'A e Folofola Na'e Hoko Ko Kakano — Ko ha Ako Tohi Tapu KJV mo e Ngaahi Fika 'a Strong
NAʻE TALAʻOFA, PEA HILI IA NAʻE HOKO KO E KAKANO — ʻAE TAMAIOʻEIKI MAMAHI, ʻIMANUELA, ʻAE TAʻAHINE, ʻAE FOLOFOLA
Tokāteline Fakatui'a Fakatohitapu — Kosipeli 'o Sīsū Kalaisi
LEA FAKAHU‘OFA
‘Oku ‘eke ‘e he ako ko ‘eni ha fehu‘i pē taha: Ko hai ‘a Sīsū? ‘Oku muimui ‘a e konga ko ‘eni ki he ngaahi tala‘ofa. Ko ha sevāniti na‘e fehi‘anoa‘i mo taliteke‘i, na‘e tohi hifo he taimi fuoloa ki mu‘a atu ‘i he kolosi. Ko ha tāupo‘ou te ne fā‘ele‘i ha foha ‘e ui ko ‘Imanuela, ‘a ia ko hono ‘uhinga ko e ‘Otua ‘oku ‘iate kitautolu. Ko ha tenga na‘e tala‘ofa ki he fefine ‘i he ngoue. Pea toki hoko ‘a e Folofola ko e kakano, na‘e ongo‘i mo mamata‘i mo ala‘i. Na‘e ‘uluaki hoko ‘a e ngaahi tala‘ofa. Pea toki ha‘u ‘a e tokotaha. ‘Oku lau ‘e he konga ko ‘eni ‘a e ongo me‘a fakatou‘osi ‘i he Tohitapu tonu ‘i hono ngaahi lea ‘a‘ana.
'ENI TOLU 'E FIU 'A 'ENI AKO 'O TALI:
1. Ko hai 'oku lea ki ai 'a e palōfita 'i he Aisea 53, ko e tangata mamahi?
2. Ko e hā 'a e fakaʻilonga na'e talaʻofa ai 'e he 'Eiki tonu ia, pea ko e hā hono ʻuhinga 'o e hingoa Emanuela?
3. Na'e pehē 'e Sisu tonu ko fē 'a e feitu'u 'oku totonu ke sio ai ha taha ke ma'u ai ia?
ANCHOR FAKATAHATAHA'ANGA
1.Maika 5:2Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ka ko koe Petelihema Efalata, neongo ʻoku ke siʻi hifo ʻi he ngaahi toko afe ʻo Siuta, ka ʻe haʻu ia meiate koe kiate au, ʻaia ʻe pule ʻi ʻIsileli, ʻaia kuo talu mei muʻa ʻene hāʻele atu, mei he kamataʻanga.”
PEA ʻE HAʻU MEIATE KOE ʻAE TOKOTAHA KE PULE ʻI ʻISILELI --> ʻAIA KUO TUKUAKI ʻENE ʻALU MEI MUʻA, MEI HE TAʻENGATA.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: 'Oku ma'u 'e he fo'i kupu'i lea 'e taha 'i he Maika 5:2 'a e ongo tafa'aki kotoa 'o e ako ko eni kotoa. Ko e pule ni 'oku HŪ MAI mei ha kolo iiki. Ko e hū mai mei ha kolo iiki ko ha kamata'anga ia, 'i ha feitu'u 'e lava ke 'eve'eva atu ki ai ha taha. Ko e ngaahi HŪ ATU 'a e pule ni 'oku mei muimu'a 'o e taimi, mei he ta'engata. Ko e ngaahi hū atu mei he ta'engata 'oku 'ikai ha kamata'anga 'aupito ia. 'Oku fakahaa'i 'e Maika 'a e ongo mo'oni ni 'i he fo'i kupu'i lea pē 'e taha. 'Oku 'ikai ke fakamolū 'e Maika ha taha 'o e ongo mo'oni ni.)
1. KO E TAMAIOTONGA MAMAHI — KO E VAHE 'OKU FAKAMATALA'I AI 'A E KOLOSI KI MU'A PEA TE'EKI KE 'I AI HA NGAAHI KOLOSI
1.ʻIsaia 52:13Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Vakai, ʻe fai fakapotopoto ʻa ʻeku tamaioʻeiki, ʻe hakeakiʻi ia pea fakaongolelei, pea te ne māʻolunga ʻaupito. (14) ʻO hangē naʻe ofo ʻae tokolahi kiate ia, he liliu ʻo kovi hono fofonga ʻo lahi hake ʻi he tangata kotoa pē, mo hono sino ʻo lahi hake ʻi he ngaahi foha ʻoe tangata. (15) Ko ia te ne taufuʻi ʻae ngaahi puleʻanga lahi; ʻe tāpuni ʻe he ngaahi tuʻi honau fofonga kiate ia: he ko ia naʻe ʻikai fakahā kiate kinautolu te nau mamata ki ai; pea ko ia naʻe ʻikai te nau fanongo ki ai te nau tokangaʻi.
he liliu ʻo kovi hono fofonga ʻo lahi hake ʻi he tangata kotoa pē --> Ko ia te ne taufuʻi ʻae ngaahi puleʻanga lahi.
2.ʻIsaia 53:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko hai kuo ne tui ki he ʻemau ongoongo? Pea kuo fakahā kia hai ʻae nima ʻo Sihova? (2) He te ne tupu hake ʻi hono ʻao ʻo hangē ko e ʻakau matengofua, pea hangē ko e aka mei he kelekele mōmoa: ʻoku ʻikai ha sino lelei pe ha toulekeleka ʻiate ia, pea ka tau ka mamata kiate ia, ʻoku ʻikai ha fakaʻofoʻofa ke tau manako ai kiate ia.
Ko hai kuo ne tui ki he ʻemau ongoongo? --> ʻoku ʻikai ha fakaʻofoʻofa ke tau manako ai kiate ia.
3.ʻIsaia 53:3Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻOku fehiʻanekina ia pea liʻaki ʻe he tangata; ko e tangata ʻoe ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto mamahi: pea hangē naʻa tau fufū hotau mata meiate ia; kuo manuki ia, pea naʻe ʻikai te tau tokanga kiate ia.
ko e tangata ʻoe ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto mamahi --> kuo manuki ia, pea naʻe ʻikai te tau tokanga kiate ia.
4.ʻIsaia 53:4Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko e moʻoni kuo ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivai, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahi: ka naʻa tau mahalo kuo tautea mo taaʻi ia mei he ʻOtua, pea mamahiʻia. (5) Ka naʻe lavea ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala, naʻe fakavolu ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi hia: naʻe ʻiate ia ʻae tautea koeʻuhi ke tau fiemālie; pea ʻi hono ngaahi tā ʻoku tau moʻui ai.
NAKA LAVEA IA KOE'UHI KO ‘EMAUTOLU NGAAHI ANGAHALA + NAAKU MOMOKO IA KOE'UHI KO ‘EMAUTOLU NGAAHI HIA --> ‘I HONO NGAAHI KILI TAUTEA KUO FAKAMOUI AI KIMAUTOLU.
5.ʻIsaia 53:6Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Kuo tau hē kotoa pē ʻo hangē ko e fanga sipi; kuo tau afe taki taha kotoa pē ki hono hala; pea kuo hilifaki kiate ia ʻe Sihova ʻae hia ʻatautolu kotoa pē.
Kuo tau hē kotoa pē ʻo hangē ko e fanga sipi --> pea kuo hilifaki kiate ia ʻe Sihova ʻae hia ʻatautolu kotoa pē.
6.ʻIsaia 53:7Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Naʻe fakamālohia, pea naʻe mamahi ia, ka naʻe ʻikai te ne mafaʻa hono fofonga: ʻoku tataki ia ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi, pea hangē ko e sipi ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, pea naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga.
ʻoku tataki ia ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi --> pea naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga.
7.ʻIsaia 53:8Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Naʻe ʻave ia mei he fale fakapōpula, pea mei he fakamaau: pea ko hai te ne fakahā hono tupuʻanga? He naʻe tuʻusi ia mei he fonua ʻoe moʻui: naʻe teʻia ia koeʻuhi ko e angahala ʻa hoku kakai.
NA‘E TA‘OFI IA MEI HE FONUA ‘O E MO‘UI --> KOE‘UHI KO E ANGAHALA ‘A HOKU KAKAI NA‘E TAA‘I AI IA.
8.ʻIsaia 53:9Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe tuʻutuʻuni hono tanuʻanga mo e kakai angahala, pea fakataha mo e maʻumeʻa ʻi heʻene pekia; koeʻuhi naʻe ʻikai te ne fai kovi, pea naʻe ʻikai ha kākā ʻi hono fofonga.
Pea naʻe tuʻutuʻuni hono tanuʻanga mo e kakai angahala + pea fakataha mo e maʻumeʻa ʻi heʻene pekia --> koeʻuhi naʻe ʻikai te ne fai kovi.
9.ʻIsaia 53:10Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ka naʻe finangalo ʻa Sihova ke fakavolu ia; kuo ne tuku kiate ia ʻae mamahi: ʻoka ke ka ngaohi hono laumālie ko e feilaulau koeʻuhi ko e hia, te ne mamata ki hono hako, te ne fakatolotolonga hono ngaahi ʻaho, pea ko e finangalo ʻo Sihova ʻe monūʻia ia ʻi hono nima.
ʻoka ke ka ngaohi hono laumālie ko e feilaulau koeʻuhi ko e hia --> te ne mamata ki hono hako, te ne fakatolotolonga hono ngaahi ʻaho.
10.ʻIsaia 53:11Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗He te ne vakai ki he fua ʻoe mamahi lahi ʻo hono laumālie, pea fiemālie ai ia: ʻi he ʻilo kiate ia ʻe fakatonuhia ʻe heʻeku tamaioʻeiki māʻoniʻoni ʻae tokolahi; he te ne fua ʻenau ngaahi hia. (12) Ko ia te u vaheʻi kiate ia ha ʻinasi fakataha mo e kakai ongoongo, pea te ne vahevahe ʻae koloa fakataha mo e kakai mālohi; koeʻuhi naʻa ne lilingi hono laumālie ki he mate: pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahala; pea naʻa ne fua ʻae hia ʻoe toko lahi, pea ne hūfekina ʻae kakai angahala.
koeʻuhi naʻa ne lilingi hono laumālie ki he mate + pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahala --> pea naʻa ne fua ʻae hia ʻoe toko lahi, pea ne hūfekina ʻae kakai angahala.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Lau ʻa e Aisea 53:9 pea toe lau ʻa e Aisea 53:10, ʻi he founga tatau. ʻOku pehē ʻi he Aisea 53:9 naʻe PEKIA ʻa e tamaioʻeiki pea naʻe tanu ia ʻi he faʻitoka ʻoe tangata koloaʻia. ʻOku pehē ʻi he Aisea 53:10 ʻi he hili hono ngaohi ʻoe laumālie ʻoe tamaioʻeiki ko ha feilaulau maʻa e angahala, ʻe MAMATA ʻa e tamaioʻeiki ki hono hako pea FAKALOLOA hono ngaahi ʻaho. ʻOku ʻikai lava ke moʻoni fakataha ʻa e ongo fakamatala ko ia ʻo kau ki ha tangata ʻoku kei pekia pē. Kuo hiki ʻa e toetuʻu ki he vahe ni ʻoe Aisea. Kuo hiki ʻa e toetuʻu ki he vahe ni ʻi he taʻu ʻe fitungeau ki muʻa ʻi he hokosia ʻoe toetuʻu.)
2. SIO KEHE, MEʻA TATAU — KO E PEESI ʻO E PALŌFITA, MO HA TANGATA ʻI HA SALIOTE NAʻE LAU LEʻO LAHI AI
Kau ʻAposetolo 8:32Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko e potu ʻeni ʻi he tohi naʻa ne lau, “Naʻe tataki ia ʻo hangē ko e sipi ke tāmateʻi; pea hangē ko e lami ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, pehē naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga: (33) ʻI heʻene moʻulaloa naʻe fakamālohiʻi ia: pea ko hai te ne fakahā hono tupuʻanga? He naʻe ʻave ʻene moʻui ʻi māmani.” (34) Pea leaange ʻae ʻiunoke kia Filipe, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ko e lea eni ʻae palōfita kia hai? Kiate ia, pe ki ha tangata kehe?” (35) Pea mafaʻa ʻae ngutu ʻo Filipe ʻo ne kamata ʻi he tohi ko ia, ʻo malangaʻaki ʻa Sisu kiate ia.
KO HAI NA‘E LEA‘AKI ‘E HE PALŌFITA ‘A E ME‘A NI? --> NA‘E KAMATA ‘A FILIPE MEI HE KONGA TOHI TAPU KO IA, ‘O MALANGA‘I KIATE IA ‘A SISU.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko ha fehuʻi fakamātoato eni, naʻe leaʻaki fakaleʻo lahi ʻe ha tangata naʻe teʻeki ai ke ne fanongo ki hono tali. Ko e fehuʻi ko eni: ko hai ʻoku lea ʻaki ʻe he palōfita? Ko e tali ʻoku ʻikai ko e fakakaukau fakafoʻituitui pē ʻa Filipe. Naʻe kamata ʻa Filipe ʻi he veesi tofu pē ko ia ʻi he ʻIsaia 53. Naʻe malanga ʻa Filipe kia Sisu mei he veesi ko ia. Ko e lau ʻa e kau ʻaposetolo tonu ki he ʻIsaia 53 kuo tohi hifo ia maʻatautolu. ʻOku ʻikai fiema’u ʻe ha taha ke fakakaukauʻi noa pē ʻa e lau ʻa e kau ʻaposetolo ki he ʻIsaia 53.)
3. E. 'EMANUELA — KO E 'OTUA 'OKU 'IATE KITAUTOLU, 'AE TAMASI'I KUO FANAU'I PEA 'AE FOHA KUO FOAKI
1.ʻIsaia 7:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko ia ko Sihova pe te ne ʻatu kiate koe ʻae fakaʻilonga; Vakai, ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela.
Ko ia ko Sihova pe te ne ʻatu kiate koe ʻae fakaʻilonga --> ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela.
2.ʻIsaia 9:6Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻae tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻae foha: pea ʻe ʻi hono uma ʻae pule: pea ʻe ui hono huafa ko Fakaofo, ko ʻAkonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻoe Melino. (7) ʻI he tupu ʻo ʻene pule mo e melino ʻe ʻikai hano ngataʻanga, ʻi he nofoʻanga ʻo Tevita, pea ʻi hono puleʻanga, ke fakatonutonu ia, pea ke fokotuʻumaʻu ia ʻi he fakamaau pea mo e angatonu mei he ʻaho ni ʻo taʻengata. Ko e ʻofa ʻa Sihova ʻoe ngaahi kautau te ne fai ʻae meʻa ni.
KUO FANAU HA TAMA + KUO FOAKI HA FOHA --> 'E UI HONO HUAFA KO E 'OTUA MĀFIMÁFI, KO E TAMAI TA'ENGATA --> KO HONO PULE'ANGA 'OKU LAHI HAKE PEA 'IKAI HA NGATA'ANGA.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Vakai ki hono fakahoko ʻo e ongo veape ʻe ua ʻi he Aisea 9:6. Ko e ongo veape ko ia ʻoku ʻikai tatau. ʻOku ʻikai tuʻo taha ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ongo veape ko ia. ʻOku FANAUʻI ha tamasiʻi. ʻOku FOAKI ha foha. Ko hono fāʻeleʻi ʻoku fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe hoko mai ai ʻa e tamasiʻi ki māmani. Ko hono foaki ʻoku fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ki ha Foha kuo ʻosi ʻi ai. Ko ʻeni ke fakakaukau ki he ngaahi hingoa kuo foaki ki he tamasiʻi ni. ʻOku ʻikai pehē ʻe he Aisea 9:6 ʻe hangē ʻa e tamasiʻi ki he ʻOtua Māfimafi. ʻOku pehē ʻe he Aisea 9:6 "ʻe ui hono hingoa Ko e ʻOtua Māfimafi." Ko e ʻuluaki hingoa ʻi he lisi, Fakaofo, ko e pele (H6382). ʻOku vahevahe ʻa e pele mo e tefito tatau mo e tali naʻe maʻu ʻe Manoa ʻi he Fakamaau 13, ʻi heʻene kole ha hingoa ka naʻe ʻikai lava ʻo maʻu ia. ʻI he Aisea 9:6, kuo foaki ʻa e hingoa.)
3.ʻIsaia 9:2Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko e kakai naʻe ʻaʻeva ʻi he poʻuli kuo mamata ki he maama lahi: ko kinautolu naʻe nofo ʻi he fonua ʻoe ʻata ʻoe mate, kuo ulo kiate kinautolu ʻae maama.
Ko e kakai naʻe ʻaʻeva ʻi he poʻuli kuo mamata ki he maama lahi.
4. F. 'A E HAKO 'O E FEFINE MO E TA'AHINE MA'A — 'A E TALA'OFA 'ULUAKI MO HONO FAKAHOKO
1.Senesi 3:15Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗pea te u tuku ʻae taufehiʻa ʻiate koe mo e fefine, pea ki ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke fakavolu ʻe koe ʻa hono muivaʻe.”
ʻI HE VAHAʻA ʻO HO HAKO MO HONO HAKO --> ʻE FESIʻI ʻE IA HO ʻULU, PEA TE KE FESIʻI HONO MUIVAʻE.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakatāutaha: Naʻe folofola ʻa e ʻOtua ʻia Senesi 3:15 ki he ngata ʻi he ngoue, ʻi he taimi naʻe hū atu ʻa e angahala ki he māmani. Ko Senesi 3:15 ko e ʻuluaki talaʻofa ia ʻo ha fakamoʻui ʻi he Tohitapu kotoa. Fakatokangaʻi ko ai ʻa e tokelau ʻoku fakahingoa ʻi he veesi ni. ʻI he toe konga kotoa ʻo e Folofola, ʻoku fakahā ʻa e hoko hifo ʻo e fāmili ʻi he kau tangata. Ko e ngaahi fakatātā ko ia ko e tokelau ʻo ʻEpalahame mo e tokelau ʻo Tevita. ʻI heni, taha pē, ʻi he kamataʻanga tofu pē, ʻoku fakahingoa ʻa e hoko hifo ko e tokelau ʻo e FEFINE. Fakatokangaʻi foki ʻa e ongo lavea ʻe ua ʻi he veesi ni, ʻa ia ʻoku ʻikai tatau honau lahi. ʻE lavea ʻa e muiʻivaʻe ʻo e tokelau ʻo e fefine. ʻE moloki ʻa e ʻulu ʻo e ngata.)
2.Kaletia 4:4Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ka ʻi he hokosia mai hono kakato ʻoe kuonga, naʻe tuku atu ai ʻe he ʻOtua hono ʻAlo, ke fanauʻi ʻe he fefine, pea fanauʻi ia ʻo moʻulaloa ʻi he fono, (5) Ke huhuʻi ʻakinautolu naʻe moʻulaloa ki he fono, koeʻuhi ke tau maʻu ai ʻae ohi ʻoe ngaahi foha.
naʻe tuku atu ai ʻe he ʻOtua hono ʻAlo, ke fanauʻi ʻe he fefine --> Ke huhuʻi ʻakinautolu naʻe moʻulaloa ki he fono.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku pehē ʻe Kalētia 4:4 naʻe FEKAU ʻe he ʻOtua ʻa hono ʻAlo. ʻOku toe pehē ʻe Kalētia 4:4 naʻe FANAUʻI ʻae ʻAlo ʻE HA FEFINE. ʻOku fuofua lea ʻa e fekau ʻi he kupuʻi lea. ʻOku hoko atu ke lea ʻa e fanauʻi ʻi he kupuʻi lea. ʻOku mahuʻinga ʻa e founga fakahoko ko ia. ʻOku ʻikai fekau ha taha mei ha feituʻu ka ʻoku ʻikai ke kei ʻi ai ia ʻi muʻa ʻi he feituʻu ko ia.)
5. KO HA SIO KEHE, KA KO E SĪVĀ TATAU — ko e fakaʻilonga naʻe talaʻofa, mo e fakaʻilonga naʻe fakahoko
ʻIsaia 7:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko ia ko Sihova pe te ne ʻatu kiate koe ʻae fakaʻilonga; Vakai, ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela.
ʻe tuituʻia ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa ko ʻImanuela.
Mātiu 1:18Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe pehē ʻae ʻaloʻi ʻo Sisu Kalaisi: Kuo fakanofo ʻene faʻē ko Mele kia Siosefa, pea teʻeki ai te na feʻiloaki, kae ʻiloange, kuo feitama ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni. (19) Pea ko Siosefa ko hono husepāniti, ko e tangata angatonu, pea naʻe ʻikai ʻi hono loto ke talaki fakahā ia, ka naʻa ne tokanga ke tukuange fakafufū pe ia. (20) Kae lolotonga ʻene fifili ki he ngaahi meʻa ni, ʻiloange, kuo hā mai kiate ia ha ʻāngelo ʻae ʻEiki ʻi he misi, ʻo ne pehē, “Siosefa, foha ʻo Tevita, ʻoua te ke manavahē ke maʻu ʻa Mele ko ho uaifi: he ko ia kuo fakatupu ʻiate ia ʻoku mei he Laumālie Māʻoniʻoni. (21) Pea te ne fāʻeleʻi ʻae tama, pea te ke ui hono huafa, ko SISU: ko ia ia te ne fakamoʻui hono kakai mei heʻenau ngaahi angahala.” (22) Pea naʻe fai ʻeni kotoa pē koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻaia naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻEiki ʻi he palōfita, ʻo pehē, (23) “Vakai, ʻe feitama ʻae tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻae tama, pea ʻe ui hono huafa, ko ʻImanuela:” ko hono ʻuhinga “Ko e ʻOtua ʻiate kitautolu.”
TE KE UI HONO HUAFA KO SISU: HE TE NE FAKAMO'UI 'ENE KAKAI MEI HONOU NGAAHI ANGAHALA --> TE NAU UI HONO HUAFA KO 'IMANUELA, 'A IA KA FAKALEA KO E 'OTUA 'OKU 'IATE KITAUTOLU.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafo'ituitui: Ko e faikehekehe 'i he vaha'a 'o e ongo fakamatala ko e ako'i ia. 'Oku pehē 'i he Aisea 7:14 'e ui 'e IA 'a e hingoa 'o e tama ko 'Imanuela. 'Oku pehē 'i he Mātiu 1:23 te nau ui 'a e hingoa 'o e tama ko 'Emanuela. 'I he fakamatala 'a Aisea, ko e fa'ē pē taha 'oku ne fakahingoa 'ene tama. 'I he fakamatala 'a Mātiu, ko e kakai kotoa pē 'oku nau fakahingoa 'a Sīsū. 'Oku fai foki 'e Mātiu ha me'a 'oku 'ikai fiema'u ke fakakaukau'i 'e ha tokotaha lau. 'Oku tu'u 'a Mātiu 'o fakatonulea 'a e hingoa ki he tokotaha lau, 'i loto 'i he konga tohi 'o e Kōsipeli 'a Mātiu tonu. 'Oku 'ikai lava ha tokotaha lau 'i ha kuonga pē taha ke ne to noa'ia 'i he 'uhinga 'o e hingoa ko 'Emanuela. 'Oku 'uhinga 'a 'Emanuela ko e 'Otua 'oku 'iate kitautolu. 'Oku 'ikai pehē foki 'e Mātiu na'e fakamanatu pē 'e he fā'ele'i 'o Sīsū 'a e kikite 'a Aisea kia Mātiu. 'Oku pehē 'e Mātiu na'e FAI 'a e me'a ni kotoa koe'uhi ke FAKAHOKO 'a e kikite 'a Aisea.)
1.Luke 1:31Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea vakai, te ke tuituʻia ʻi ho manāva, pea fāʻeleʻi ʻae tama, pea ke ui hono huafa ko Sisu. (32) Pea ʻe lahi ia, pea ʻe ui ia ko e ʻAlo ʻoe Fungani Māʻolunga; ʻe ange kiate ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻae nofoʻa ʻo ʻene tamai ko Tevita: (33) Pea ʻe pule ia ki he fale ʻo Sēkope ʻo taʻengata; pea ʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻene pule.” (34) Pea pehē ʻe Mele ki he ʻāngelo, “ʻE fēfē ai ʻae meʻa ni, heʻeku ʻikai te u ʻiloa ha tangata?” (35) Pea lea ʻae ʻāngelo, ʻo pehēange kiate ia, “ʻE hoko mai ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate koe, pea ʻe fakamalū koe ʻe he mālohi ʻoe Fungani Māʻolunga; pea ko ia foki ʻe ui ai ʻae hako māʻoniʻoni te ke fāʻeleʻi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.
heʻeku ʻikai te u ʻiloa ha tangata?” Pea lea ʻae ʻāngelo? --> pea ko ia foki ʻe ui ai ʻae hako māʻoniʻoni te ke fāʻeleʻi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e fehuʻi ʻa Mele ʻi he Luke 1:34 ko ha fehuʻi faifai pē. ʻOku kei ʻeke ʻe he kakai ʻa e fehuʻi tatau naʻe ʻeke ʻe Mele. Ko e tali naʻe ʻomi kia Mele ʻoku ʻikai ko ha fakamatala fakafehoanaki. Ko e tali naʻe ʻomi kia Mele ko ha fanongonongo ʻo e meʻa ʻoku teuteu ʻe he ʻOtua ke fai. Fakatokangaʻi ʻa e taloni naʻe hingoa ʻi he Luke 1:32: "ʻa e taloni ʻo ʻene tamai ko Tevita." Ko e taloni pē tatau ko ia naʻe pehē ʻe Isaia 9:7 ʻe heka ai ʻa e tama. Ko e fale tuʻi pē tatau ko ia naʻe tohi ki ai ʻa e Saame 110.)
6. G. KO E FOLOFOLA NA'E HOKO KO E KAKANO — PEA KO E FOUNGA 'OKU 'ILO MO'ONI AI 'E HA TAHA 'A IA
1.Sione 1:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Naʻe ʻi he kamataʻanga ʻae Folofola, pea naʻe ʻi he ʻOtua ʻae Folofola, pea ko e ʻOtua ʻae Folofola, (2) Ko ia ia naʻe ʻi he kamataʻanga mo e ʻOtua. (3) Naʻe ngaohi ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē; pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ngaohi kae ʻiate ia pe. (4) Naʻe ʻiate ia ʻae moʻui; pea ko e moʻui ko e maama ia ʻoe tangata.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G3056 logos — Folofola
Naʻe ʻi he kamataʻanga ʻae Folofola + pea naʻe ʻi he ʻOtua ʻae Folofola + pea ko e ʻOtua ʻae Folofola --> Naʻe ngaohi ʻe ia ʻae meʻa kotoa pē.
(Ko hoku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku fakahā ʻe Sione 1:1 ʻa e ngaahi fakamatala ʻe tolu ʻi he laine ʻe taha. ʻOku fiemaʻu ʻa e taki taha ʻo e ngaahi fakamatala ʻe tolu. Ko e fakamatala ʻuluaki, "naʻe ʻi ai ʻa e Folofola ʻi he kamataʻanga." Ko e Folofola, ko ha hingoa fakaʻilonga ki he ʻAlo ʻo e ʻOtua ki muʻa ʻi heʻene toʻo ʻa e sino ʻo ha tangata, naʻe ʻikai ha ne kamataʻanga. Ko e fakamatala hono ua, "naʻe ʻi ai mo e ʻOtua ʻa e Folofola." ʻOku ʻikai ko ha toe hingoa ʻe taha ʻa e Folofola ki he ʻOtua ko e Tamai, koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai mo ia pē ha taha. Ko e fakamatala hono tolu, "ko e ʻOtua ʻa e Folofola." ʻOku ʻikai ko ha meʻa mahuʻinga siʻi ʻa e Folofola ʻoku tuʻu ofi ki he ʻOtua. Ko hono toʻo ʻo ha taha ʻi he ngaahi fakamatala ʻe tolu ʻoku fakatupu ai ha kaveinga kehe mei he kaveinga naʻe tohi ʻe Sione.)
2.Sione 1:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano, pea nofo ia ʻiate kitautolu, (pea naʻa mau mamata ki hono nāunau, ko e nāunau ʻoe tokotaha naʻe tupu mei he Tamai,) ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.
LEA MĀHINO FAKAKALESI⚑ G4637 skenoo — nofo
Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano + pea nofo ia ʻiate kitautolu --> pea naʻa mau mamata ki hono nāunau, ko e nāunau ʻoe tokotaha naʻe tupu mei he Tamai.
7. MATA KEHE, SĪPINGA TATAU — ko e fale fehikitaki ʻi he toafa, mo e fale fehikitaki ʻoe sino
ʻEkisotosi 25:8Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea tuku ke nau ngaohi kiate au ʻae Potu Toputapu; koeʻuhi ke u nofo ʻiate kinautolu.
Pea tuku ke nau ngaohi kiate au ʻae Potu Toputapu --> koeʻuhi ke u nofo ʻiate kinautolu.
Sione 1:14Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano, pea nofo ia ʻiate kitautolu, (pea naʻa mau mamata ki hono nāunau, ko e nāunau ʻoe tokotaha naʻe tupu mei he Tamai,) ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.
Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano + pea nofo ia ʻiate kitautolu.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ngāueʻaki ʻe Sione ki he "nofo" ʻi he Sione 1:14 ko e skenoo (G4637). ʻOku ʻuhinga ʻa e skenoo ke fokotuʻu ha fale fehikitaki pea nofo ai. ʻI he kuonga muʻa, naʻe fekau ʻe he ʻOtua ki he kakai ʻIsileli ke langa ha fale fehikitaki koeʻuhi ke lava ai ʻe he ʻOtua ʻo nofo ʻi he kakai ʻo ʻIsileli. Naʻe langa ʻe he kakai ʻIsileli ʻa e fale fehikitaki ko ia mei ha kili, ʻakau, mo koula (ʻEkisoto 25:8). ʻI he Sione 1:14, ʻoku toe hā mai ʻa e fakatātā tatau ko ia, ka ko e fale fehikitaki ko ʻeni ko ha sino ʻo ha tangata. Ko e fale fehikitaki ʻi he toafa ko ha fakatātā muʻa ia ʻo e moʻoni ʻoku fakamatalaʻi ʻe Sione. Naʻe tuhu atu ʻa e fale fehikitaki ʻi he toafa ki he sino ʻo Sisu Kalaisi. ʻOku fakahā ʻe he Fuakava Foʻou ʻa e fale fehikitaki ʻi he toafa ko ha ʻata, ko ha fakatātā ʻoku tuhu atu ki he meʻa ʻoku fakahā ʻe he ʻata ko ia, ka ʻi he taimi pē kuo fakahā ʻe he Fuakava Foʻou ʻa e meʻa naʻe tuhu ki ai ʻe he ʻata. ʻOku fakahā mahino ʻe Sione ʻa e moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e sino ʻo Sisu Kalaisi ʻi he Sione 1:14.)
1.Kolose 1:15Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗ʻAia ko hono tatau ʻoe ʻOtua taʻehāmai, ko e ʻuluaki fānau ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē: (16) He naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia ʻoku ʻi he langi, pea mo ia ʻoku ʻi māmani, ʻae meʻa hā mai mo e taʻehāmai, pe ko e ngaahi nofoʻa fakaʻeiʻeiki, pe ko e ngaahi ʻeikiʻanga, pe ko e ngaahi pule, pe ko e ngaahi mālohi: naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, pea naʻe maʻana ia: (17) Pea ʻoku ki muʻa ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku tuʻumaʻu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.
He naʻe fakatupu ʻe ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē + Pea ʻoku ki muʻa ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē --> pea ʻoku tuʻumaʻu ʻiate ia ʻae ngaahi meʻa kotoa pē.
2.Kolose 2:9Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗He ʻoku nofo fakamoʻomoʻoni kiate ia hono mātuʻaki fonu ʻoe ʻOtua. (10) Pea ʻoku fakafonu ʻakimoutolu ʻiate ia, ʻaia ko e ʻulu ʻoe pule kotoa pē mo e mālohi:
He ʻoku nofo fakamoʻomoʻoni kiate ia hono mātuʻaki fonu ʻoe ʻOtua --> Pea ʻoku fakafonu ʻakimoutolu ʻiate ia.
8. G5. KO E ANGA 'O HO'O 'ILO'I IA — NA'A NE TALA KIATE KITAUTOLU 'A E FEITU'U KE SIO KI AI
Sione 5:39Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗¶ ʻOku mou kumi lahi ʻi he ngaahi tohitapu koeʻuhi ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻae moʻui taʻengata: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate au. (40) Ka ʻoku ʻikai te mou loto ke haʻu kiate au, koeʻuhi ke mou moʻui.
KUMI KI HE NGAAHI TOHITAPU --> KO KINAUTOLU IA ʻOKU FAKAMOʻONIʻI ʻO KAU KIATE AU.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻi he John 5:39-40 ki he kau tangata naʻa nau ʻilo lelei ʻa e Folofola ʻi he taimi ko ia ʻi ha taha kotoa pē naʻe moʻui. Naʻe malava ʻe he kau tangata ni ke lea totonu ʻa e Folofola. Naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau tangata ni ʻoku fakahaaʻi ʻe he Folofola kotoa kuo nau tokāfaʻi ke fakamanatuʻi ʻa ia tonu. Naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau tangata ni ʻe kei ʻikai te nau haʻu kiate ia ke maʻu ʻa e moʻui. Ko hono ʻilo ʻa e ngaahi lea ʻo e Folofola ʻoku ʻikai ko e meʻa tatau ia mo hono ʻilo ʻa e tokotaha ʻoku fekauʻaki mo ia ʻa e ngaahi lea. ʻOku ʻikai ha feituʻu kehe ke sio ki ai ki he moʻui. Naʻe ʻikai tala ʻe Sīsū ke ke kumi ho ongoʻi. Naʻe tala ʻe Sīsū ke ke kumi ʻi he ngaahi folofola.)
1.Luke 24:25Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea toki pehē ʻe ia kiate kinaua, “ʻAe kau vale, mo loto tuai ke tui ki he meʻa kotoa pē naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfita: (26) He ʻikai naʻe totonu kia Kalaisi ke kātaki ʻae ngaahi meʻa ni, pea hū ai ki hono nāunau?” (27) Pea kamata ia meia Mōsese, ʻo hoko ki he kau palōfita kotoa pē, ʻa ʻene fakamatala kiate kinaua mei he tohi ʻae ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau kiate ia.
KAMATA MEI HE MOSESE MO E KAU PALŌFITA KOTOA --> NAʻA NE FAKAMATALAʻI ʻI HE NGAAHI TOHITAPU KOTOA ʻAE NGAAHI MEʻA KIA IA.
2.Luke 24:32Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea naʻa na fepehēʻaki, “ʻIkai naʻe vela hota loto ʻiate kitaua, ʻi heʻene talanoa mai ʻi he hala kiate kitaua, mo ʻene fakahā ʻae tohi kiate kitaua?”
3.Luke 24:44Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko eni ʻae ngaahi lea naʻaku lea ʻaki kiate kimoutolu ʻi heʻeku kei ʻiate kimoutolu, koeʻuhi ke fakamoʻoni ʻae ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaia kuo tohi kiate au, ʻi he fono ʻa Mōsese, mo e kau palōfita, mo e ngaahi Saame.” (45) Pea toki toʻo ʻe ia ʻa honau loto, koeʻuhi ke nau ʻilo ʻae ngaahi tohi,
KUO PAU KE FAKAKAKATO 'A E NGAAHI ME'A KOTOA PE, 'A IA NA'E TOHI 'I HE LAO 'A MŌSESE, MO E KAU PALŌFITA, MO E NGAAHI SĀME, 'O KAU KIATE AU --> PEA NA'A NE TOKI FAKAAVA HONAU 'ATAMAI.
(Ko e ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku ʻomi ʻe he Luke 24:44-45 ʻae tali ki he fehuʻi ʻoku fehuʻi ʻaki ʻe he ako kotoa ni. Ko e tali ni ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sīsū, hili hono tuʻu hake ʻa Sīsū mei he faʻitoka. Naʻe fakahingoa ʻe Sīsū ʻae vahe ʻe tolu ʻo e Fuakava Motuʻa: ʻae lao ʻa Mōsese, mo e kau palōfita, mo e ngaahi Saame. ʻOku hoko ʻae ngaahi vahe ʻe tolu ni ʻo fakataha ko e Fuakava Motuʻa kotoa. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku ʻi ai ʻi he Fuakava Motuʻa kotoa ʻae ngaahi meʻa fekauʻaki mo ia. Naʻe ʻikai pehē ʻe Sīsū ko e vahe siʻi pē ʻo e Fuakava Motuʻa ʻoku ʻi ai ʻae ngaahi meʻa fekauʻaki mo ia. Naʻe fai leva ʻe Sīsū ʻae ongo meʻa kehekehe ki he kau ākonga. Naʻe fakaava ʻe Sīsū ʻae NGAAHI TOHI TAPU ki he kau ākonga. Naʻe fakaava ʻe Sīsū ʻae ʻILO FAKAMAHINO ʻo e kau ākonga. ʻOku fiemaʻu ʻe he tokotaha ʻae ongo meʻa ni fakatouʻosi. ʻE lava ke puke ʻe ha tokotaha ʻae Tohi Tapu kotoa ʻi hono nima ka ʻoku kei fiemaʻu ke fakaava ʻe Sīsū hono mata ke sio ki Sīsū ʻi he Tohi Tapu. Lau ʻae Tohi Tapu. Kole ki Sīsū ke ne fakaava ʻae Tohi Tapu kiate koe. Hokohoko atu ʻa hono lau ʻo e Tohi Tapu.)
PĀ FAKAʻOSI
4.1 Sione 1:1Tohi Tapu Fakaonopooni↗Vahevahe↗Ko ia naʻe ʻi ai talu mei he kamataʻanga, ʻaia naʻa mau ongoʻi, pea mamata ki ai ʻaki homau mata, pea mau vakai pau ki ai, pea ala ki ai homau nima, ki he Folofola ʻoe moʻui; (2) (He naʻe fakahā ʻae moʻui, pea naʻa mau mamata, pea fakamoʻoni, mo fakahā kiate kimoutolu ʻae moʻui taʻengata ko ia, ʻaia naʻe ʻi he Tamai, pea fakahā mai kiate kimautolu;) (3) Pea ko ia ia kuo mau mamata mo ongoʻi ʻoku mau fakahā kiate kimoutolu, koeʻuhi ke tau feohi foki mo kimoutolu: pea ko e moʻoni ko ʻemau feohi ʻoku ʻi he Tamai, pea mo hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi.
NAʻE FANONGO + SIO ʻAKI HOMAU MATA + SIO KI AI + NAʻE ALA KI AI HOMAU NIMA --> KO E MOʻUI TAʻENGATA KO IA, ʻA IA NAʻE ʻI HE TAMAI, ʻO FAKAHĀ MAI KIATE KITAUTOLU.
(Ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakafoʻituitui: ʻOku lisi ʻe Sione ʻa e ngaahi ongo ʻi he founga taumuʻa ʻi he 1 Sione 1:1: fanongo, mamata, vakai lelei, mo ala ʻaki homau nima. ʻOku ʻikai ke fakamatalaʻi ʻe Sione ha ongoʻi pe ko ha fakakaukau. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sione ha tokotaha naʻa nau kai fakataha mo ia. ʻI he kupuʻi lea tatau, ʻoku ui ʻe Sione ʻa e tokotaha ko ia ko e "moʻui taʻengata ko ia, ʻa ia naʻe ʻiate ia ʻae Tamai." Ko e tokotaha naʻe ala ki ai ʻa e kau ʻaposetolo ʻaki honau nima, ko e tokotaha tatau pe ia naʻe ʻiate ia ʻae Tamai ʻi muʻa ke ʻoua naʻe kamata ʻa e kamataʻanga. Ko ia ia ʻa e taukapo kotoa ʻo e 1 Sione 1:1-3. ʻOku fakahā ʻe Sione ʻoku ne fakamoʻoni ki he taukapo ko ʻeni, ʻo ʻikai ko ha tokotaha ʻoku ne fakakaukau pe ki he taukapo ko ʻeni.)
SIVI AKO
1. Aisea 7:14 — Vakai, 'e feitama 'a e tāupo'ou, pea fā'ele'i ha tama tangata:
a) pea te ke ui hono huafa ko Sisu
b) pea te nau ui hono huafa ko ʻImanuela
c) pea te nau ui hono huafa ko Emanuela
2. 'Aisea 53:3 — Na'e fehi'a kiate ia, pea li'aki 'e he kakai:
a) ka naʻe ʻikai te ne mafaʻa hono fofonga
b) pea ʻi hono ngaahi tā naʻa ne fakamoʻui ai kitautolu
c) ko ha tangata mamahi, pea ‘ilo‘i ‘a e loto mamahi
3. ʻAisea 53:6 — Kuo mole kitautolu kotoa pē ʻo hangē ko e fanga sipi; kuo tafoki kitautolu taki taha ki hono hala ʻoʻona:
a) pea kuo 'ai 'e Sihova kiate ia 'a e hia 'a kitautolu kotoa pē
b) pea naʻa ne fua ʻae angahala ʻae tokolahi
c) ka na‘a mau lau ia ko ha taha kuo taa‘i, kuo teke‘i ‘e he ‘Otua
4. Maika 5:2 — ka ʻe hoko atu meiate koe kiate au ʻae tokotaha ke pule ʻIsileli:
a) pea ʻe ʻikai ha ngataʻanga ʻo hono puleʻanga
b) ‘i he taloni ‘o Tevita, mo hono pule‘anga
c) ko ia na'e 'alu atu 'ene ngaahi ha'ele talu mei mu'a, mei he ta'engata
5. Kaletia 4:4 — Ka 'i he hoko 'a e kakato 'o e taimi:
a) Naʻe fekau ʻe he ʻOtua hono ʻAlo, naʻe fanauʻi ʻe he fefine
b) ʻE hāʻele mai ʻae Laumālie Māʻoniʻoni kiate koe
c) te ne fakamoʻui ʻene kakai mei heʻenau angahala
6. Sione 1:14 — Pea naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano:
a) pea naʻe ʻi he ʻOtua ʻae Folofola
b) pea naʻe nofo ia ʻiate kitautolu
c) pea naʻe ʻikai ha meʻa naʻe ngaohi taʻe ʻiate ia
7. Sione 5:39 — Mou fakatotolo 'i he ngaahi Folofola; he 'oku mou pehē 'oku 'iate kinautolu 'a e mo'ui ta'engata:
a) pea ko e moʻui ko e maama ia ʻoe kakai
b) pea ko kinautolu ia ʻoku fakamoʻoni kiate au
c) lolotonga ʻene fakaʻilo kiate kimautolu ʻae ngaahi folofola
TALI TOTONU: 1-b, 2-c, 3-a, 4-c, 5-a, 6-b, 7-b
'E LAHI HONO VAHEVAHE 'O E AKO KO 'ENI
Hala Kehe: 'Oku fakaava 'e he Senesi 3:15, 'a e hako 'o e fefine, ki he fu'u ū'ū kotoa 'o e Hako na'e talaʻofa. 'Oku ʻalu atu 'a e ū'ū ko ia 'i 'Ēpalahame (Senesi 22:18), 'i Tēvita (Sāme 132:11), pea 'oku fakahingoa fakahaofi 'i he Kalētia 3:16.
LEA MĀHINO FAKAKALESI
Ko e ngaahi lea mahuʻinga eni ʻo e akó ni. Tuki ha lea ʻoku ai hano tuʻoʻā ʻi he ngaahi veesi ʻi ʻoluga ke sio ki hono ʻuhinga ʻi heni.
“Folofola” — G3056 logos — ko ha lea; ko ha talanoa; ko e me'a na'e lea'aki; ko e fakahaa'i 'o e fakakaukau
ʻOku ʻikai kamata ʻa e Kosipeli ʻa Sione ʻaki ha fanauʻi. ʻOku kamata ʻe Sione ʻa e Kosipeli ʻa Sione ʻi muʻa ʻi he kamataʻanga.
“nofo” — G4637 skenoo — ke fokotuʻu ha fale fakataputapu; ke ʻapi taʻe tuʻu maʻu; ke nofo ʻi ha fale fakataputapu
"Naʻe hoko ʻae Folofola ko e kakano, ʻo ne nofo ʻiate kitautolu." ʻOku fakamatalaʻi ʻe he veesi ko ʻeni ʻae moʻui ʻae ʻOtua ʻi ha sino tangata ʻo hangē ko e nofo ʻae tangata ʻi ha fale fehikitaki.
NGAAHI LEA MĀHU'INGA FAKAHEPELŪ
“fakaofo” — H6382 pele — ko ha me'a fakaofo; ko ha me'a fakaofoofo; ko ha me'a 'oku hulu 'i he 'ilo
Ko Pele ko e hingoa ʻuluaki naʻe fai ki he tamasiʻi ʻi he Isaia 9:6.
“tāupoʻou” — H5959 almah — ko ha ta‘ahine ta‘emali; ko ha tāupo‘ou; ko ha kaunanga
Ko e Almah ko e fo'i lea ia 'oku ngāue'aki 'i he Aisea 7:14.