa kitautolu. Ko e ʻangelo tatau pē ni ʻo e ʻEiki ʻoku toki ʻalu hake ʻi he ulo afi ʻo e ʻesikaia. Ko e fakaʻosinga totonu ʻa Manoa ʻoku ʻikai ko e "kuo mau mamata ki ha ʻangelo." Ko e fakaʻosinga ʻa Manoa ko e "kuo mau mamata ki he ʻOtua.")
8. B6. 'AE 'EIKI TAU 'I TU'A SĒLIKO — NA'E LOTU, PEA VETE 'AE TOPUVA'E
Siosiua 5:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ Pea naʻe hoko ʻo pehē, “ʻI he tuʻu ʻa Siosiua ʻo ofi ki Seliko, pea hanga hake ʻe ia hono mata ʻo sio atu, pea vakai, naʻe tuʻu mai ha tangata ʻo hangatonu mai kiate ia mo e heletā kuo unuhi ʻi hono nima: pea naʻe ʻalu atu ʻa Siosiua kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia, ʻOku ke kau mo kimautolu, pe ki homau ngaahi fili?” (14) Pea pehē mai ʻe ia, “ʻIkai, ka kuo u haʻu ni au, ko e ʻEiki ʻoe tau ʻa Sihova.” Pea naʻe fakafoʻohifo ʻe Siosiua ʻa hono mata ki he kelekele, ʻo ne hū, pea ne pehē kiate ia, “Ko e hā ʻae folofola ʻa hoku ʻeiki ki heʻene tamaioʻeiki?” (15) Pea pehē ʻe he ʻEiki tau ʻoe tau ʻa Sihova kia Siosiua, “Vete ho topuvaʻe mei ho vaʻe; he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai, ko e potu māʻoniʻoni. Pea naʻe fai ia ʻe Siosiua.”
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ⚑ H8269 sar — ʻeiki pule
NAʻE TŌ HIFO ʻA SIOSIUA KI HE KELEKELE ʻI HONO MATA, ʻO NE HŪ --> VETE HO TOPUVAʻE MEI HO VAʻE; HE KO E POTU ʻOKU KE TUʻU AI ʻOKU TAPU IA.
9. MEʻA KEHE, KA KO E FAKATĀTĀ TATAU — naʻe tala ki he tangata ʻe toko ua ke na vete honau topuvaʻe
ʻEkisotosi 3:5Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea pehē ʻe ia, ‘ʻOua naʻa ke ofi mai ki heni; toʻo ho topuvaʻe mei ho vaʻe, he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e kelekele tapu.”
toʻo ho topuvaʻe mei ho vaʻe, he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e kelekele tapu.
(Ko e ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Fakatokanga'i 'a e fekau tatau, 'i he ngaahi lea meimei tatau, na'e 'oange ki he ongo tangata kehekehe, 'i he laui teau ta'u 'i he vaha'a. 'I he ovi, 'oku ha'u 'a e fekau mei he le'o 'oku ui 'e he konga tohi Tohi Tapu ko e 'Eiki mo e 'Otua. 'I tu'a Seliko, 'oku ha'u 'a e fekau mei ha tangata na'e tu'u ai mo hono heletā 'i hono nima. Ko e tangata ni 'i tu'a Seliko 'oku ne tuku 'a Siosiua ke ne tō ki hono mata mo lotu ki he tangata ni. Ko e tangata ni 'i tu'a Seliko 'oku 'ikai te ne ta'ofi 'a Siosiua mei he lotu. Fakafehoanaki 'a ia mo e me'a 'oku fai 'e ha 'āngelo mo'oni na'e fakatupu 'i he taimi 'oku feinga ai ha tangata ke lotu ki he 'āngelo. 'Oku pehē 'e he 'āngelo, "Ko au ko ho kaunga-tamaio'eiki" (Fakahā 19:10). 'Oku pehē 'e he 'āngelo, "lotu ki he 'Otua" (Fakahā 22:9). Na'e feinga 'a Sione ke lotu ki ha 'āngelo tu'o ua. Na'e fakafisi 'a e 'āngelo ki he lotu 'a Sione tu'o ua. Na'e 'ikai ha taha na'e fakafisi ki he lotu 'a Siosiua 'i tu'a Seliko.)
10. B7. KO ENI ʻOKU LEA ʻAE FUAKAVA FOʻOU KI HA MEʻA ʻOKU MAHINO ʻAUPITO
Sione 1:18Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOku ʻikai ha tokotaha kuo ne mamata ki he ʻOtua ʻi ha kuonga; ko e ʻAlo pē taha naʻe fakatupu, ʻaia ʻoku ʻi he fatafata ʻoe Tamai, kuo ne fakahā ia.
ʻOKU TEʻEKI AI KE MAMATA HA TAHA KI HE ʻOTUA --> KA KO E ʻALO PĒ TAHA NAʻE FAKATUPU KUO NE FAKAHĀ IA.
Sione 5:37Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ko e Tamai, ʻaia naʻa ne fekau au, kuo ne fakamoʻoni kiate au. Naʻe ʻikai te mou fanongo ʻi ha kuonga ki hono leʻo, pe mamata ki hono anga.
Naʻe ʻikai te mou fanongo ʻi ha kuonga ki hono leʻo, pe mamata ki hono anga.
1 Timote 6:16Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻAia ʻoku ʻi ai tokotaha pe ʻae taʻefaʻamate, ʻoku nofoʻia ʻe ia ʻae maama taʻefaʻafotuaki; ʻaia kuo teʻeki mamata ki ai ha tangata, pea ʻikai siʻi te ne faʻa mamata ki ai: ke ʻiate ia ʻae fakaʻapaʻapa mo e mālohi ʻo taʻengata. ʻEmeni.
ʻoku nofoʻia ʻe ia ʻae maama taʻefaʻafotuaki --> ʻaia kuo teʻeki mamata ki ai ha tangata, pea ʻikai siʻi te ne faʻa mamata ki ai.
Ko eni, fokotu'u fakataha 'a e ongo konga 'o e Tohi Tapu 'o lau fakataha 'a e ongo konga.
'Oku pehē 'e he Fuakava Motu'a, tu'o lahi, na'e SIO 'a e kakai ki he tokotaha ni, lea mo ia, kai 'i hono 'ao, fe'auhi mo ia, pea nau kei mo'ui.
ʻOku pehē fakahangatonu ʻe he Fuakava Foʻou, ʻo tuʻo tolu, naʻe ʻikai ʻaupito ke mamata ha taha ki he ʻOtua ko e Tamai, pea ʻoku ʻikai lava ʻe ha taha ke mamata ki he ʻOtua ko e Tamai.
ʻOku moʻoni ʻa e ongo fakamatala fakatouʻosi. Ko ia, ʻoku ʻikai ko ha taha tatau ʻa e tokotaha naʻe sio ki ai ʻa e kakai ʻi he Fuakava Motuʻa mo e Tamai naʻe ʻikai lava ke sio ki ai ʻa e kakai. ʻOku fakahā ʻe Sione ko hai ʻa e tokotaha naʻe sio ki ai. ʻOku pehē ʻe Sione ko e tokotaha naʻe sio ki ai ko e ʻAlo pē taha naʻe fakatupu, ʻa e ʻAlo ʻoku ʻi he fatafata ʻo e Tamai. ʻOku pehē ʻe Sione kuo taki mai ʻe he ʻAlo pē taha naʻe fakatupu ʻa e ʻOtua ko e Tamai ki he potu ʻe lava ke sio ai kiate ia ʻa e ʻOtua ko e Tamai.
[NGAAHI VESI KUO FAKATAHA — ʻOKU ʻIKAI FAKAHĀ ʻE HA VESI ʻE TAHA PĒ ʻA ENI]
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Fai fakatokanga mo faitotonu ʻi heni, koeʻuhi ko e feituʻu tofu pē eni ʻe kamata ai ha taha ke fakalahi ki he Tohitapu. Ko e meʻa ʻoku fakahā TOTONU: ʻoku ui ʻe he konga tohi ʻo e Fuakava Motuʻa ʻa e tokotaha naʻe fekauʻi ni ko e ʻEiki mo e ʻOtua, pea ʻoku lea pehē pē ʻa e kakai naʻe fetaulaki mo e tokotaha naʻe fekauʻi ni. Ko e konga ko ia ʻoku ʻikai ko ha fakamaʻu. Ko e konga ko ia ko e meʻa pē ʻoku pehē ʻi he ngaahi fokotuʻu lea. Ko e meʻa ʻoku AʻU KI AI ʻI HE FAKAHOKO ʻO E NGAAHI FAʻU LEA: ko e tokotaha hā mai tofu ko ʻeni ko e Foha. ʻOku ʻikai ke pehē ʻe ha veesi pē taha "ko e ʻāngelo ʻa e ʻEiki ʻi he Senesi 16 ko Sīsū ia." Ko e fakamaʻu ko ʻeni ʻoku aʻu ki ai ʻi hono fakahoko ʻa e Sione 1:18, Sione 5:37, mo e 1 Timote 6:16 ki he ngaahi talanoa ʻo e Fuakava Motuʻa, pea fehuʻi pe ko hai naʻe sio ki ai. Ko ia ia ʻoku ʻi ai ʻa e fakaʻilonga, pea ʻoku toe nofo ai pē ʻa e fakaʻilonga.)
11. B8. PEA 'OKU HĀ MAI FOKI 'A E TALAFEKAU-'A-SIHOVA 'I HE KONGA FAKA'OSI 'O E FUAKAVA MOTU'A
Malakai 3:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗“Vakai te u fekau ʻa hoku fakamelomelo, pea te ne teuteu ʻae hala ʻi hoku ʻao: pea ko Sihova ʻaia ʻoku mou kumi ki ai, ʻe hāʻele fakafokifā mai ki hono fale tapu, ʻio, ʻae talafekau ʻoe fuakava, ʻaia ʻoku mou fiefia ai: vakai,” ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, “ʻE haʻu ia.
TE U FEKAUʻI ʻEKU TALAFEKAU + TE NE TEUTEUʻI ʻAE HALA ʻI HOKU ʻAO --> ʻE HOKO FAKAFOKIFĀ MAI ʻAE ʻEIKI KI HONO FALE TAPU, ʻIO KO E TALAFEKAU ʻO E FUAKAVA.
12. SIO KEHEKEHE, KA KO E ME'A TATAU — 'A E TALAFEKAU NA'E TALA'OFA'I, MO E TALAFEKAU NA'E FAKAHAA'I
Maʻake 1:2Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻO hangē ko ia ʻoku tohi ʻi he kau palōfita, “Vakai, ʻoku ou fekau atu hoku fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi ho ʻao, ʻaia te ne teuteu ho hala kiate koe. (3) Ko e leʻo ʻoe tokotaha ʻoku kalanga ʻi he toafa, ‘Mou teuteu ʻae hala ʻoe ʻEiki, fakatonutonu hono ngaahi ʻaluʻanga.’” (4) Naʻe papitaiso ʻe Sione ʻi he toafa, mo ne malangaʻaki ʻae papitaiso ʻoe fakatomala ki he fakamolemole ʻoe angahala.
Vakai, ʻoku ou fekau atu hoku fakamelomelo ke muʻomuʻa ʻi ho ʻao --> Mou teuteu ʻae hala ʻoe ʻEiki.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku hingoaʻi ʻe he Malaki 3:1 ha kau tokotaha ʻe toko ua kuo fekau ʻi he veesi pē taha. ʻOku ʻalu ʻa e tokotaha fekau ʻe taha ki muʻa ke fakamaʻa ʻa e hala. Ko e tokotaha fekau ʻe taha ʻoku ui ko "e ʻEiki" mo "e talafekau ʻo e fuakava." Ko e tokotaha fekau hono ua ni ko ia ʻoku haʻu ki he temipale totonu ʻo e ʻEiki. ʻOku fakaava ʻe Maake ʻa e Kōsipeli ʻa Maake ʻaki hono lave ki he laine tofu pē ko ia mei he Malaki 3:1. ʻOku hingoaʻi ʻe Maake ʻa e tangata fakamaʻa-hala ko Sione, ʻi he toafa. ʻOku tuku ʻe he meʻa ni ʻa e tokotaha fekau hono ua ke taʻe hingoaʻi ʻe Maake ʻi he taimi ko ia. ʻOku tāpuni ʻa e Fuakava Motuʻa ʻi he tatali ki ha talafekau ʻa ia ko e ʻEiki ia. ʻOku fakaava ʻa e Fuakava Foʻou ʻaki ʻa e talafekau tatau ko ia ʻoku hāʻele mai.)
13. KO E FEFIE NAʻE TUKU KI HE FOHA TAHA PE — ʻEPALAHAME MO ʻAISAKE ʻI HE MOʻUNGA
1.Senesi 22:2Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ne pehē, “Ko eni ke ke ʻave ho foha, ho foha pe taha ko ʻAisake, ʻaia ʻoku ke ʻofa ki ai, pea ke ʻalu ki he fonua ko Molia: ʻo feilaulau ʻaki ia ʻi ai, ko e feilaulau tutu, ʻi he moʻunga ʻe taha ʻaia te u fakahā kiate koe.”
ʻAVE NI HO FOHA, KO HO FOHA PĒ TAHA KO ʻAISAKE, ʻAIA ʻOKU KE ʻOFA KI AI --> ʻATU IA I AI KO HA FEILAULAU TUTU.
2.Senesi 22:6Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea toʻo mai ʻe ʻEpalahame ʻae fefie ki he feilaulau tutu, ke fua ia ʻe hono foha ko ʻAisake; pea ne toʻo ʻae afi ʻi hono nima mo e hele; pea naʻa na ō fakataha.
Pea toʻo mai ʻe ʻEpalahame ʻae fefie ki he feilaulau tutu, ke fua ia ʻe hono foha ko ʻAisake --> pea naʻa na ō fakataha.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakatāutaha: ʻI he Senesi 22:6, ʻoku ʻikai fua ʻe he tamai ʻa e fefie. ʻOku fua ʻe ʻAisake ʻa e fefie ki ʻolunga ʻi he moʻunga. ʻE fakatokoto ʻe ʻEipalahame ʻa ʻAisake ki ʻolunga ʻi he fefie ko ia. Ko e lea Hepelū ki he fefie ko ia ko e ets (H6086). Ko e ets ko e lea angamaheni ia ki ha ʻakau moʻui. Ko e ets ko e lea angamaheni ia foki ki he fefie kuo tā. Ko e ets ko e lea tatau ia ʻoku ngāueʻaki ki he ʻakau ʻoe moʻui. Ko e ets ko e lea tatau ia ʻoku ngāueʻaki ki he ʻakau ʻoku ʻi loto ʻi he ngoue.)
3.Senesi 22:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe leaange ʻa ʻAisake ki heʻene tamai ko ʻEpalahame, ʻo pehē, “Ko ʻeku tamai; pea ne pehē, “Hoku foha, ko au eni.” Pea pehē ʻe ia, “Vakai, ko eni ʻae afi, mo e fefie; ka ko e fē ʻae lami ki he feilaulau?” (8) Pea pehēange ʻe ʻEpalahame, “Hoku foha, ʻe tokonaki ʻe he ʻOtua maʻana ha lami ki he feilaulau tutu; pea ne na ō fakataha.”
KOFAʻĀ E LAMI KI HE FEILAULAU TUTU? --> ʻE TOKONAKI ʻE HE ʻOTUA HAʻANE LAMI.
4.Senesi 22:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea hanga hake ʻa ʻEpalahame hono mata ʻo ne sio, pea vakai naʻe ʻi hono tuʻa ha sipitangata, kuo ʻefihia ʻi hono nifo ʻi he vao; pea naʻe ʻalu ʻa ʻEpalahame ʻo ne toʻo ʻae sipitangata, ʻo ne feilaulau ʻaki ia, ko e feilaulau tutu, ko e fetongi ʻo hono foha.
KO HA SIPI-TANGATA NA'E MO'UA HONO NGAAHI NIFO 'I HA VAO TA'ATA'A --> NA'A NE 'OATU KI HE FEILAULAU VELA KO HONO FETONGI 'O HONO FOHA.
Senesi 22:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe ui ʻe ʻEpalahame ʻae hingoa ʻoe potu ko ia, ko Sihova-Saila; hangē ko ia ʻoku lea ʻaki ʻo aʻu ki he ʻaho ni, ʻo pehē, “ʻI he moʻunga ʻe ʻafio ʻa Sihova ki ai.”
ʻo pehē, “ʻI he moʻunga ʻe ʻafio ʻa Sihova ki ai.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituʻitui: Fakakaukau ange ki he fehuʻi ʻa e foha ʻi he Senesi 22:7: kofaʻā ʻa e lami? ʻOku tali ʻe ʻEipalahame ʻa e fehuʻi. ʻOku aʻu atu ʻa e tali ʻa ʻEipalahame ki he mamaʻo ʻo lahi hake ʻi heʻene ʻiloʻi. ʻOku pehē ʻe ʻEipalahame, "ʻE tokonaki ʻe he ʻOtua haʻane lami maʻa ia ki ha feilaulau tutu." ʻOku lava ke fua ʻa e kupuʻi lea ko ia ʻa e ʻuhinga ʻe ua. Ko e ʻuhinga ʻe taha ko ia ʻe maʻu ʻe he ʻOtua ha lami ke ne ngāueʻaki. Ko e ʻuhinga ʻe taha ko ia ʻe tokonaki ʻe he ʻOtua ia tonu ko e lami. Ko e meʻa naʻe tokonaki moʻoni ʻe he ʻOtua ʻi he ʻaho ko ia ko ha SIPI-TANGATA, kae ʻikai ko ha lami. Ko e sipi-tangata ko ha sipi tangata kuo lahi ʻaupito. Naʻe pekia ʻa e sipi-tangata ko ia ʻi he tuʻunga ʻo e foha, kuo puke ʻi hono nifo. ʻOku tali ʻa e fehuʻi ʻa ʻAisake ʻi he moʻunga ʻi ha ʻuhinga ʻe taha. ʻOku toe tuku foki ʻa e fehuʻi ʻa ʻAisake ke taʻetali ʻi ha ʻuhinga kehe. ʻOku kei totongi ʻa ha lami. ʻOku fakahingoa ʻe ʻEipalahame ʻa e feituʻu ʻaki ha talaʻofa ʻi he taimi kaha'u: "ʻe ʻiloʻi ia ʻi he moʻunga ʻo Sihova.")
14. SIO KEHE, MEʻA TATAU — KO E FOHA NAʻE FUA ʻAE FEFIE, MO E ʻALO NAʻE FUA ʻAE KOLOSI
Senesi 22:6Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea toʻo mai ʻe ʻEpalahame ʻae fefie ki he feilaulau tutu, ke fua ia ʻe hono foha ko ʻAisake; pea ne toʻo ʻae afi ʻi hono nima mo e hele; pea naʻa na ō fakataha.
NAʻE HILIFAKI ʻE ʻEPALAHAME ʻAE FEFIE KI HONO FOHA KO ʻAISAKE --> PEA NAʻA NA Ō FAKATAHA ʻAKINAUA.
Sione 19:17Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea fua ʻe ia hono ʻakau, ʻo ʻalu atu ki he potu ʻoku ui “ko e potu ʻoe ʻulupoko,” ʻaia ʻoku ui ʻi he lea fakaHepelū ko “Kolokota:”
Pea fua ʻe ia hono ʻakau, ʻo ʻalu atu ki he potu ʻoku ui “ko e potu ʻoe ʻulupoko.
Sione 19:18Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻO nau tutuki ai ia ki he ʻakau, mo e toko ua kehe mo ia, ʻi hono potu fakatouʻosi pe, kae ʻi hona vahaʻa ʻa Sisu.
NA'A NAU TUTUKI IA KI HE KOLOSI 'I AI + SISU 'I HE LOTOLOTO.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko ha tamai, ko hano foha pe taha ʻoku ʻofa ki ai ʻa e tamai, ko ha moʻunga, ko e fefie kuo hilifaki ki he tuʻa ʻo e foha tonu, pea naʻe ʻalu hake ʻa e foha ʻi lalo ʻi he fefie ko ia. Naʻe hoko ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻo tuʻo ua ʻi he Tohi Tapu. ʻI he taimi ʻuluaki, ʻi he Senesi 22, naʻe taʻofi ʻe he ʻOtua ʻa e hele. Naʻe tuku ʻe he ʻOtua ha sipi tangata ke fetongi ʻi he tuʻunga ʻo e foha. ʻI hono ua, ʻi he kolosi, naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe ha taha ʻa e mate. ʻI he taimi ni, ko e Foha ia naʻe fetongi. Fakatokangaʻi mai ha faʻahinga kehekehe ʻe taha ʻi he vahaʻa ʻo e ongo fakatātā. Naʻe fehuʻi ʻa ʻAisake, "ʻoku ʻi fē ʻa e lami?" Naʻe ʻikai ha talia ki he fehuʻi ʻa ʻAisake ʻi he ʻaho ko ia. Naʻe hoko mai ʻa e talia ki mui, ʻi he Vaitafe Sioatani, meia Sione. Naʻe tuhu ʻa Sione ki ha tangata naʻe hāʻele mai kiate ia.)
1.Sione 1:29Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ko e ʻaho naʻa na feholoi, naʻe mamata ʻa Sione kia Sisu ʻoku ʻalu ange kiate ia, pea ne pehē, “Vakai ki he Lami ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ne ʻave ʻae angahala ʻa māmani.
pea ne pehē, “Vakai ki he Lami ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ne ʻave ʻae angahala ʻa māmani.
2.Senesi 22:2Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea ne pehē, “Ko eni ke ke ʻave ho foha, ho foha pe taha ko ʻAisake, ʻaia ʻoku ke ʻofa ki ai, pea ke ʻalu ki he fonua ko Molia: ʻo feilaulau ʻaki ia ʻi ai, ko e feilaulau tutu, ʻi he moʻunga ʻe taha ʻaia te u fakahā kiate koe.”
Sione 3:16Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ He naʻe ʻofa pehē ʻae ʻOtua ki māmani, naʻa ne foaki hono ʻAlo pe taha naʻe fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pē ʻe tui kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻae moʻui taʻengata.
KO HO FOHA TAHA PE, ʻAIA ʻOKU KE ʻOFA AI --> NAʻA NE FOAKI HONO ʻALO TAHA NAʻE FAʻELE.
3.Hepelū 11:17Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko e tui naʻe feilaulau ʻaki ai ʻe ʻEpalahame ʻa ʻAisake, ʻi hono ʻahiʻahiʻi: ʻio, ko ia ne ne maʻu ʻae ngaahi talaʻofa, naʻa ne feilaulau ʻaki hono foha pe taha naʻe fakatupu, (18) ʻAia naʻe pehē ki ai, “Ko ʻAisake ʻe mei ai ho hako:” (19) ʻO ne ʻilo, ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtua hono fokotuʻu mei he mate; pea naʻa ne maʻu ia mei ai foki ʻi he fakatātā.
NAʻA NE ʻOATU ʻENE FOHA TAHA NAʻE FAʻELE --> ʻI HENE FAKAKAUKAU KO E ʻOTUA ʻOKU MĀLOHI KE FOKOTUʻU HAKE IA, NEONGO MEI HE PEKIA.
(Ko hoku fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku ngāue'aki 'e he tokotaha na'e tohi 'a e tohi 'a Hepelu 'a e fo'i lea faka-Kalisi tatau ki 'Aisake 'a ia 'oku ngāue'aki 'e Sione ki Sisu. Ko e fo'i lea ko ia ko e "'alo tofu pē," monogenes (G3439). 'Oku tala mai 'e he tokotaha na'e tohi 'a e tohi 'a Hepelu 'a e me'a na'e fakakaukau ki ai 'a 'Ēpalahame 'i he'ene 'alu hake ki he mo'unga. Na'e fakakaukau 'a 'Ēpalahame 'e lava 'e he 'Otua ke fokotu'u hake 'a e tama mei he pekia. Na'e tala 'e 'Ēpalahame ki he kau talavou 'i he tefito 'o e mo'unga, "Te u ō mo e tama ki ai 'o hū, pea toe ha'u kiate kimoutolu." Na'e 'amanaki 'a 'Ēpalahame ke toe hifo mo 'Aisake mei he mo'unga. Na'e ma'u 'e 'Ēpalahame 'a 'Aisake, 'oku pehē 'e he tokotaha na'e tohi 'a e tohi 'a Hepelu, "'i ha fakatātā." Ko hono 'uhinga 'a e fakatātā ko eni ko ha faka'ata pe ko ha faka'ilonga. 'I he 'aho tolu hili 'a e fekau, na'e toe mo'ui mai ha foha na'e pekia 'a e fakakaukau ki ai.)
15. FEKAUʻAKI MO E FEITUʻU — ko ha fakamatala fakaʻaʻau, ka ʻoku ʻikai ko ha fakamatala ʻoku fai tonu ʻe he ngaahi veesi
2 Meʻa Hokohoko 3:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe toki kamata ʻe Solomone ke langa ʻae fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ʻi he Moʻunga ko Molia, ʻaia naʻe hā ai ʻa Sihova ki heʻene tamai ko Tevita, ʻi he potu naʻe teuteu ʻe Tevita ʻi he fale hahaʻanga uite ʻo Olinani ko e tangata Sepusi.
Pea naʻe toki kamata ʻe Solomone ke langa ʻae fale ʻo Sihova ʻi Selūsalema, ʻi he Moʻunga ko Molia.
[NGAAHI VESI KUO FAKATAHA — ʻOKU ʻIKAI FAKAHĀ ʻE HA VESI ʻE TAHA PĒ ʻA ENI]
('Oku 'eku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku fakahingoa 'e Senesi 22:2 'a e feitu'u na'e fekau'i ai 'e he 'Otua 'a 'Ēpalahame ko e fonua 'o Molaia. 'Oku fakahingoa 'e 2 Kalonikali 3:1 'a e feitu'u na'e langa ai 'e Solomone 'a e fale tapu ko e mo'unga 'o Molaia, 'i Selusalema. Ko ia, 'oku ma'u 'e he mo'unga 'o e feinga fai feilaulau kata'i 'o 'Aisake mo e mo'unga 'o e ngaahi feilaulau kotoa pē 'i he fale tapu 'i he taimi ki mui 'a e hingoa tatau. Ko Selusalema foki ko e kolo tatau na'e tuki ai 'e he kau tau 'a Sīsū 'i tu'a 'i he holisi 'o e kolo. Fakahā pē 'a e me'a 'oku lea'aki 'e he ngaahi veesi. 'Oku 'ikai lea'aki 'e he ngaahi veesi na'e maka tatau 'a Kolokota mo Molaia. 'Oku lea'aki 'e he ngaahi veesi 'a e hingoa tatau, mo e laine tatau 'o e ngaahi mo'unga, mo e kolo tatau. Ko e ngaahi lea 'a 'Ēpalahame tonu ko e "'e hā ia 'i he mo'unga 'o Sihova." Na'e lea'aki 'e 'Ēpalahame 'a e ngaahi lea ko ia 'i he taimi kaha'u.)
PĀ FAKAʻOSI
Sione 8:56Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Naʻe mātuʻaki fiefia ʻa hoʻomou tamai ko ʻEpalahame ke mamata ki hoku ʻaho: pea naʻe mamata ia, pea fiefia. (57) Pea lea ʻae kakai Siu kiate ia, “ʻOku teʻeki ai nimangofulu taʻu ho motuʻa, pea kuo ke mamata kia ʻEpalahame?” (58) Pea talaange ʻe Sisu kiate kinautolu, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ki muʻa ʻia ʻEpalahame, ‘ʻOku ou ʻi ai au.’” (59) Pea naʻa nau toʻo hake ʻae ngaahi maka, ke nau lisingi ʻaki ia; ka naʻe fufū ʻe Sisu ia, pea ʻalu ia ʻi honau lotolotonga mei he falelotu lahi, pea hao ai.
Ki muʻa ʻia ʻEpalahame, ‘ʻOku ou ʻi ai au --> Pea naʻa nau toʻo hake ʻae ngaahi maka.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Fokotu'u fakataha 'a e ongo sīni ni pea tuku ke ako'i kitautolu 'e he faikehekehe. 'I he ta'anga, ko e le'o mei he afi 'oku pehē ko au ē. 'Oku fufū 'e Mōsese hono mata 'i he ta'anga. 'I he temipale, ko e tangata 'oku tu'u 'i mu'a 'i he kakai 'oku pehē ko au ē. 'Oku toho 'e he kakai 'a e ngaahi maka. Na'e 'ikai fakakaukau ta'e 'ilo 'a e kakai ki he me'a na'e lea'aki 'e Sīsū. Na'e mahino 'aupito ki he kakai 'a e lea 'a Sīsū. Na'e fakamaau 'e he kakai 'oku taau mo e tolongaki 'a e lea 'a Sīsū. Toe fakatokanga'i foki na'e 'ikai lea 'a Sīsū 'o pehē "ki mu'a 'i he 'i ai 'a 'Ēpalahame, ko au na'a ku 'i ai." Na'e pehē 'e Sīsū ko au ē.)
2. Senesi 16:13 — Pea na'e ui 'e ia 'a e hingoa 'o Sihova na'e lea kiate ia:
a) Ko e 'Otua 'oku ke sio kiate au
b) kuo u mamata ki he ʻOtua ʻi he fofonga ki he fofonga
c) Ko au eni; fekau au
3. Ekisoto 3:14 — Pea naʻe folofola ʻe he ʻOtua kia Mōsese:
a) Ko au ko e ʻOtua ʻo hoʻo tamai
b) Ko au ko ia 'oku ou 'i ai
c) Ko au ko Sihova, pea ʻoku ʻikai ha taha kehe
4. Sione 8:58 — Naʻe pehē ʻe Sisu kiate kinautolu, Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu:
a) Na‘e fiefia ho‘o tamai ‘Ēpalahame ke sio ki hoku ‘aho
b) ʻI he teʻeki ke tupu ʻa ʻEpalahame, ko au ʻoku ou ʻi ai
c) ʻoku ʻikai ha taha kuo mamata ki he ʻOtua ʻi ha taimi
5. Fakamaau 13:22 — Pea na'e pehē 'e Manoa ki hono uaifi, Ko e mo'oni te ta mate:
a) he ko au ko e tangata loungutu taʻemaʻa
b) he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko ha kelekele toputapu
c) koe'uhi kuo tau mamata ki he 'Otua
6. Siosiua 5:15 — Pea na'e pehē 'e he kapiteni 'o e kautau 'a Sihova kia Siosiua:
a) Vete hoʻo topuvaʻe mei ho vaʻe
b) Ko koe kia mautolu, pe ko homau ngaahi fili?
c) foki ki hoʻo ʻeiki fefine
7. Senesi 22:8 — 'E tokonaki 'e he 'Otua ha lami ma'ana ma'ae feilaulau tutu:
a) pea 'ai ia ki 'olunga 'i he tama ko 'Aisake
b) ko ia naʻa na ō fakataha pe ʻa kinaua ʻe toko ua
c) vakai ki he afi mo e fefie
TALI TOTONU: 1-a, 2-a, 3-b, 4-b, 5-c, 6-a, 7-b
'E LAHI HONO VAHEVAHE 'O E AKO KO 'ENI
Ko e founga 'oku tuhu atu ai 'e ha ata ki he maama: ko e fefie na'e hilifaki ki he tu'a 'o 'Aisake (Senesi 22:6) mo e kolosi na'e hilifaki ki he tu'a 'o e 'Alo (Sione 19:17). Na'e hā mai 'a e ata 'i he mo'unga. Na'e hā mai 'a e sino 'i tu'a 'i he kolo.
--> Hala kehe: ʻoku fakataha ʻa e "kitautolu" mo e "ʻotautolu" ʻi he Senesi 1:26, mo e "ʻEiki ʻe taha" ʻi he Teutalonome 6:4, ʻo fakaava ai ki he ako kakato ʻo e ʻOtua Tolu-Taha. Ko e ʻOtua Tolu-Taha ko e ʻOtua ʻe taha, mo hono fakahingoaʻi ʻa e Tamai, mo e ʻAlo, mo e Laumālie Māʻoniʻoni ko e ngaahi tokotaha kehekehe ʻi he Tohi Tapu kotoa. Ko e ako ko ʻeni naʻe ala pē ki he mata ʻo e ako kakato ko ia.
--> Fakahā fakapotopoto nai: Naʻe kole ʻe Sēkope ki he tangata naʻa ne fefeʻauʻaki mo ia ʻi he Senesi 32 ke ʻomi ʻa hono hingoa ʻoʻona, ka naʻe taʻofi (Senesi 32:29). Naʻe kole ʻe Manoa ki he ʻāngelo ʻo Sihova ke ʻomi ʻa hono hingoa ʻoʻona, pea naʻe tala kiate ia ko hono hingoa ko e piliy (H6383), ʻa ia ʻoku fakaofo ʻaupito ke ʻilo (Fakamaau 13:18). Pea naʻe pehē ʻe ʻIsaia ko e tamasiʻi ʻe fanauʻi mai kiate kitautolu ʻe UI Ko e Fakaofo, pele (H6382), mei he aka tatau pē (ʻIsaia 9:6). Ko e hingoa naʻe taʻofi ʻi he Fuakava Motuʻa ʻoku fanongonongo ia ki ha pēpē. ʻI he ngataʻanga ʻo e Tohitapu, ʻi he heka mai ʻi he langi, ʻoku kei maʻu pē ʻe Sīsū ha hingoa ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata tuku kehe ko ia pē (Fakahā 19:12). Kuo foaki ʻa e hingoa, ka ʻoku kei loloto ange ʻa e hingoa ʻi he meʻa kuo lea ki ai ʻa e ako ko ʻeni.
LEA MĀHINO FAKAKALESI
Ko e ngaahi lea mahuʻinga eni ʻo e akó ni. Tuki ha lea ʻoku ai hano tuʻoʻā ʻi he ngaahi veesi ʻi ʻoluga ke sio ki hono ʻuhinga ʻi heni.
“fanauʻi tofu pē” — G3439 monogenes — tupu tokotaha pe; ko ha me'a taha pe hono fa'ahinga; ko e taha pe 'o hono fa'ahinga
ʻOku ngāueʻaki ʻa e Monogenes ki he ʻAlo. ʻOku ngāueʻaki ʻa e Monogenes kia ʻAisake ʻi he Hepelu 11:17.
“fakahā” — G1834 exegeomai — ke tataki atu; ke ʻomi kituʻa; ke fakamatala kakato; ke fakahā
ʻOku ʻikai ha taha kuo mamata ki he ʻOtua. Ko e ʻAlo pē taha kuo ne tataki ʻa e ʻOtua ke ʻalu atu ki tuʻa ʻo hā mai ai ʻa e ʻOtua ke mamata ki ai.
ʻOku hingoaʻi ʻe he lea ko ʻeni ha fatongia, kae ʻikai ha natula. ʻOku ngāueʻaki ʻa e lea ko ʻeni ki he kau tangata. ʻOku ngāueʻaki ʻa e lea ko ʻeni ki he kau palōfita. ʻOku ngāueʻaki ʻa e lea ko ʻeni ki he ngaahi meʻa mei he langi. ʻOku ʻikai fakahā ʻe he lea ko ʻeni ʻiate ia pē ʻa e KO E HĀ ʻa e tokotaha kuo fekauʻi. ʻOku fakahā pē ʻe he lea ko ʻeni ʻiate ia pē kuo fekauʻi ha tokotaha. Kuo pau ke fakahā ʻe he potutohi ʻoku takatakai ai ʻa hono toe. ʻOku fakahā moʻoni ʻe he potutohi ʻoku takatakai ai ʻa hono toe ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻeni.
Ko e Elohim ko ha founga tu'olefu ia. 'Oku ngāue'aki fakalotolotoi 'a e Elohim ke fakahā 'a e 'Otua mo'oni pē taha, fakataha mo e ngaahi veape tāfataha. Ko e fo'i lea ni 'oku ne fua mo ia 'a e kakato 'oku sivisivi'i 'e he ako ni.
Ko e echad ko e fo'i lea ia 'i he "Ko Sihova ko hotau 'Otua ko e Sihova pē taha." Ko e echad ko e fo'i lea tatau pē ia 'oku ngāue'aki ki he efiafi mo e pongipongi 'oku ui ko e 'aho pē TAHA. Ko e echad ko e fo'i lea tatau pē ia 'oku ngāue'aki ki ha tangata mo hono uaifi 'oku hoko ko e kakano pē TAHA.
ʻOku ui ʻe Senesi 22 ʻa ʻAisake ko "ho foha pē taha" ʻo tuʻo tolu ʻo mavahevahe. Ko hono ʻuhinga ʻo e Yachiyd ko e taha pē mo e tokotaha.
“ʻakau” — H6086 ets — ko ha fu'u ʻakau; ʻakau; papa ʻakau; papa; vaʻa
Ko e Ets ha lea faka-Hepelū ʻe taha ʻoku ne kātakiʻi fakatouʻosi ʻae ʻakau moʻui mo e fefie kuo tā. Ko e Ets foki ʻae lea ki he fefie naʻe hili ʻe ʻEipalahame ki he ʻAisake.
Ko e Piliy ko e fo'i lea 'oku 'oange 'e he 'angelo 'a Sihova kia Manoa ke fakamatala'i 'aki hono hingoa 'o'ona. 'Oku hu'u mai 'a e Piliy mei he aka tatau mo e hingoa ko e pele 'i he Aisea 9:6.
“ʻeiki pule” — H8269 sar — ko ha tokotaha ʻulu; ko ha ʻeiki; ko ha kapiteni; ko ha pilinisi; ko ha pule
Ko e Sar ko e hingoa naʻe fakahā ʻe he tangata naʻe toʻo hono heletā ʻi tuaʻā ʻo Seliko.
“Ko au” — H1961 hayah — ke 'i ai; ke mo'ui; ke hoko
Ko e Hayah ko e ʻuluaki lea ia ʻoku tuʻu ai ʻae "KO AU KO IA ʻOKU OU ʻI AI" ʻi he ʻakau naʻe vela.